Mozak je najsloženiji i najvažniji organ ljudskog tijela, odgovoran za sve što jesmo, od razmišljanja, emocija i pamćenja do kontrole pokreta i osnovnih životnih funkcija. Iako često zanemarujemo njegovo zdravlje u svakodnevnom životu, sve je više dokaza da način na koji živimo ima izravan utjecaj na funkciju i dugoročnu vitalnost mozga.
Više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta živi s demencijom, krovnim pojmom koji se koristi za opisivanje nekoliko progresivnih poremećaja koji utječu na pamćenje i kognitivne funkcije. Iako se starenje, i neke bolesti povezane sa starenjem, ne mogu spriječiti, naši načini života mogu ubrzati ili usporiti taj proces. Dr. Salvatore Napoli, medicinski direktor u Neurološkim i infuzijskim centrima Nove Engleske, otkrio je tri stvari koje treba izbjegavati, kao i suptilnije znakove demencije na koje treba obratiti pozornost, piše New York Post.
Pušenje: Ljudi koji puše imaju veću vjerojatnost pogoršanja sive i bijele tvari što pruža moguće objašnjenje zašto se 14 posto globalnih slučajeva Alzheimerove bolesti može pripisati pušenju cigareta. Kada netko puši, tada sluznice krvnih žila "bombardiraju" slobodni radikali koji su elektroni koji uzrokuju oštećenje stanica. To utječe, ne samo na srce i pluća, već i na mozak. Dok se drugi organi, poput pluća, mogu oporaviti nakon što osoba prestane pušiti, nema naknadnog povećanja volumena mozga.
Odavno je poznato da je starenje povezano s postupnim smanjenjem volumena mozga, a studija iz 2024. pokazuje da pušenje ubrzava taj proces. Studija je otkrila da su oni koji su pušili jednu kutiju dnevno imali smanjeni volumen mozga u usporedbi s onima koji nikada nisu pušili ili su popušili manje od 100 cigareta ukupno. Sa svakom dodatnom godinom pušenja, smanjenje je bilo veće.
Sjedilački način života: Stalna aktivnost je među najboljim obranama od demencije, objasnio je neurolog. Nedavna studija objavljena u časopisu Journal of Alzheimer’s Disease otkrila je da je redovita tjelovježba, čak i samo nekoliko tisuća koraka, povezana s većim volumenom mozga, što sugerira da je potrebno manje tjelovježbe nego što se prije mislilo za održavanje kognitivne funkcije.
Kada izvodimo aerobne vježbe, tada naše srce pumpa više krvi u naš mozak, noseći vitalni kisik i hranjive tvari da bi naš mozak bio zdrav. Također je dokazano da redovita aerobna tjelovježba značajno smanjuje rizik od razvoja visokog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola i apneje za vrijeme spavanja, a to su stanja koja mogu utjecati na mozak. Neke dobre vježbe za mozak uključuju hodanje, trčanje, vožnju biciklom i plivanje.
Ljudi koji dnevno hodaju oko deset tisuća koraka, što je oko osam kilometara, imaju 51 posto manje šanse za razvoj demencije od onih koji ne hodaju često, otkrila je studija Harvarda iz 2022. godine. "Postavite se u dobru poziciju dok ste mlađi da vas stvari ne bi sustigle kada budete stariji. Drugim riječima, dobri izbori koje napravite u 30-ima, 40-ima i 50-ima isplatit će se u vašim 60-ima i 70-ima", rekao je Napoli.
GALERIJA: Od kretanja do zelenog čaja: Otkrivamo 9 metoda pomoću kojih ćete poboljšati pamćenje
Provođenje života u razočaranosti ili tjeskobi: "Nikada ne bih provodio život razmišljajući: ‘Što ću dobiti...'. Kontroliraj ono što možeš kontrolirati. Važno je živjeti život punim plućima", objasnio je neurolog. Njegov savjet odražava savjete drugih stručnjaka koji kažu da je davanje prioriteta mentalnom zdravlju ključno za sprječavanje demencije jer depresivni simptomi mogu pogoršati kognitivni pad i narušiti kvalitetu života. Društvo za Alzheimerovu bolest navelo je stres kao glavni okidač za demenciju, zahvaljujući stalnom oslobađanju kortizola koji s vremenom može uništiti pamćenje.
Osim svog popisa stvari koje nikada ne biste trebali učiniti, Napoli je podijelio tri jednostavne stvari koje ljudi mogu učiniti da bi usporili ili spriječili razvoj demencije. To uključuje odlazak na liječničke preglede, svjesnost o promjenjivim čimbenicima rizika poput visokog krvnog tlaka i vođenje zdravog, aktivnog načina života koji uključuje prehranu bogatu cjelovitim namirnicama.
"Svatko je drugačiji i postoji jedinstvenost u tome kako svaka osoba može doživjeti kognitivni pad. Zato osnove postaju toliko važne: dobar san, redovita tjelovježba, smanjenje stresora, dobra obiteljska podrška i socijalizacija", rekao je Napoli. Iako su mnogi svjesni glavnih znakova upozorenja na demenciju poput gubitka pamćenja, zbunjenosti i problema s koncentracijom, upozorio je da bi ljudi trebali paziti na suptilnije znakove kognitivnog pada.
Što jesti za život bez boli i upala? Stručnjaci otkrivaju koje namirnice uključiti u prehranu
"Također je dobra ideja biti svjestan promjena u ponašanju, poput razdražljivosti ili nestrpljivosti", dodao je. Kada promatrate voljenu osobu, tada možete primijetiti i da zaboravlja platiti račune, zaboravlja imena ljudi ili počinje imati problema s vještinama koje joj nekada nisu predstavljale problem. Napoli je primijetio da svjesnost i praćenje ovih znakova upozorenja može dovesti do rane intervencije i pozitivnije prognoze.
"Što prije nešto otkrijete, manje se štete nakuplja i poboljšat ćete svoje šanse za usporavanje stanja", rekao je Napoli. Što se tiče liječenja, neurolog je objasnio da nikada nije bilo više nade za pacijente s demencijom. "Imamo priliku usporiti bolest novim terapijama te promijeniti prirodni tijek stanja", dodao je.
Napoli je napomenuo da dijagnostičke tehnologije poput PET skeniranja mogu dovesti do ranijih dijagnoza, bolje skrbi i pristupa novim tretmanima. "To otvara vrata budućim terapijama kojima ćemo moći još više usporiti bolest i dobiti na vremenu da bismo pacijente doveli u dovoljno stabilno stanje za primjenu dodatnih terapija koje bi mogle još učinkovitije usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti. Ovo je početak nečeg većeg što dolazi", zaključio je
Otvori KEKS Pay
