Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Milanović je doveo u pitanje neovisnost rada niza neovisnih institucija'

U antikorupcijoj strategiji zakonski ćemo ojačati USKOK, dodatno zaštititi zviždače, urediti pravni okvir lobiranja koji nije reguliran, a nosi korupcijske rizike
27. rujna 2020. u 09:12 26 komentara 2668 prikaza
Ivan Malenica
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Afera Janaf uzburkala je duhove na političkoj sceni, posebno nakon što je Zoran Milanović otvoreno iznio sumnje u neovisnost pravosudnih tijela. Što kani poduzeti kako bi spriječio daljnji porast nepovjerenja u pravosuđe, upitali smo resornog ministra Ivana Malenicu. U intervjuu vođenom putem e-maila ministra smo upitali i o novoj strategiji za borbu protiv korupcije te o opasnosti od “ovršnog tsunamija.

Računalo Novi način učenja 5 stvari koje trebate znati prije kupovine laptopa za novu školsku godinu

Kritizirali ste predsjednika Milanovića jer, kažete, dovodi u pitanje neovisnost niza institucija. Smije li predsjednik općenito javno iznositi sumnje u neovisnost pravosudnih tijela?

Predsjednikovu slobodu govora nitko ne dovodi u pitanje, ali ovdje je riječ o nečemu drugom. On je svojim izjavama izravno doveo u pitanje neovisnost rada niza neovisnih institucija koje postupaju onako kako im je zakon propisao. I ne traže nikakva odobrenja od Vlade, već imaju odriješene ruke da rade sve ono što trebaju. Posebno zabrinjava njegova izjava da se tako nešto u demokraciji ne bi trebalo događati. U demokratskim društvima poštuje se trodioba vlasti u kojoj je pravosuđe neovisno. U demokratskim društvima se iznad svega poštuju zakoni, a zakon kaže da su izvidi tajni. Dakle, govorimo o posebnim dokaznim radnjama koje imaju propisano vrijeme trajanja, koje se moraju posebno obrazložiti jer se njima umanjuju temeljna ljudska prava (praćenjem, snimanjem i slično). Upravo zato informacije da se te radnje provode i na koji se način provode zna samo uzak krug ljudi.

Upozorili ste da je otkrivanje podataka iz izvida kazneno djelo. No, je li premijer u veljači trebao znati da bi se čovjek kojeg namjerava imenovati za šefa uprave Janafa mogao naći u pravosudnim problemima?

Predsjednik Vlade nije smio znati da se provode izvidi. To su u ostalom posljednjih dana potvrdili brojni ustavnopravni stručnjaci i stručnjaci za kazneno pravo. Iskreno, čude me reakcije onih koji smatraju da bi predsjednik Vlade trebao biti informiran o tome što rade pravosudne institucije. To nam pokazuje da moramo kontinuirano raditi na jačanju vladavine prava i osvješćivanju građana da je postupati po zakonu normalno, očekivano i dobro za sve nas. O izvidima znaju oni koji na tome rade, kada bi o tome znale treće osobe, izvan tog kruga ljudi, to bi izrazito kompromitiralo cijeli proces, postavilo bi se pitanje opravdanosti postupka te bi predstavljalo počinjenje kaznenog djela odavanja službene tajne i povrede tajnosti postupka.

BORIS BECK Razjašnjena je uloga mita – on je ključan za instant-uspjeh

Ustav jamči trodiobu vlasti, ali i propisuje suradnju između grana vlasti. Ovdje je očito riječ bila o državnom interesu jer imenovanje potencijalno korumpirane osobe na čelo strateške tvrtke može ugroziti cijele investicijske cikluse. Bi li bilo protuzakonito da DORH, bez iznošenja detalja izvida, otkrije SOA-i kako je riječ o osobi čije bi imenovanje predstavljalo financijski rizik za državu?

