Naslovnica Showbiz Clubbing

Klupska scena u Hrvatskoj u neprestanom je pokretu

DJ Mixel, punog imena Mishel Kovačić, jedan je od uzdanika zagrebačke klupske scene koji je odavno prešao domaće granice
28. studenoga 2014. u 13:47 0 komentara 489 prikaza
escape
Foto: Promo
Pogledajte galeriju 1/2

DJ Mixel, punog imena Mishel Kovačić, jedan je od uzdanika zagrebačke klupske scene koji je odavno prešao domaće granice. Ove subote, Mixel nastupa u Sirupu uz DJ Brightona te rezidente večeri Escape Garsa i Jakova Kolbasa. Tom prigodom, s Mixelom smo porazgovarali o njegovim glazbenim utjecajima, stanju domaće scene i gdje vidi svoju budućnost.

Kako je tvoje odrastanje utjecalo na to da se počneš baviti elektronskom glazbom?

Kako se kod nas u obitelji glazbi a i umjetnosti općenito pridodala velika važnost, tako sam i ja od ranih dana pokazivao interes prema glazbi. Neumorno snimajući kazetu za kazetom sa omiljenim pjesmama. Sjećam se da sam jednu kazetu na A stranu snimio pjesmu In the Air Tonigh od Phil Collinsa na “ripit” a na B stranu Love Changes (Everything) od Climie Fishera, također na "ripit" i tu kazetu sam slušao mjesecima dok se nije izlizala. Kroz tinejdžerske dane sam bio sav u gitarama te iz toga lagano prelazio na post-rock, ambijentalnu synth glazbu. Prekretnica se desila na koncertu Radioheada gdje me oduševio DJ koji je svirao prije samog benda. Mislim da je to bio Christoph De Babalon sa svojim pomalo eksperimentalnim i opskurnim dj setom. Taj zvuk me potpuno odveo u sferu elektronike i gitare su otišle u zaborav. Kroz izdanja Warp recordsa i International Deejay Gigoloa zavolio sam malo više klupski zvuk koji se kod mene zadržao u manje više nepromjenjivoj formi.

Već si dugo na sceni, što ju danas čini zanimljivom?

Kako je elektronska glazba u zadnjih nekoliko godina stala uz bok pop-glazbi tako je i scena koju ja i kolege dj-evi nazivamo undergroundom postala mnogo raznovrsnija i svakako pristupačnija publici. Socijalne mreže su približile publiku dj-ima, klubovi su otvoreniji eksperimentiranju sa programima a promotori hrabriji kod odabira gostiju. U suštini je razmjena informacija dovela do veće educiranosti same publike, a samim time i dj-i mogu beskompromisnim prezentirati svoj rad što rezultirao kvalitetnijim setovima i live nastupima. Takva scena omogućava da se konstantno otkrivaju novi pravci i stvaraju nove ideje koje će inspirirati buduće naraštaje.

Žanr koji pretežno vrtiš si definirao kao „cosmic techno“. Kako bi ga opisao, što ga razlikuje od npr. tribalnog ili industrial techna?

Cosmic zvuk je okarakteriziran hipnotičkim, psihodeličkim dionicama koje ne moraju nužno biti elektroničke ali u svojoj kompleksnosti i često provučene kroz efekte pružaju dojam svemirsko-mehaničke teme. Za razliku od industrial techna, cosmic ima mekši zvuk i nerijetko ima većih odstupanja u brzini ritma. Sinergijom 4/4 techno ritma i cosmic zvuka našao sam savršenu platformu za zvuk s kojom mogu kombinirati veliki spektar podžanrova elektronske glazbe.

>>Mixel, Brighton, Jakov Kolbas i Gars pomno probiru najtvrđe ploče!

Kako vidiš klupsku scenu u Hrvatskoj u odnosu na situaciju prije 5 godina i kako bi ju usporedio s inozemnim techno žarištima na kojima si nastupao?

Klupska scena u Hrvatskoj je u neprestanom pokretu ali svakako se može primijetiti da se nove stvari dešavaju u valovima. Recimo u proteklih 5 godina se otvorilo nekoliko novih klubova ali nažalost neki nisu opstali ali to svakako nije rezultiralo da scena zamre. Upravo se dešavalo ono suprotno, akteri elektronske scene su sva pozitivna i negativna iskustva iskoristili da guraju scenu prema naprijed. Naravno nisu samo klubovi stupovi scene, tu su svakako i naši producenti, promotori, publika, zaljubljenici u glazbu koji uvijek traže više da naše glazbeno "sutra" bude zanimljivije. Naveo bih i vinyl shopove koji su u zadnjih godinu dana postali nova mjesta za okupljanje zaljubljenika u elektronski i klupski zvuk a i savršene su platforme za izmjenu informacija.

Osobno smatram da usporedba sa inozemnim eventima nije nužno potrebna jer se naša scena stvara i djeluje pod potpuno različitim socio-ekonomskim temeljima, ali ono što mogu reći da domaća publika vjerno prati svoje domaće DJ-e i nerijetko ispraćuje sa ovacijama na domaćem terenu.

Osim što vrtiš glazbu, da li se baviš i produkcijom? Možeš li izdvojiti neke od domaćih autora čiji rad cijeniš i vrtiš?

Ja sam prvenstveno DJ i za sada nemam planova da krenem sa vlastitom glazbenom produkcijom. Za svoje setove ponekad napravim "edit" pjesme kako bi je približio svojem umjetničkom izričaju ili estetici. Kao DJ puno vremena provodim istraživajući nove producente, zanimljive labelove a tom moru glazbe mogu kazati da naši producenti zaista isporučuju jako inspirativne materijale. Jedan od takvih maestra klupske glazbe je i Nikola Kos koji od nedavno djeluje pod imenom ‡SØK‡ i njegove "trake" često nalaze mjesto u mojim dj setovima. Također mi je za uho zapeo rad dvojca Disrupted Project iz Pule koji stoje i iza vrlo zanimljivog novog domaćeg labela Vakum.

Gdje vidiš domaću scenu za idućih godinu dana?

Kako sam već naveo vidim je u konstantom napretku i pružanju domaćoj publici da iz dana u dan čuju nešto novo, te da naši DJ-i i producenti prošire svoje djelovanje i van zemlje, a da pritom ne zaborave odakle su krenuli. Uz veliki broj festivala koji nas očekuju iduće godine svakako mogu reći da će Hrvatska elektronska scena imati otvorena vrata za nove inspirativne izazove.

Roštilj
ZA SVA GODIŠNJA DOBA
Roštilj i kiša ne idu zajedno. Ili?

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.