Naslovnica Premium Analize i intervjui

Suša ubija humus! U Slavoniji će umjesto pšenice nicati sudanska trava i gradovi

U nekim dijelovima Zagore i Dalmacije neće biti moguće živjeti te će tamošnji ljudi gravitirati krajevima gdje se to može. Nestajat će biljne odrednice, drukčije će se distribuirati bolesti i štetnici, nestajat će regionalna obilježja i regionalni identitet
14. listopada 2017. u 18:24 24 komentara 13105 prikaza
Foto: Srdjan Ilic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Kada se govori o klimatskim promjenama, uglavnom gledamo prema gore. No, znatno se spektakularnije promjene događaju ispod naših stopala. Procesi koje klimatske promjene izazivaju u tlu imaju potencijal i da na puno izravniji način utječu na svakodnevni život.

klimatske promjene Borba za preživljavanje Sve je toplije, a zbog toga poskupljuju voda, hrana, struja 
i sve su veće 
šanse za rat

Za razliku od mainstream medija, znanost se puno intenzivnije bavi utjecajem klime na tlo. Prije svega, u tlu je pohranjena najveća količina ugljika. Recentna je studija dokazala kako tlo zbog zagrijavanja otpušta značajnu količinu u sebi pohranjenog ugljika, što snažno utječe na klimatske promjene. Dobiva se kružni efekt u kojem je krajnji gubitnik tlo.

– Tlo je izrazito kompleksan, promjenjiv živi medij, koji ima svoje fizikalne, kemijske i biološke karakteristike. Tlo je neobnovljiv resurs, a nastaje pod utjecajem pet faktora: matični supstrat, reljef, klima, organizmi i vrijeme. Upravo je vrijeme limitirajući faktor zbog kojega ga smatramo neobnovljivim resursom jer je za približno metar plodnog razvijenog tla potrebno u prosjeku 100.000 godina, ovisno u kojem dijelu našeg planeta se nalazimo. Kombinacija tih pet faktora rezultira raznolikošću karakteristika tla. Tlo ima brojne funkcije u ekosustavu, osim proizvodne (hrana, šuma) izrazito su važna i prirodno-skladišna i biološko-regulacijska (skladište i ciklus hranjiva, vode i bioraznolikosti – mikroorganizama), kao i ekološko-regulacijska (univerzalni pufer i skladište ugljika). Poljoprivreda je, naravno, izravno pod utjecajem klimatskih promjena, jer se danas u svijetu 95% hrane direktno ili indirektno proizvodi na tlu. Međutim, poljoprivreda kao sektor i sama pridonosi emisiji stakleničkih plinova s oko 12%. Naspram sektora energetike to se možda čini malo, ali održivim i ispravnim gospodarenjem svakako se može i mora utjecati na to hoće li tlo biti izvor ili ponor ugljika u tlu. Jer tlo je nakon sedimentnih stijena i oceana vrlo važno skladište ugljika na Zemlji (oko 3170 GtC zajedno s vegetacijom) i trebamo ga promatrati kao ključnu komponentu u ublažavanju klimatskih promjena – kaže izv. prof. dr. sc. Željka Zgorelec, dipl. kem. inž. s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovog je proljeća u magazinu Science izašla studija u kojoj se dokazuje kako zbog zagrijavanja tlo ispušta čak 37 posto više ugljičnog dioksida ako se zagrije za 4 Celzija. Prema dr. Zgorelec, to ipak nije dovoljno da se donese konačan, ali i konkretan zaključak o interakciji klimatskih promjena i tla.

Kad biljke prestaju rasti

– Klimatske promjene manifestiraju se na različitim dijelovima Zemlje na različite načine. Tako da je teško egzaktno odgovoriti na ovo pitanje. Sjevernjacima (Rusima i Skandinavcima) takav porast temperature pridonijet će boljim fizikalno-kemijsko-biološkim uvjetima u tlu, dok će pak npr. Mediteranu zasigurno odmoći. Nadalje, prema znanstvenim istraživanjima neki od scenarija predviđaju da će sjeverna Europa imati 40% više oborina, dok će južna Europa imati 20% manje godišnjeg prosjeka oborina s puno više ekstremnih događaja. Baš zbog toga što je međuodnos klimatskih promjena i promjena u kvaliteti tla vrlo kompleksan, danas se u svijetu provode brojna istraživanja. I sami radimo istraživanja na temu, potpomognuta od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, proučavajući kako određene poljoprivredne prakse (gnojidba i obrada tla), značajke tla i biljaka i klimatski uvjeti (temperatura i voda) utječu na kruženje ugljika i dušika. Temperatura je bitan faktor, naravno, ali je samo jedan od faktora u tom kompleksnom sustavu, međusobne interakcije i ovisnosti u tlu nisu još u potpunosti razjašnjene. Švedski kemičar J. J. Berzelius rekao je: “Tlo je ogroman kemijski laboratorij u kojemu se istodobno i neprekidno odvijaju bezbrojni procesi razgradnje i sinteze.” Tlo, naravno, ima sposobnost prilagodbe, samo je pitanje u kojoj mjeri i koliko dugo i zato trebamo biti mudri u gospodarenju njime – kaže stručnjakinja s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. No, na nekim se sektorima utjecaj klimatskih promjena kada se radi o tlu već može prepoznati te je moguće pretpostaviti kako će one na grane poput poljoprivrede utjecati u budućnosti.

