Uz crvenog fiću pred tenkom u Osijeku, još su tisuće simbola otpora koji u Domovinskom ratu ilustriraju bitku Davida s Golijatom. Nažalost, za neke se od njih malo zna ili ih zaboravljamo. Jedna od tih, poprilično zaboravljenih, jest i priča o vojniku Mevludinu Kuliću. Koji je dva mjeseca nakon nemoćnog crvenog fiće pred tenkom stao ispred iste te "JNA" u istom tom Osijeku. Fićo je zdrobljen, a Mevludin ubijen.
Tog rujna, točno prije 30 godina ('91.), u osječkoj "Bijeloj kasarni JNA" zapovjednik je naredio regrutima ubijanje zarobljenih hrvatskih civila. Jedan po jedan vojnici, većinom Srbi, izišli su ispred stroja s oružjem i bojevim streljivom spremni upotrijebiti ga. Dok su se oni drugih nacija kolebali, pred stroj je iskoračio Mevludin Kulić, bacio oružje i rekao: "Ja neću pucati i ubijati nedužne ljude." Ohrabrilo je to i ostale vojnike. Nisu se više kolebali. Ostali su u stroju koji nije htio biti streljački.
Bome, svaka čast. U tim danima iskoračiti i reći da ne želiš ubijati susjede i prijatelje su mogli samo junaci.