sajam vina

Zašto je VINOcom najveći i najvažniji međunarodni festival u ovom dijelu Europe

VINOcom
Foto: Igor Šoban/Pixsell
1/11
07.01.2025.
u 12:20

Već 17 godina je kultno mjesto za izlagače i posjetioce.

Pokušajte se sjetiti jednog festivala ili općenito događaja koji na jednom mjestu u samom središtu Zagreba okuplja više od 250 izlagača. Nema ih toliko niti na jednoj lokaciji Adventa. Pa, rekli bismo da se čak ni vikendom na Dolcu više ne skupi toliko kumica! Ali se u Hotelu Esplanada i ove godine, 17. put zaredom skupilo toliko vinara a s njima i dosta vrijednih proizvođača hrane. Ne samo iz Hrvatske već i iz Slovenije, BiH, Srbije, Austrije, Italije, Francuske, Njemačke ili Sjeverne Makedonije. 

VINOcom je naš najveći i najznačajniji sajam vina koji okuplja toliko vinara da se sajam mora organizirati po danima, pa dvorane Esplanade dva dana puni jedna a onda dva dana druga grupa. Fenomen je i što godinu za godinom posjećenost ne pada, pa čak ni nedjeljom iza ručka gdje smo računali da mora barem malo jenjati gužva oko izložbenih prostora. Ali ne, i nedjeljom je Esplanada puna, a hotel, podsjetimo, ima svoj Advent na terasi. Posjećenost je, međutim, bila neusporediva. Festival je originalno počeo u Lisinskom no očito je bilo da je interes koji se odmah pojavio prevelik za infrastrukturu jedne koncertne dvorane i rješenje je bilo neki od poznatih zagrebačkih hotela. I bila je to Esplanada. 

Foto: Igor Šoban/Pixsell

- Odmah je bilo očito da će se festival teško održavati u Lisinskom zbog konfiguracije prostora, teškoća u održavanju sitnog inventara koji koristimo poput čaša i posuda za led. Morao sam vidjeti za drugu lokaciju, u Esplanadi su prepoznali da se radi o događaju koji će donijeti veliku pozornost, publiku ali koji može biti i izuzetno profitabilan, kaže prof. Ivan Dropuljić, istinska legenda domaće vinske scene. 

Odlučio je pokrenuti ovaj festival nakon niza posjeta velikom talijanskom vinskom festivalu Merano koji se održava upravo u slično vrijeme kao VINOcom, pa onda i ProWein, festival vina u Dusseldorfu. Događaj sličan ovima nedostajao je u Hrvatskoj, gospodarski utjecaj i na mikrolokaciju i na šire gospodarstvo morao je biti velik. I bio je te se održao do danas. Recimo, kakav je VINOcom festival vidi se i po činjenici da nema festivala koji se dotiče ugostiteljstva a da okuplja takav broj profesionalaca poput vlasnika hotela ili restorana, trgovaca, distrivutera, sommeliera, pa i proizvođača bačava. Prof. Dropuljić, rekli bismo, možda je i jedini koji može organizirati vinski događaj ove magnitude jer se vinima, domaćima prije svega, i njihovom distribucijom, bavi već više od 30 godina. 

- Neki od njih prvi su se puta u metropoli pojavili kroz moju distribuciju, a meni nije problem odgovornost njihova plasmana preuzeti na sebe, jer se redom radi o vrhunskim vinima koja ste u to doba mogli probati na njihovim lokacijama, u Dalmaciji ili Slavoniji, Međimurju, praktično svakoj hrvatskoj regiji, u Zagrebu nisu bila dostupna, govori nam organizator najvećeg vinskog festivala u nas. Reći će kako mu je osnovnu ideju dao upravo nekadašnji Večernjakov novinar Bruno Sušanj potičući ga da napravi jednu ovakvu manifestaciju. 

Kasnije je Večernji list bio i pokroviteljem festivala, sve to čini VINOcom nekako i festivalom ove naše novine. I tako se suradnja na plasmanu naših vina gdje je prof. Dropuljić bio među prvima pretočila i u festival putem kojega su vinari također izrazili svoju zahvalnost za rad na prepoznatljivosti domaćeg vinarstva na nacionalnoj, a pokazat će se prilično skoro i na međunarodnoj razini. A isto će se tako pokazati da je festival bio važan prije svega u tom smislu ali na jedan prilično drugačiji način.

Foto: Igor Šoban/Pixsell

- Krenuo je kada drugi nisu, barem ne u takvom obliku, i to je ostavilo traga. Da nije bilo pandemije, bio bi ovo i 20. festival. To je na ekskluzivnom mjestu o kojem nitko nije ni sanjao da se može doći, jer nije ta lokacija ni jeftina. Posjetitelji su imali prilike susresti se vinarima uživo, što je do tada rijetko bio slučaj. A moglo se i kušati njihova vina. S time da je, vjerojatno iz opreza, cijena ispočetka bila vrlo prihvatljiva što je omogućilo i građanima prosječnih primanja da kušaju vina visokog cjenovnog ranga. Tako da je to jedan festival gdje vinar može doći u najizravniji dodir s publikom do koje bi možda inače teško došao. Vidio sam tamo i neke prijatelje iz školskih dana koje dugo nisam vidio do festivala. A oni bi se ispričali i odgodili priču o prošlosti za neki drugi puta, jer bi željeli što više vina probati!, kaže nam poznati vinski znalac Željko Suhadolnik, također jedna od institucija domaće vinske scene. 