– Poljoprivreda je jedan od sektora u kojem su posljedice klimatskih promjena izraženije nego u nekim drugim sektorima, tu su posljedice izuzetno vidljive. Za razliku od industrije koja pridonosi klimatskim promjenama i uzrokuje klimatske promjene, poljoprivreda je i uzrok i žrtva, konkretno ako štancate neku plastiku, te će pare otići u zrak i neće imati posljedica po vašu proizvodnju. Kada govorimo o hrvatskoj poljoprivredi, do sada se, prije svega, nije sustavno radilo na toj tematici pa nema nekih značajnijih programa i strategija, rješenja kako se s time uhvatiti ukoštac. Trenutačno je u izradi akcijski plan za prilagodbu cijele RH, to je jedan EU projekt i to bi bilo prvi put da se napravila strategija za poljoprivredu. Ono što ćemo osjetiti ili osjećamo jest, prvo, manjak vode u tlu. Dakle, imamo sve učestalije suše, jedna od tri godine nam je katastrofalno sušna. I ove godine svjedočili smo kako u Dalmaciji sto dana nije bilo kapi kiše. To će nam se sve više događati zbog klimatskih promjena, a poljoprivreda će biti sve više pogođena. Druga je stvar povećanje temperature zraka, to je jedan trend koji će biti sve jači u budućnosti te će utjecati na poljoprivredu. Misli se kako većina biljaka prestaje s rastom ako je tlo sušno, međutim to je slučaj i zbog visokih temperatura, kada one prijeđu 30 stupnjeva, prestaje rast biljaka – objašnjava poljoprivredni stručnjak dr. sc. Darko Znaor. Manjak nacionalne strategije u odnosu na klimatske promjene problemom smatra i dr. Željka Zgorelec. Ali važno je i održivo gospodarenje tlom, koje uključuje gospodarenje ugljikom, dušikom i vodom ključno u agroekosustavima (efikasno i racionalno gospodarenje gnojivima, sekvestracija ugljika – organske tvari u tlu te gospodarenje vodom).

Zabrinjavajuće Ozbiljno upozorenje: Matematičar izračunao kada počinje masovno izumiranje na Zemlji

– Primjerice, jedno od zadnjih istraživanja u svijetu pokazuje da se prelaskom s konvencionalne na ekološku poljoprivredu kao načinom borbe protiv klimatskih promjena sekvestrira ugljik u tlo i da takva gospodarstva imaju oko 26% više dugoročnog potencijala za skladištenje ugljika. Imamo li mi strategiju poljoprivrede? Još nemamo. Imamo zakon o zaštiti voda i zraka, ali nemamo zakon o zaštiti tla. Postoje neke izravne i neizravne mjere zaštite tla na razini EU i RH, ali nema cjelovitog pristupa na državnoj razini! Tri su vrlo bitne stvari koje bismo trebali napraviti: uspostaviti praćenje zdravlja tla tj. nacionalni monitoring tla; donijeti nacionalne propise za upravljanje tlom i zemljištem (po uzoru na npr. Škotsku). Takvi propisi moraju biti spremni regulirati poljoprivrednu praksu koja uzrokuje degradaciju tla ili predstavlja ozbiljne prijetnje okolišu te izgraditi institucionalni sustav edukacije i horizontalnu povezanost institucija. U Parizu je 2015. na UN-ovoj konferenciji o klimi pokrenuta inicijativa 4‰ „tlo za sigurnost hrane i klimu“, a koja ustvari uključuje plan i skup mjera u poljoprivredi za povećanje organske tvari u tlu za 0,4% godišnje i održavanje optimalnog CN odnosa – govori dr. Zgorelec. Humus je ključna tvar za održanje kvalitete tla u uvjetima klimatskih promjena koje svjedočimo. Njegovo dalje nestajanje uz ostale čimbenika može dovesti do teških, gotovo kataklizmičkih posljedica.

