Utorkom u 15.30 Radio Sljeme otvara svoj "Purgeraj". Osobe iz javnoga života u emisiji otkrivaju svoje doživljaje Zagreba i predstavljaju svoje najdraže i najintimnije zagrebačke kutke. Emisija koju uređuje i vodi Tanja Baran rado je slušana već tri godine, pa je zbog toga ove godine dobila zasluženu nominaciju za Večernjakovu ružu u kategoriji radijska emisija godine.
Je li vas iznenadila nominacija?
I jest i nije. Iznenadila me zato što nisam osoba od natjecanja i borbi za nagrade. A nije zato što vjerujem u "Purgeraj". Znam da je nominirana dobra emisija koju publika jako voli. Najviše volim kada moje radijsko autorstvo procjenjuju slušatelji. S osvojenom Ružom ili bez nje kao urednica Radio Sljemena zahvaljujem Večernjaku što je u godini 70. rođendana Radio Sljemena nominirao kolegicu Anu Lacković Varga u kategoriji radijske osobe godine i moj "Purgeraj" kao radijsku emisiju godine. Lijepa čestitka i lijepo priznanje.
Kako je nastala emisija i koliko ih je dosad emitirano?
Emisija "Purgeraj" emitira se na Radio Sljemenu treću sezonu. Moj je posao da vodim računa o ispunjavanju ugovora između Vlade i HRT-a koji je Radio Sljeme dio, a i redovito osluškujem želje i potrebe našh slušatelja, pa sam znala i osjećala da nam nedostaje emisija ovakvog tipa. Slušatelji su željni iskrenoga govora o svojoj sredini, rado slušaju o prošlosti i budućnosti, vole slušati duhom bogate ljude, vole doživjeti emocije. Zapakirala sam takav govor o Zagrebu uz dvije pjesme Zagrebu u čast u pola sata emisije pa se već treću sezonu bez iznimke slušamo utorkom u 15.30.
Kako birate teme i goste?
„Purgeraj“ ima zadan tematski okvir. S gostom prolazim kroz šest rubrika. Najprije se dogovorimo oko identiteta: doznajemo je li gost purger ili nije. Znaju to biti prave male filozofske minijature, šaljive, naravno, jer je emisija zabavnoga tipa. Zatim čujemo čime se gost bavi. Prelazimo na njegov odnos prema Zagrebu, čujemo što mu je najmilije u hrvatskoj metropoli. Prvi dio „Purgeraja“ završava raspravom o dotepencima: tko su sve ti ljudi i što su sve Zagrebu dali. Zasviramo zagrebačku pa pitam gosta o kušlecima kao malu uvertiru u govor o zagrebačkoj kajkavštini. Slušatelji koji nisu purgeri itekako su uz nas naučili da su kušleci poljupci o kojima moji gosti radosno i u pravilu vrlo šarmantno razlažu, a u našim zagrebačkim kajkavskim razgovorima nerijetko padaju stihovi, s gostom se rado i „pospominam i zapopevam po zagrebački“. Na kraju emisije gostujući purger otkriva svoje vizije Zagreba u budućnosti, a završavamo uz još jednu pjesmu o Zagrebu.Glazbene izbore bez iznimke potpisuju gosti , a gosti „Purgeraja“ javne su osobe koje žive u Zagrebu. Dosad su nam se predstavili uistinu mnogi glazbenici, glumci, televizijski i radijski voditelji, sportaši..., Jasenko Houra, Jura Pađen, Alan Bjelinski, Gabi Novak, Zlatko Ožbolt, Mila Elegović, Željka Fattorini, Davor Meštrović, Mirko Fodor, Ćiro Blažević, Velimir Zajec, Gordan Kožulj..., ali i predsjednici Matice hrvatske Miro Gavran, Stipe Botica, Josip Bratulić, nekadašnja ministrica obrazovanja Ljilja Vokić, teško je izdvajati. Jer su svi o Zagrebu govorili s ljubavlju, a u program su nam donijeli radost i sve nas obogatili.
U emisiji se tematizira zagrebački kulturni identitet. Možete li usporediti Zagreb kakav je bio prije recimo 100 godina i danas. Mnogi tvrde da je stanovništvo Zagreba nekad bilo kulturnije?
