I kao da nam nije dosta pandemije i smrti, sada nam prijeti i rat, opet na granici Ukrajine i Rusije. Nakon višetjednih napetosti na granici Bjelorusije i Poljske zbog dirigirane izbjegličke krize, koja je u svakom trenutku, zbog velike koncentracije oružanih snaga jedne i druge strane na ograničenom prostoru, mogla prerasti u katastrofu, sada se konflikt ponovno vratio na izvorišnu točku spora Zapada i Rusije – Ukrajinu. U samo nekoliko tjedana, zahvaljujući zapadnim medijima i političarima, u javnosti je stvoren dojam kako je ruski napad na Ukrajinu neminovan. Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg tako u agitpropovskom tonu poručuje da se “moramo nadati najboljem, a pripremati na najgore”, uvjeravajući da će Rusija morati platiti visoku cijenu ako se ponovno odluči na upotrebu sile protiv Ukrajine. O kakvoj je točno cijeni riječ, Stoltenberg nije precizirao, iako se NATO dosad i nije baš dokazao kada se radilo o obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Stoltenbergove poruke stižu s dvodnevnog zasjedanja šefova diplomacija članica NATO-a, održanog upravo u Letoniji, na granici s Rusijom, stvarajući dodatnu napetost u tom dijelu Europe.
Gdje bi bila Hrvatska u tom ratu? Treba li opet ići u Galiciju? Treba li poginuti za zle političare koji će nam opet prodat foru: Domoljublje vama, a novac nama?