Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Život i stil

Živjet ćemo u cool zgradama, a svjetlo i grijanje će nam paliti i gasiti senzori

Predviđanja da ćemo do 2050. trošiti 50% više energije nego danas trebaju nam biti upozorenje da ćemo samo štednjom osigurati sebi i svjetu dovoljno energije
16. travnja 2016. u 12:01 0 komentara 1101 prikaza
Big City
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/4

Kako će izgledati život za dvadeset godina teško je predočiti jer tehnologija toliko juri naprijed da je izgledno tek predvidjeti trendove u idućih nekoliko godina. Najveći izazov bit će osigurati dovoljno energije za rastuće čovječanstvo, a još više za rastuće potrebe za tehnologijom čovjeka u 21. stoljeću. Predviđanja Schneider Electricsa, francuske tvrtke koja zapošljava više od 130.000 ljudi diljem svijeta, kažu da će se u iduće četiri godine umrežiti oko 50 milijardi novih uređaja. Drugim riječima, u iduće četiri godine svaki bi čovjek trebao umrežiti dodatnih osam uređaja, što bi značilo novih 24 do 30 uređaja po svakom kućanstvu. Iako to zvuči nevjerojatno, treba se samo sjetiti da smo prije petnaestak godina imali samo jedan umreženi uređaj po kućanstvu – kompjutor spojen na internet analognom žicom. Danas svako kućanstvo ima nekoliko mobitela, pametni televizor postaje standard, a tu su i neizostavni tableti, laptopi i stari dobri kompjutori. U tom kontekstu nije tako teško predočiti da bismo u mrežu uskoro mogli uključiti i kućanske aparate poput hladnjaka ili perilica, ali i termostata kojima bismo dodatno regulirali grijanje s pomoću aplikacija.

Standard bi uskoro mogla postati tehnologija koju zasad imaju tek pametne kuće. Ona je koncept modernog kućanstva, a pametna je jer se prilagođava trenutačnoj aktivnosti, raspoloženju, navikama i životnom stilu svih ukućana, a pritom ostvaruje energetske uštede. Riječ je o sustavu kućne automatike koji je maksimalno pojednostavnjen za korištenje i održavanje. Njih više ne odlikuje samo “daljinsko” paljenje grijanja ili pak upravljanje perilicom putem mobilne aplikacije već one danas uključuju umrežavanje aparata kako bi čovjek imao što veću razinu ugode. Tako se pritiskom gumba aktivira tema kojoj se prilagođava kompletan stan. Gledati film u pametnom stambenom prostoru tako znači pokrenuti zastore ili rolete na zatvaranje, prigušivanje svjetala i, naravno, paljenje televizora i pokretanje omiljenog filma. Pametna kuća zasad nije osigurala ispečene kokice i sok pokraj trosjeda, ali bi uskoro i to mogla postati java. Ušli smo u drugu fazu internetizacije u kojoj se očekuje da će na svijetu biti 20 puta više umreženih uređaja nego ljudi. Takvi sustavi olakšavaju život starijim građanima kojima je sustav dostupan uz pomoć jednostavnog upravljača.

Ipak, nove tehnologije, više nego ugodu, osiguravaju uštedu energije koja će postati glavni cilj i smisao razvoja te glavni izazov inovatora u ovom stoljeću. Naime, predviđa se da će se do 2050. godini trošiti 50 posto više energije nego danas, a potrošnja električne energije trebala bi u istom periodu porasti čak 80 posto. Stručnjaci već upozoravaju da neće biti lako osigurati dodatnu energiju, pa odgovor pronalaze u štednji i ekonomičnoj potrošnji energije koju imamo na raspolaganju.