Sve se mijenja pa tako i život u Zagrebu. I u "Purgeraju" se rado sjećamo gospona Fulira i ondašnjeg stila života, ali smo svjesni da smo danas u Zagrebu 21. stoljeća koji je otvoren, rado prima i pruža priliku svakome tko pokuca na njegova vrata. S gostima neizostavno raspravljam o socijalizaciji onih koji dođu. Očekivalo bi se da se dotepenci, dojdeki, došljaci, kako god da ih zovemo, prilagode zagrebačkom kulturnom identitetu i načinu života. Neki su to učinili sjajno do te mjere da je Zagreb bez njihovih doprinosa nezamisliv, a neki to ne žele ni nakon što mnoge i mnoge godine prožive u Zagrebu. Naš "lepi beli Zagreb grad" danas je grad u prožimanju različitih kultura na temeljima tradicija domicilnog stanovništva.
Rođeni ste u Koprivnici, no godinama živite u Zagrebu. Smatrate li se i Vi purgericom? Tko su pravi purgeri?
Rođena sam u Koprivnici zato što moji Križevci nemaju bolnicu pa se Križevčani rađaju u koprivničkoj bolnici. Ili pokoja trudnica trpi do Zagreba, ako joj je milije da joj djetetu na osobnoj cijeli život piše da je rođeno u Zagrebu. Kako smo mi Križevčani purgeri po kralju Beli IV. koji je povlastice slobodnoga kraljevskog grada još u 13. stoljeću darovao i Križevcima i Zagrebu, držim se duplom purgericom. Iz Križevaca sam došla na studij kroatistike na Filozofski fakultet u Zagreb i ostala sam. Jednu sam purgersku tradiciju zamijenila drugom, no činjenica je da su one bliske. Križevci su danas zagrebačka periferija. Često sam u svojim Križevcima koji imaju jedan poseban šarm. No, Zagreb je nepresušna inspiracija, a ja imam privilegiju da kroz najzagrebačkiji radio Radio Sljeme živim taj naš dragi Zagreb u punini.
Kakvi su komentari slušatelja, predlažu li Vam goste?
Uspjeh je „Purgeraja“ ponajprije u tome što idemo treću sezonu, a slušatelji još uvijek raspravljaju o tome tko su purgeri, a tko nisu, i kome je mjesto u mojoj emisiji, a kome nije. Što znači da purgeraj neprestano golica. Neki kažu da su pravi purgeri oni kojima su preci u barem tri loze bili purgeri. Danas se takve svijećom treba tražiti. Osobito ako tražimo javne ljude, kao što za emisiju tražim ja. Drugi misle da je važno biti rođen u Zagrebu, treći da se barem pola života proživjelo u Zagrebu. A ima i onih, među koje spadam ja, koji misle da je purger onaj koji se tako osjeća. Razlikuju i slušatelji i gosti posebno Zagrepčane, a posebno purgere. Kažu da su Zagrepčani oni koji dulje žive u Zagrebu, a da su purgeri oni koji ipak imaju još nešto, ako ne u porijeklu, onda u purgerskim manirima. Teško je znati. Zato pozivam sve Večernjakove čitatelje koji dosad nisu slušali „Purgeraj“ da se i oni uključe u raspravu. Možda do kraja ove sezone svi skupa razbistrimo tko je tko.
Koga nam možete najaviti od nadolazećih gostiju, i hoće li biti kakvih novosti u emisiji?
U "Purgeraju" će i dalje biti dobrodošli javni ljudi koji žive u Zagrebu. Kriterij nije i neće biti purgerska loza u tri generacije. Emisija je uključiva, nikako isključiva. Dobrodošli su svi koji vole Zagreb, zagrebački stil života, kulturu, jezik, tradicije... Kako Radio Sljeme u travnju slavi 70. rođendan, nastojat ću u sljedećim emisijama ugostiti one javne purgere ili dotepence koji su na bilo koji način pridonijeli dobrobiti našega radija. Čestitara, kako se bližimo jubileju, imamo sve više pa je i "Purgeraj" počeo dobivati sve više darova. Nekoliko je poznatih tekstopisaca napisalo pjesme o "Purgeraju", a po sadržaju stihova zaključila sam da su ih posebno golicali kušleci. Šaleći se pitam: Zašto?! Dok neke pjesme još nastaju, jedna je već uglazbljena i snimljena, uskoro ćemo je i promovirati.
Hoćete li doći na dodjelu Večernjakove ruže u HNK? Ako da, tko će vam biti pratnja?
Naravno da ću doći, i to s najbližima. A dotad publiku, bez obzira na "pedigre", pozivam da nam se pridruži u našim purgerskim razgovorima na Radio Sljemenu utorkom popodne.
VIDEO: Sjećanje na velikog glumca Mustafu Nadarevića u HNK
