Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica

Sijeku stara stabla ‘da bi se bolje vidjela gradina’

18. veljače 2009. u 17:07 7 prikaza

Neće se sasjeći sva stabla, već samo ona koja su u lošem stanju i prijete rušenjem na kule ili na ljude. O svemu smo se konzultirali s gradskom upravom i konzervatorima, a na taj potez potaknula su nas stara stabla, koja se nalaze između kule C i B, koja su prijetila da će se srušiti.

Svakako ćemo oko starog grada posaditi nisko grmlje kako bi se spriječilo da se odroni zemlja za jakih kiša, kazala nam je ravnateljica Gradskog muzeja Višnja Lasić nakon upita zbog čega se sijeku stabla oko gradine Dubovac. Točnije, posjeći će se tri smreke, tri akacije i četiri bora. Naime, stabla se ruše po rješenju Komisije za zaštitu zelenih površina grada Karlovca i po projektu uređenja starog grada Dubovca, koji se time želi više izložiti pogledima, jer se smatra da će na taj način biti ljepši i pristupačniji turistima i izletnicima.

Stoljeća tradicije
S time se nikako ne slaže prof. biologije u mirovini Vladimir Peršin, koji je ujedno bivši kustos Gradskog muzaja.

– Dubovac je dobio ime po hrastu dubu, koji je nekad rastao podno brežuljka i na njemu. Tradicija hortikulturnog ure??enja te gradine potječe još od Društva za poljepšanje grada Terezija Reiner, koje je 1898. godine donijelo odluku o sadnji drveća oko njega.

Pošumljavali učenici
– Stabla su se sadila i kada se stari grad obnavljao 1938. i 1939. godine zalaganjem HPD-a Martinščak, a potom još i 60-ih godina, kada su Dubovac pošumljavali učenici iz Šumarske škole i nekadašnje OŠ Veljko Vlahović, sadašnjeg Dubovca. I u mojoj diplomskoj radnji pisao sam o vegetaciji Dubovca, a najviše je bilo dudova, kestena, bagrema, a potom se počela saditi i crnogorica. Šteta je što se više siječe nego sadi, što je slučaj i s ostalim starim gradovima, poput Ozlja, Ribnika itd. Čak je 60-ih godina hortikulturni projekt uređenja starog grada Dubovca napravila Mira Wencler Halambek, no to nikada nije realizirano, a i poznati hortikulturni arhitekt Mladen Obad Šćitaroci zalaže se za oplemenjivanje povijesno-kulturne baštine hortikulturnim sadržajima – ističe prof. V. Peršin.

Začuđeni odlukom o sječi stabala, koja su u proljeće i ljeto činila hlad posjetiteljima, bili su i članovi Bratstva svetog Mihovila, udruge koja na Dubovcu priređuje Sajam vlastelinstva.

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo