Cilj većine ljudi je živjeti dug i sretan život, a znanost nam sve više otkriva kako to postići. Prema Arthuru Brooksu, profesoru na Harvard Kennedy School i Harvard Business School u Bostonu, postoji nekoliko ključnih navika koje sretni i zdravi ljudi njeguju kako stare. U nedavnom gostovanju na podcastu FoundMyFitness, Brooks se pozvao na podatke iz Harvardske studije o razvoju odraslih - longitudinalne studije koja traje već 85 godina - a koja je identificirala šest tipičnih navika ljudi koji su s godinama sretniji i zdraviji. prenosi New York Post.
Prve tri navike su, kako kaže Brooks, "očite", ali temeljne. Uravnotežena i nutritivno bogata prehrana podupire i fizičko i mentalno zdravlje, pri čemu stručnjaci u posljednje vrijeme sve više naglašavaju važnost unosa vlakana za zdravlje crijeva i mozga. Što se tiče vježbanja, Brooks napominje da pretjerivanje može imati suprotan učinak, upozoravajući da "ovisnici o vježbanju" riskiraju "mehanička oštećenja" tijela, zbog čega je umjerenost ključna. Treća navika odnosi se na supstance – najsretniji ljudi su vrlo umjereni i nitko od njih nije bio ovisnik, a ako su i imali problema, prestali su. "Doživotni pušači imaju sedam od deset šansi da umru od bolesti povezane s pušenjem, a to je nesretan način za otići", istaknuo je Brooks.
Jedna od često zanemarenih navika jest cjeloživotno učenje. Prema stručnjaku, ljudi koji neprestano uče i ostaju znatiželjni imaju tendenciju biti zdraviji i sretniji u starijoj dobi. To ne mora nužno značiti formalno obrazovanje, već se često odnosi na strastveno čitanje i općenitu znatiželju o svijetu oko sebe. "To je ono što je zaista, zaista važno", rekao je u podcastu.
Druga navika koju mnogi previde jest razvijanje zrelih mehanizama za suočavanje s problemima. Brooks ovaj koncept opisuje kao "tehniku za nošenje sa životnim izazovima" i naglašava da je to vještina koju treba aktivno razvijati. "Morate postati dobri u tome. Ako ne usavršite tu vještinu, bit ćete loši kada se stvarni problemi pojave." Svi sretni i zdravi ljudi imaju svoj način nošenja s nedaćama i vrlo su vješti u tome, a neke od zdravih metoda uključuju terapiju, meditaciju, molitvu ili pisanje dnevnika.
Sreća je ljubav - i točka
Posljednja, i možda najvažnija, navika koju je studija identificirala jest njegovanje snažnih i bliskih odnosa. "Ljudi koji imaju najbolje živote, koji su sretni i zdravi kad ostare, imaju čvrst brak i/ili bliska prijateljstva", rekao je Brooks. Njegov zaključak je jednostavan i moćan: "To je to. Nema zamjene za ljubav. Sreća je ljubav - i točka." Ova spoznaja poklapa se s globalnim trendovima koji naglašavaju važnost zajedništva u borbi protiv epidemije usamljenosti, kroz društvene wellness aktivnosti i događaje koji prioritet stavljaju na ljudsku povezanost.
Vještina koja se uči
Brooks, koji je početkom 2026. godine pokrenuo kolumnu "Potraga za srećom", tvrdi da sreća nije samo stvar slučajnosti, već vještina koja se može naučiti. On je definira kao nusprodukt tri "makronutrijenta": uživanja (zadovoljstvo kombinirano s ljudima i sjećanjima), zadovoljstva (nagrada koja dolazi nakon truda i borbe) te smisla (osjećaj svrhe i koherentnosti u životu). Razvijanje ovih navika zahtijeva vrijeme i predanost, a studije pokazuju da je potrebno u prosjeku 66 dana da novo ponašanje postane automatsko, što sugerira da je ključ u malim, ali dosljednim koracima.
Ovi horoskopski znakovi žive najduže – evo u čemu je njihova tajna dugovječnosti
Otvori KEKS Pay
