Iako je tjelesna aktivnost korisna u svakoj životnoj dobi, novo istraživanje sugerira da bi za zdravlje mozga posebno važne mogle biti srednje i starije godine. Demencija, progresivna bolest mozga koja postupno narušava pamćenje, prosudbu i samostalnost, pogađa velik broj starijih ljudi i snažno mijenja život oboljelih, ali i njihovih obitelji. Upravo zato sve više pozornosti privlače navike koje bi mogle pomoći u smanjenju rizika, piše The Healthy.
Stručnjaci već dulje upozoravaju da na rizik od demencije ne utječu samo godine i genetika, nego i životni stil. Zdrava prehrana, održavanje društvenih kontakata, kontrola tjelesne težine i prestanak pušenja često se navode kao važni koraci za očuvanje zdravlja mozga. Među njima posebno mjesto ima i redovito kretanje, a upravo se njime bavila studija objavljena u časopisu JAMA Network Open u studenome 2025. godine. Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Boston, koji su pratili više od 4.000 sudionika Framinghamske studije, od kojih niti jedan od njih na početku nije patio od demencije. U istraživanje su bile uključene tri dobne skupine: rana odrasla dob od 26 do 44 godine, srednja dob od 45 do 64 godine te starija dob od 65 do 88 godina. Sudionici su potom praćeni godinama, a zabilježeno je ukupno 567 slučajeva demencije.
Rezultati su pokazali jasnu povezanost između tjelesne aktivnosti i manjeg rizika od demencije u srednjoj i starijoj dobi. Osobe koje su u tim razdobljima bile među najaktivnijima imale su približno 41 do 45 posto manji rizik od razvoja demencije u odnosu na najmanje aktivne ispitanike. Sličan obrazac zabilježen je i kada se posebno promatrala Alzheimerova bolest.
Zanimljivo je da ista povezanost nije potvrđena za ranu odraslu dob. Autori studije navode da tjelesna aktivnost prijavljena u mlađim godinama nije pokazala mjerljivu povezanost s kasnijim ishodima vezanima uz demenciju, iako napominju da za taj dio možda nedostaje dovoljno detaljnih podataka iz dugotrajnog praćenja. Drugim riječima, kretanje je korisno uvijek, ali se čini da od srednjih godina nadalje njegova zaštitna uloga za mozak dolazi posebno do izražaja. Voditeljica istraživanja Francesca Marino objasnila je da fizička aktivnost može pomoći mozgu na više načina. Prema pojašnjenju sa Sveučilišta Boston, kretanje poboljšava strukturu i funkciju mozga, može smanjiti količinu promjena povezanih s Alzheimerovom bolešću, poput amiloida beta i tau proteina, te pridonosi manjoj upali i boljem kardiovaskularnom zdravlju, primjerice snižavanjem krvnog tlaka i smanjenjem rizika od dijabetesa. Upravo ta kombinacija učinaka mogla bi objasniti zašto su aktivniji ljudi imali niži rizik od demencije.
Znanstvenici pritom napominju da tjelovježba nije jamstvo da se demencija neće razviti, ali snažno podupiru ideju da redovito kretanje može biti važan saveznik u očuvanju kognitivnog zdravlja. Posebno se ističe važnost održavanja aktivnosti od srednje životne dobi nadalje, kada se, prema ovim podacima, vidi najsnažnija povezanost s manjim rizikom. Za mnoge bi upravo to mogla biti još jedna dobra motivacija da više hodaju, vježbaju i ostanu aktivni i u kasnijim godinama.
Ova 4 znaka u svibnju očekuje pravo bogatstvo: Novac stiže, a brige postaju prošlost
Otvori KEKS Pay