– Dogodit će se da će prinosi naših ključnih kultura poput žitarica i soje zbog manjka vode u tlu i povišene temperature zraka početi smanjivati. Bez obzira na to koliko ćemo mi uspjeti unaprijediti tehnologiju proizvodnje, to će se dogoditi zbog meteoroloških pritisaka. Iako, sa mnom se ovdje ne slažu svi. Hrana će se teže proizvoditi, bit će skuplja i bit će je manje. Također, neke kulture koje sada uzgajamo neće se više isplatiti, a neke druge ćemo usvojiti. Primjerice, umjesto kukuruza, u Slavoniji za deset ili dvadeset godina uzgajat ćemo sirak ili sudansku travu, kulture koje su otpornije na sušu. Kod nas je ovaj pritisak i izraženiji jer smo uništili humus neracionalnom privredom posljednjih godina, sagorjeli smo ga. On je tu da uskladišti vodu, tla koja su siromašna humusom ne mogu skladištiti vodu. Osobno nisam zagovornik velikog navodnjavanja, mislim da bi EU novac trebalo uložiti u obnavljanje humusa, spužve koja drži vodu u tlu. Projekti navodnjavanja posve su neisplativi u Hrvatskoj, a mi za to i nemamo novca. Ne smijemo zaboraviti niti situacije datumskih pomaka, mnoge kulture zriju ranije. Ove su godine berbe grožđa bile 20-tak dana ranije i bit će sve ranije. Tako će neke sorte ići više prema sjeveru pa ćemo za desetak godina neke sorte tipične za Dalmaciju ili Istru moći uzgajati u Slavoniji – kaže dr. Znaor, dodajući kako je normalno da će dolaziti i do migracija stanovništva.

1 / 20
Dugotrajna suša dovela je do isušivanja jezera kod Garešnice.

– U nekim dijelovima Zagore i Dalmacije, pa i Slavonije, neće biti moguće živjeti te će tamošnje stanovništvo gravitirati u krajeve gdje se to može. Nestajat će biljne odrednice, drukčije će se distribuirati bolesti i štetnici, nestajat će regionalna obilježja, gubit će se regionalni identitet zbog ovih promjena. Jedino što se neće prestati širiti jesu urbane sredine jer imamo dovoljno neobrađenog zemljišta koje će zbog klimatskih promjena ostati pogodno za gradnju – misli dr. Znaor. Načini korištenja zemljišta i promjene u načinu korištenja zemljišta su, naravno, također vrlo važna tema, kao i prekrivenost tla (engl. soil sealing), pogotovo u urbanim sredinama – potvrđuje dr. Zgorelec, navodeći kako su posljedice prekrivanja tla slojevima betona i asfalta velike.

Sve više toplinskih valova

– Svakog dana u EU izgubi se 252 ha tla zbog rasta infrastrukture i gradova, a i dalje je ta potreba za zemljištem u porastu. Tako dolazi do gubitka izvorne ekološko-regulacijske funkcije tla u ekosustavu, što posebno djeluje na hidrologiju i temperaturu. Dok u prirodnom ekosustavu infiltracija vode u tlo iznosi 95%, a otjecanje 5%, a u urbanom ekosustavu ta je situacija obrnuta. Zato danas u gradovima često postoje veliki problemi s oborinskom vodom, kao što ste i sami mogli vidjeti u Zadru ili Dubrovniku. Prosječna godišnja temperatura u EU također raste, a u gradovima temperatura je dodatno uvijek nešto veća nego u prirodnom ekosustavu (efekt toplinskog otoka). Može se očekivati da će u budućnosti biti sve veći broj toplinskih valova kakve smo imali i ovo ljeto, a gradovi će zasigurno imati i sve više problema s tim efektom. Važno je na kraju reći da su razdoblje 2015. – 2024. u Bečkoj deklaraciji o tlu Međunarodno tloznanstveno društvo (IUSS) i FAO-UN proglasili međunarodnom dekadom tla. U deklaraciji su definirane ključne uloge tla kao resursa, u okolišu, zdravlju i socijalnim problemima, a s kojima se čovječanstvo trenutačno suočava. Date su smjernice i preporuke za povećanje aktivnosti na lokalnoj, ali i globalnoj razini, kako da se te uloge zaštite – ističe znanstvenica s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

POGLEDAJTE I VIDEO KRONOLOGIJE SPLITSKIH POŽARA

Zoran Vakula Vakula objašnjava Nastavljaju li se vremenski ekstremi? Pogledajte kakvo nas vrijeme očekuje jabuke NEDOSTATAK KIŠE Zbog suše cijene i 70% više Divulje Plenković, Božinović i Kotromanović u Divuljama o ovoljetnim požarima
VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • HR:

    sve vise mi se zemlja pretvara u pijescano tlo...i sve manje zadrzava vlagu..puna je bolesti otrova pitaj boga cega svega nema..zivim u Slavonsko baranjskoj zupaniji imam osjecaj da sve propada...

  • Avatar VIVAESPANA
    VIVAESPANA:

    podrzavaju svog strateskog partnera, marengo

  • killdozer:

    Ako netko misli da su izbjeglice poslijednjih godina bile problem, to je nista prema mogucnosti da milioni ljudi krenu u migraciju zbog klimatskih promjena koje ce izazvati nedostatak vode ili obradivih povrsina.