Zakonom o kaznenom postupku propisano je da su izvidi kaznenih djela tajni. Ako se tijekom izvida naloži provođenje posebnih dokaznih radnji, sukladno Zakonu o kaznenom postupku, propisano je da su službene i odgovorne osobe koje sudjeluju u postupku odlučivanja i izvršenja posebnih dokaznih radnji dužne kao tajnu čuvati sve podatke koje su saznale u svezi s radnjama. Također, propisano je da su osobe koje na bilo koji način saznaju podatke o sadržaju radnji ili o osobama koje su sudjelovale u provođenju radnji dužne čuvati te podatke kao tajnu jer u protivnom čini kazneno djelo.

Upravo su imenovani državni tajnici u ministarstvima. Je li za njih provedena sigurnosna provjera? Kako Vlada, odnosno premijer, mogu znati je li netko od njih predmet interesa pravosudnih tijela? Smiju li se agenti SOA-e o njima raspitati u policiji i DORH-u?

Što se tiče sigurnosnih provjera, imamo određenu državnu razinu sigurnosnih procjena. O pitanju primjene sigurnosnih provjera možemo razgovarati, izmijeniti Zakon kojim je 2012. godine za vrijeme Vlade kojom je na čelu bio Milanović ukinuta sigurnosna provjera. Pritom svakako treba voditi računa o procesima i odlukama koje donosimo, normalno funkcioniranje zbog toga ne bi trebalo doći u pitanje. Dodatno, kada je riječ o ovakvim (ne)djelima sigurnosna provjera ne igra veliku ulogu, odnosno nije garancija. Prevencija korupcije s druge strane jest, stoga ćemo u okviru izrade nove Strategije za borbu protiv korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. pozornost staviti na preventivne mjere u suzbijanju korupcije.

Dok se predsjednik i premijer prepucavaju, nitko ne traži krticu AFERA JANAF Dok se predsjednik i premijer prepucavaju, nitko ne traži krticu

S obzirom na to da je Milanović iznio ozbiljne sumnje u neovisnost istražitelja, hoćete li istražiti utemeljenost tih sumnji? Što ćete poduzeti kad je riječ o curenju informacija iz istraga i izvida?

U tajnim izvidima sudjelovali su službenici neovisnih tijela, Državnog odvjetništva i PNUSKOK-a, čiji su položaji i ovlasti definirani zakonom. U granicama tih pravnih okvira ta tijela i postupaju. Za njihov rad nije odgovoran ministar pravosuđa i uprave. Što se tiče curenja informacija, to zabrinjava jer narušava povjerenje u sustav. Na tijelima je da utvrde je li došlo do propusta. U konačnici to je u njihovu interesu, zbog kredibiliteta i vjerodostojnosti njihova rada.

Posebno se problematizira to što se istražitelji nisu odlučili na upad u Kovačevićev “klub” u trenutku kada je tamo, prema USKOK-ovim tvrdnjama, unesen novac za mito. Može li činjenica da su gotovo godinu dana poslije uz Kovačevića uhićena i dvojica gradonačelnika opravdati odluku da se odustane od potencijalnog uhićenja šefa Janafa u trenutku počinjenja kaznenog djela?

Svaki konkretan predmet ima svoje osobitosti, ciljeve i tijek. O dinamici postupanja u provođenju tih izvida u konkretnom slučaju odlučuju ljudi koji na tome operativno rade. Profesionalci znaju kako treba voditi postupke i kako djelovati u određenom trenutku. Što ja, što predsjednik o tome misli da je u određenom trenutku trebalo učiniti, to je potpuno nevažno. Mi ne provodimo te postupke, ne znamo koji su cilj tijela koja provode kazneni postupak tijekom izvida imala. Ne možemo znati okolnosti i je li trebalo ili ne nekoga u danom trenutku uhititi.

VIDEO: Zoran Milanović o aferi Janaf i istrazi

Kovačevićev odvjetnik naznačio je u kojem bi smjeru mogla ići njegova obrana. Kaže kako je u famoznim vrećicama koje je Petek donio u “klub” mogao biti i kulen s obzirom na to da je riječ bila o proslavi Martinja. Hoće li itko odgovarati ako sud prihvati ovu argumentaciju?