Neodrživi svijet

– Morat ćemo biti tri puta efikasniji u potrošnji energije – poručio je Jean-Pacal Tricoire, predsjednik uprave Schneidera, sa sajma koji je multinacionalna kompanija organizirala u Parizu pod geslom “Life is On”. Uz rast energije predviđa se i izniman rast emisije štetnih plinova, pa bi svijet mogao uskoro postati neodrživo mjesto ako se aktivno ne poradi na energetskoj učinkovitosti. Najprofitabilniji i najjednostavniji način za to je jednostavno štedjeti energiju. Potencijal uštede postoji svugdje, od industrije do poslovnih zgrada, ali ipak je najveća mogućnost uštede u stambenim zgradama. Prema izračunima stručnjaka, procjenjuje je da bi se u stambenim zgradama moglo uštedjeti i do 82 posto energije. Podatak zvuči nevjerojatno, isto kao i činjenica da su zgrade 50 posto vremena prazne, a čak i kad stanara u njima nema, troše enormne količine energije. Jer, o potrošnji energije ne razmišlja se kao o trošenju luksuza. Nerijetko ljudi ostavljaju upaljena svijetla u prostoriji u kojoj ne borave ili čak kad ih i nema u stanovima ili u kućama. Slično je i s grijanjem. Kućanski aparati su na “stand bye” i uključeni u mrežu cijelo vrijeme, a rijetko se vodi računa o tome je li upaljen televizor. To bi se u budućnosti trebalo promijeniti. Visoke stope ušteda, oko 30 posto, moguće je postići već i građevinskim radovima, poput uređenja fasada i postavljanja novih prozora, ali da bi se zaista efikasno iskoristila energija, morat će se ići i korak dalje.

Budućnost su senzori koji će paliti i gasiti svjetla te grijanje u stambenim prostorima ovisno o tome u kojem dijelu stana stanar boravi, a budućnost će donijeti i snažnije i brže baterije koje će se puniti uz manju potrošnju energije. Tehnologija već postoji, ali da bi bila potpuno učinkovita, u potragu za što većim stupnjem učinkovitosti morat će se uključiti i građevinari i arhitekti koji bi trebali u standardnu gradnju uključiti što više principa i materijala koji osiguravaju manju potrošnju energije. Budućnost je u takozvanim cool zgradama u kojima će biti moguće umrežiti više proizvoda na jednu mrežu, a uz pomoć smart panela organizirat će se život njihovih stanara i upravljanje zgradom. Činjenica je da 70 posto električnih instalacija u Europi nije adekvatno pa ne može podržavati visoku tehnologiju, bez koje nema uštede energije na pravom stupnju. To je najveći izazov za budući razvoj jer se u zgradarstvu troši 40 posto ukupne energije, pa visoke stope ušteda u ovom području osiguravaju i dobre rezultate u ukupnoj potrošnji. Cool zgrade znače i niže režije i nižu cijenu održavanja zgrade, manje nesreća uzrokovanih električnim instalacijama te u konačnici jeftiniji život. Otvoreno je ipak pitanje može li se čovjeka budućnosti uvjeriti da će morati ustupiti dio svoje ugode kako bi osigurao održivost. Pametne kuće u kojima se grijanje gasi na senzore znači i nižu temperaturu u trenutku kada se uđe u prostoriju, a ugašena svjetla mogu biti nezgodna u pojedinim situacijama. Uvijek je i pitanje što je alternativa u situaciji kada tehnika zakaže i koliko je sigurno osloniti se na potpuno umreženi stambeni objekt. Građani u transformaciju prema pametnim objektima moraju uložiti i nezanemariv iznos novca, a da bi to učinili, trebat će jak poticaj. Stručnjaci kažu da nije pitanje koliko tehnologija košta, već unutar kojeg vremena možemo vratiti investiciju, a uvjeravaju da pametni sustavi imaju povrat od samo tri godine, dok se ulaganja u fasade i solarne sustave isplate tek nakon deset godina.

