Sljedeći put kada nekoga procjenjujete, bacite pogled na njegove palčeve – mogli bi otkriti više nego što mislite. Novo istraživanje sugerira da osobe s posebno dugim palčevima možda imaju i veći mozak. Znanstvenici sa sveučilišta Reading i Durham proučavali su 95 vrsta primata – uključujući i ljude – i otkrili jasnu povezanost između veličine palca i veličine mozga. Rezultati pokazuju da su palac i mozak kroz milijune godina evolucije rasli “u tandemu”, prenosi Daily Mail.
“Kako su naši preci postajali sve bolji u podizanju i manipuliranju predmetima, njihov je mozak morao rasti kako bi se nosio s tim novim vještinama”, objašnjava glavna autorica studije dr. Joanna Baker. Istraživači su analizirali suvremene i izumrle vrste primata, od čimpanzi, gorila i orangutana do lemura i babuna. Rezultati su bili dosljedni – što je palac dulji, to je mozak veći.
Kao što se moglo očekivati, hominini – skupina koja uključuje moderne ljude, naše neposredne pretke i izumrle ljudske vrste – imaju značajno duže palčeve od ostalih primata. Paralelno s tim, ljudski mozak je također daleko veći u odnosu na mozgove drugih primata.
No znanstvenici su naišli i na jedno iznenađenje: očekivali su da će duljina palca biti povezana s malim mozgom, koji upravlja kretanjem i koordinacijom. Umjesto toga, veza je pronađena s neokorteksom – područjem koje zauzima polovicu volumena ljudskog mozga i odgovorno je za senzorne informacije, spoznaju i svijest.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Communications Biology, pruža prvi izravni dokaz da su ručna spretnost i evolucija mozga povezane kroz cijelu lozu primata, od lemura do modernih ljudi. Međutim, autori ističu da sama duljina palca ne objašnjava u potpunosti složenost spretnosti. “Spretnost primata očito ovisi o više čimbenika od same duljine palca; no ona nam ipak može dati zanimljive uvide”, naglašavaju.
Važno je napomenuti i da veći mozak ne znači nužno veću inteligenciju. “Nije baš tako jednostavno reći da veliki mozak znači veću pamet” objašnjava dr. Baker, “Veći mozak može uključivati razvoj različitih regija odgovornih za razna ponašanja, kogniciju ili motoričku kontrolu”.
Zanimljivo, upravo ljudska spretnost pokazuje i svoje slabosti. Iako imamo najveći mozak i nevjerojatne sposobnosti rukovanja predmetima, naš razvoj je sporiji od onog kod drugih primata. Primjerice, ljudskim bebama treba oko pet mjeseci da svjesno uhvate predmet, a složenije vještine poput jela priborom ili vezanja vezica uče tek oko šeste godine – u trenutku kada mnogi drugi primati već dosežu puni razvoj i imaju vlastito potomstvo.
Razgibajte mozak! Možete li brzo riješiti ovih 15 zagonetki?
Otvori KEKS Pay