Zakon o kaznenom postupku daje pravo svakom okrivljeniku da se brani onako kako smatra za sebe najpovoljnijim. Moramo prepustiti tijelima kaznenog postupka da utvrđuju relevantne činjenice, provode dokaze i na temelju pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, primjenjujući pozitivno zakonodavstvo, donesu zakonitu odluku. Sve izvan toga bilo bi protivno Ustavu RH, zakonima RH te međunarodno priznatim standardima. Na nama kao Vladi je da im osiguramo uvjete, infrastrukturu, tehničke uvjete i sl., da mogu neometano raditi. Što će sudbena vlast prihvatiti kao argumentaciju ili ne, ne mogu niti želim komentirati.

Doživi hedonistički vikend u vinskim podrumima Slavonije i Baranje Vinski raj Doživi hedonistički vikend u vinskim podrumima Slavonije i Baranje

Podržavate li osnivanje saborskog istražnog povjerenstva koje oporba traži zbog curenja informacija i pucanja mjera u USKOK-ovim akcijama?

U načelu da, nemamo problema s time da se propita rade li institucije u skladu sa zakonom, no ne tako da saborsko istražno povjerenstvo vodi postupak koji bi se poklopio s onim što neovisna tijela rade ili raspravlja o stvarima koje su u nadležnosti sudbene vlasti. U konačnici, na Saboru je da odluči hoće li osnovati to istražno povjerenstvo ili ne. Iz onoga što sam pročitao u medijima cilj je i propitati kakav je utjecaj izvršne vlasti na DORH i policiju, a s obzirom na to da takvog utjecaja u našoj Vladi nema, osobno ne vidim opravdanost.

Najavljujete donošenje nove antikorupcijske strategije. Jeste li zadovoljni provođenjem vrijedeće strategije, čiji rok istječe ove godine?

Nema društva u kojem korupcija nije prisutna. Borba protiv korupcije, bilo gdje, mora biti stalna i kontinuirana. Strategija za borbu protiv korupcije je krovni, normativni alat, koji prate akcijski planovi i programi sa specifičnim mjerama. U mandatu naše Vlade provedeno je 83% aktivnosti iz Akcijskog plana za borbu protiv korupcije, koje su njime bile predviđene, dok je primjerice za razdoblje 2015. – 2016. bilo provedeno tek polovica aktivnosti Akcijskog plana. Teško je odgovoriti na pitanje jesam li zadovoljan. Ovakvi slučajevi zasigurno ne daju lijepu sliku, ali s druge strane jasno pokazuju da nedodirljivih nema. Bez obzira na ime i prezime, bez obzira na stranačku pripadnost, ako se netko ogriješi o zakon, on za to treba i odgovarati. Ali, dodao bih i da borba protiv korupcije nije samo stvar Vlade. To je ipak široko društveno pitanje i odgovornost svakoga pojedinca. Zato ćemo novom Strategijom raditi na prevenciji. Usto, nizom zakonodavnih aktivnosti stvorit ćemo okvir kojim ćemo: ojačati neovisna tijela poput USKOK-a, dodatno unaprijediti sustav pravne zaštite zviždača i podignuti svijest kod građana o nužnosti prijavljivanja nepravilnosti te urediti pravni okvir lobiranja koji trenutačno nije reguliran, a potencijalno nosi korupcijske rizike.

Varaždin: Milanović i Plenković na svečanoj sjednici Varaždinske županije LISTA POPULARNOSTI Novi Crobarometar: Plenković i Milanović izjednačeni, HDZ zadržao apsolutnu prevlast

Najavljujete radnu skupinu koja bi trebala “pročešljati” Zakon o kaznenom postupku kako bi se osiguralo suđenje u razumnom roku. Hoće li to rezultirati donošenjem novog zakona?

Pristupit ćemo detaljnoj analizi Zakona o kaznenom postupku koji je od 2008. imao osam izmjena i dopuna te su pojedine odredbe odlukom Ustavnog suda ukinute. Naša je intencija s eminentnim stručnjacima, teoretičarima i praktičarima, analizirati sve stadije i institute kaznenog postupka i pristupiti izmjeni onih koji su se u praksi pokazali nedovoljno efikasnima. Cilj nam je da predmeti, u redovitim okolnostima, budu okončani u razumnom roku – do tri godine.