I dok kućanstva trebaju poticaj da uplivaju u 21. stoljeće, tvrtke na tome intenzivno rade. Istraživanje provedeno u velikim svjetskim tvrtkama pokazuje da 75 posto tvrtki najavljuje daljnje umrežavanje i digitalizaciju svojeg poslovanja. Čak 63 posto tvrtki tijekom ove godine koristit će se sustavima kako bi analizirale ponašanje potrošača, a 42 posto tvrtki planira u svoje zgrade ugraditi automatske sustave kako bi se osigurala ušteda energije u iduće dvije godine. Dvije trećine ispitanika planira koristiti mobilne aplikacije kako bi ubrzali poslovanje, a izračunali su i da bi uz pomoć aplikacija mogli postići znatne uštede. Ipak, 41 posto ispitanih u globalnom istraživanju istaknulo je strah od povećanja cyber napada u kontekstu rasta digitalizacije. Istraživanje pokazuje da su tvrtke odlučile ulagati u povećanje učinkovitosti i kroz sustave energetske učinkovitosti i kroz jačanje digitalizacije i umrežavanja procesa. Primjer za to je i Hive, centrala Schneider Electricsa kraj Pariza koja je građena po principima ekološke održivosti. Primjenom najmodernije tehnologije investitoru je uspjelo prepoloviti ukupnu potrošnju energije u zgradi koja se prostire na 35 tisuća četvornih metara. Ugrađeni su solarni paneli koji pomažu kod osiguranja grijanja, a pametnim upravljanjem zgradom postignuta je većina ušteda.

U smjeru energetske gradnje kreće sve više kompanija, a osim same uštede energije u kontekstu smanjenja troškova poslovanja pažnja se posvećuje i učinkovitom upravljanju zaposlenicima. Time se vodila i banka Societe Generale koja je nedavno završila prilagodbu svoje centralne pariške zgrade novim trendovima. Digitalna transformacija moto je pod kojim je banka koja posluje i u Hrvatskoj kroz Splitsku banku krenula u preoblikovanje.

Osim što su porušeni zidovi pa se inzistira na open-space prostorima te ugrađeni senzori i uvedeni alternativni izvori energije, zaposlenicima banke osigurana je fleksibilnost. Mogu raditi od kuće i u razno vrijeme, a primjer podizanja efikasnosti je i mobilna aplikacija koja obavještava o meniju restorana unutar poslovne zgrade te eventualno i o gužvi i slobodnim stolovima u restoranu. Putem telefona zaposlenici banke moći će mijenjati i svjetla u uredu ili podizati i spuštati rolete u uredu. Velike kompanije svoje centrale prilagođavaju kako bi smanjile troškove, a budućnost malih i srednjih tvrtki je u dijeljenju prostora. Digitalizacija omogućuje rad od kuće, a koncepti poput next doora koji nude najam ureda i prostorija za sastanke na sat sve više odgovaraju potrebama novih poduzetnika.

Manji troškovi – više posla

U takvim je zgradama moguće osigurati poslovnu adresu i prostoriju za sastanke za trećinu cijene najjeftinijeg ureda, a s druge strane postiže se energetska učinkovitost. Tako je u prosjeku poslovna zgrada zauzeta 40 posto vremena, kada se računa u odnosu na 24 sata, a ovaj tip zgrada, ako je otvoren cijeli dan, zauzet je čak 70 posto. To malim i srednjim poduzetnicima troškove smanjuje 30 posto, a manji troškovi dovode do većeg zapošljavanja i do 40 posto. Moderniji projekti ovog tipa potiču povezivanje najmoprimaca organiziranjem zajedničkih projekata poput dana palačinki ili čaja u 5 kako bi se potaknula socijalizacija. Kao prednosti ovog tipa najma ističe se i upoznavanje poduzetnika iz različitih sektora koji nerijetko sklapaju ugovore o poslovnoj suradnji.

I dok zapadni svijet raspravlja o tome koliko će daleko digitalizacija otići i kamo će ga to odvesti, na svijetu u ovom trenutku živi 1,3 milijarde ljudi koji nemaju pristup električnoj energiji i još nisu upoznali blagodati tog izuma koji je svima donio Nikola Tesla. Hrvatski se znanstvenik poznavao i družio s osnivačem francuske tvrtke, njemačkim imigrantom Henrijem Schneiderom, na čijem je entuzijazmu razvijena kompanija koja je jedan od vodećih think-tankova za nove tehnologije. 

>> 6 tehnologija koje će promijeniti naš svijet u 2016.

ski
Veliki vodič kroz Nassfeld
Isprobajte lokalne specijalitete, zaplešite uz legendarnu Nenu i skijajte na 110 km besprijekornih staza
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.