Ivan Malenica
1 / 11

Dio kaznenopravnih stručnjaka tvrdi da nije problem u zakonu, nego u nestručnosti državnih odvjetnika zbog koje u sudske spise ulaze nepotrebno komplicirane optužnice koje broje i po desetke tisuća stranica. Jeste li suglasni s tom ocjenom? Što mislite poduzeti kad je o tome riječ?

Ne bih se mogao složiti s tvrdnjama da su državni odvjetnici nestručni. Kada je riječ o Zakonu o kaznenom postupku i njegovoj provedbi, usudio bih se reći da je istina negdje na sredini, da postoje određene stvari koje se moraju normativno bolje urediti, ali i bolje primjenjivati u praksi. Stoga ćemo kroz radnu skupinu temeljito proći kroz sve odredbe kako bi njihova provedba bila učinkovitija i rezultirala bržim postupanjem.

Važeća antikorupcijska strategija u dobrom dijelu počiva na prevenciji. Predviđala je i donošenje novog Zakona o sukobu interesa. Zašto ga još uvijek nemamo?

Zakon o sprječavanju sukoba interesa kompleksna je materija koja zahtijeva široku raspravu. Mi smo već prije započeli formiranje nove radne skupine, koja se nažalost nije mogla okupiti zbog pandemije COVID-19, ali će se u idućem razdoblju okupiti kako bi se taj zakon napravio na kvalitetnim i transparentnim temeljima s jasnijim ovlastima Povjerenstva.

Milanović i Pahor na obilježavanja 77. obljetnice oslobođenja interniraca iz logora Kampor 'DAJTE MU KOCKU ŠEĆERA' Milanović odgovorio Plenkoviću: S onim haklom na Jarunu vjerojatno mu je pao šećer

Govorili ste da će novi zakon u obzir uzeti i sudsku praksu vezanu za pitanje smije li nadležno povjerenstvo propitivati povredu načela djelovanja. Iako su dosadašnje odluke Visokog upravnog suda išle u prilog Povjerenstvu, u posljednje vrijeme vidimo i prvostupanjske presude sa suprotnim tumačenjem. Kakva je sudbina zakonskih načela djelovanja? Hoće li ona ostati u Zakonu i namjeravate li osigurati da Povjerenstvo i dalje može odlučivati o kršenju ovih načela?

Pri izradi novog zakonskog okvira uzet ćemo u obzir praksu upravnih sudova, Visokoga upravnog suda i Ustavnog suda jer odluke tih tijela upućuju na to da određene odredbe treba jasnije definirati. Smatram da je nužno prije svega revidirati one zakonske odredbe koje nisu dovoljno precizne, urediti ona pravna pitanja koja trenutačno nisu propisana te ukloniti nedostatke Zakona uočene u samoj primjeni. Nema dvojbe da Povjerenstvo treba biti neovisno i nepristrano tijelo, važni antikorupcijski mehanizam. Za to treba imati kvalitetan propis.

Argument na temelju kojeg padaju odluke Povjerenstva jest da zakon nije predvidio kaznu za kršenje načela djelovanja. GRECO, međutim, upozorava da kazna nije predviđena ni za članak 2., koji govori da dužnosnici privatni interes ne smiju staviti ispred javnog. Ističu da treba osigurati izvršivost ove odredbe. Hoćete li u izradi novog zakona poslušati preporuku GRECO-a? Planirate li propisati kazne za kršenje ovih dviju odredbi?

Kao što sam istaknuo, unaprijedit ćemo normativni okvir za područje sukoba interesa i ukloniti one nedostatke koji su vidljivi u praksi, što uključuje preciznije definiranje prava, ovlasti i sankcija. Vjerujem da će radna skupina rezultirati dobrim zakonskim prijedlogom. Podsjetio bih i da smo Programom Vlade najavili da ćemo ukinuti imunitet članovima Vlade za koruptivna djela koja se progone po službenoj dužnosti te urediti područje lobiranja kako bi se dodatno umanjili potencijalni koruptivni rizici.

Milan Ivkošić Politička moć i kriminal – rođaci u prvom koljenu

Hoće li na konačan izgled zakona utjecati činjenica da sam premijer sudskim putem osporava pravo Povjerenstva da izriče odluke na temelju zakonskih načela djelovanja?

Na izgled zakona neće utjecati pojedinačni postupci, već cjelokupna sudska praksa, odnosno odluke koje upućuju na to da se u provedbi propisa pojavljuju određeni nedostaci. Predsjednik Vlade kao svaki drugi građanin ove zemlje ima pravo osporiti odluke tijela ako smatra da su mu povrijeđena prava. On također ima pravo na pravni lijek.

Ivan Malenica
1 / 12
17.09.2020., Nova Gradiska - Ured osumnjicenog gradonacelnika i saborskog zastupnika Vinka Grgica u zgradi Gradske uprave Nova Gradiska. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

Uskoro istječe moratorij na ovrhe. S obzirom na to da je Fina u međuvremenu zaprimala osnove za plaćanje, govori se o “ovršnom tsunamiju” i mogućoj blokadi stotina tisuća računa građana.

Mi smo već započeli razgovore s vjerovnicima, dužnicima, javnim bilježnicima. Tražimo rješenje koje će unaprijediti ravnotežu ovlaštenja, prava i dužnosti stranaka. Intencija je da cijeli postupak bude jeftiniji, učinkovitiji, manje tegoban za sve sudionike postupka. Vjerujem da su svi svjesni da se preuzete obveze moraju podmiriti. U suprotnom se narušava društvena pravednost i vladavina prava. Novim zakonskim rješenjem vodit ćemo računa o zaštiti dostojanstva i egzistencije ovršenih, ali i o realizaciji potraživanja vjerovnika. Ovršni zakon sam po sebi nije socijalni propis, ali smo svjesni da postoje ljudi koji su se spletom životnih okolnosti našli u nezavidnoj situaciji. Tu tražimo balans.

Park prirode Papuk SUDJELUJTE U AKCIJI Prijavite se za akciju „Tjedan odmora vrijedan“ i promovirajte svoje promotivne ponude

Možete li precizirati koliko je osnova za plaćanje Fina zaprimila od uvođenja moratorija u travnju i o kojem je ukupnom iznosu riječ?

Za konkretnije podatke morat ćete pitati Finu. Prema podacima kojima raspolažem, Fina je od travnja do kolovoza zabilježila oko 174 tisuće novih osnova za plaćanje, a predviđa se da će broj pravomoćnih javnobilježničkih prijedloga biti oko 150 tisuća, dakle govorimo o oko 320 tisuća ovršnih predmeta, što je gotovo istovjetno situaciji u prošloj godini.

Neugodna situacija
Ono što je mladoženja napravio mladoj izazvalo zgražanje: 'Traži papire za razvod!'
a
Jadranom bez daha
Argonauti u sedam dana preveslali 650 kilometara hrvatske obale
  • abokatstir:

    Kome još nije jasno da su te neovisne institucije u rukama ostataka udrbaške organizacije kojoj su pripadali bajić, cvitan i brojni koji do danas obavljaju prljave rabote za komunjarsku partiju, zato nije procesuirani ni jedan kriminalac i zločinac, čak je ... prikaži još! slučajni stvorio Lex perković da štiti zločince.

  • rimac444:

    Milanović je u 4 godine zadužio državu za 100 milijardi i još toliko opljačako otpisom dugova i brojnim aferama. To je naš glavni problem što takav kriminalac može postati predsjednikom države.

  • Talleyard:

    Slučajni kriminalac je nervozan, jer se obruč sve više steže oko njega, kao što su afere DUUDI, Mig-ovi, opraštanje dugova partijskim mafijašima, korišenje aviona i druzgih sredstava u privatne svrhe, brojen druge afere