Foto: Igor Šoban/Pixsell

Publika VINOcoma je doista najraznolikija, a nudi i niz svojih često i duhovitih priča. Prof. Dropuljić, iako je i nama samima trebalo neko vrijeme da to shvatimo, želio je da festival bude otvoren što široj publici. I zato se za jednu doista korektnu cijenu može prije svega dobro provesti, pa i s društvom. VINOcom može biti i jedan vrlo lijep izlet za parove ili prijatelje jer će na jednom mjestu pronaći sve što treba za ispunjeno popodne, pri tome nešto i naučiti. No, ozbiljnije je od toga što se svakome za tu realno skromnu cijenu otvara mogućnost izravne komunikacije s vinarima koji će publiku upoznati sa svojim vinima koja su u vjerojatno i najbolje što u tom trenutku imaju. Takva se prilika ne pruža nigdje. Kao što je obnuto, mahom su svi vinari s kojima smo se susreli na festivalu istaknuli da je upravo VINOcom mjesto ostvarenja izravne komunikacije s publikom, ali kao što je to i mjesto jednog veselog i dinamičnog druženja samih vinara. I sada već kultni savudrijski vinar Moreno Degrassi, primjerice, potvrdit će te riječi, na ovom je VINOcomu predstavio svoju novu seriju crnih vina Contarini. 

- To je upravo to, može se svoja vina predstaviti najširoj publici koja obuhvaća i vrhunske poznavatelje od kojih ćete dobiti objektivno mišljenje, ali i uživatelje kojima zapravo svoje vino želite prodati, kazao nam je Degrassi. VINOcom je mjesto gdje vinari znaju da trebaju biti ako žele doprijeti do šire publike, posebno ako imaju nešto novo i žele da to vide i opinion makeri kao i potrošači. Kao što nerijetko ima i dodatnu, često i neočekivanu vrijednost. 

Prof. Dropuljić prisjetit će se danas poznatog zagorskog vinara Borisa Drenškog i njegove vinarije Bodren. Drenški je jedan od ne malog broja vinara koji su od početka sudionici VINOcoma, odnosno bili su na svakom održanom do sada. 

- Taman sam nešto krenuo s vinima i počeo dobivati medalje. Tako smo se jednom prof. Dropuljić i njegovo društvo, gdje je bio i vaš Vito Andrić družili u dvorcu Siniše Križanca i upravo je Andrić predložio da sudjelujem u tom prvom festivalu. Bilo je to u Lisinskom a ja sam mjesto dobio na kraju reda gdje su bili Enjingi i Krauthaker, na početku su me pomalo izbjegavali, jer nije bilo jasno što neki Zagorec radi u tom društvu. Ali, nakon tri kruga morali su probati vina, a jednom kada su probali, pričala se druga priča. Tada je Večernji list imao na naslovnici vijest o održavanju tog prvog festivala koji tada nije mogao biti ovako veliki kao danas, stajalo je 'Od velikog Kutjeva do malog Bodrena'. Kada su novine izašle, navala je počela! 

Zaista, da nije bilo prof. Dropuljića i VINOcoma moguće je da se više ne bih bavio vinima, a zato sam i jedan od vinara koji je na svakom festivalu od početka, potvrđuje ovu interesantnu priču Boris Drenški. Festival VINOcom od prvog njegovog izdanja poštuju i velikih Kutjeva, Badela 1862, Iločkih podruma, pa onda i vinari poput, dakle, Bodrena, Marijana Armana, Morena Coronice, Cmrečnjaka, Jarec-Kure, Karla Kosa, Šembera, Zlatnog otoka, a cijeli je niz izlagača koji su na festivalu nastupili po 16, 15 ili 14 puta. Festival VINOcom postao je i ishodište logistike i za brojna vinska događanja jer vremenom se inventar kojim se organizira porastao na takav portfelj kakav vjerojatno nema nitko u državi. Riječ je o nekoliko tisuća čaša poznatog proizvođača Riedel, nekoliko stotina posuda za led i spittoona za vino koje će organizator rado ustupiti prijateljima festivala.

- Promocija domaćeg vinarstva i vina od početka je bila osnovna ideja VINOcoma, sasvim sigurno se to neće mijenjati, kaže prof. Dropuljić. Naravno, iz svega je vidljivo kako je VINOcom doista jedan masovan festival, no ne treba brinuti za mogućnosti profesionalnog kušanja. Jer, stvarna su vrijednost festivala njegove radionice. Primjerice, na ovom izdanju sudjelovali smo na doista unikatnom kušanju vertikale malvazija poznatog istarskog vinara Marina Markežića Kabole. Ovako nešto, a to je prilika da se probaju malvazije i iz 2008. godine gdje se vino iste berbe moglo kušati i odležano u amfori. Mnoge vinoteke koriste priliku da će za VINOcoma snažno porasti interes za vina pa će organizirati vlastite radionice i tako učiniti Zagreb i vinskom metropolom. Te radionice ne uključuju samo vina, jer ne zaboravimo da je VINOcom isto tako i festival kulinarstva. Tako je na ovom izdanju gostovao slovenski pršutski znalac Zoran Memon koji je predstavio najbolje svjetske pršute.

Foto: Igor Kralj/Pixsell

Ali, uz stalne goste poznatu samoborsku mesnicu Igomat, ove su godine bili prisutni i drniški pršutari Perajica i Drniški pršut, zatim i Sirana Letec, Kocbek bučina ulja, riblji proizvodi Živka Dražina. Danas iznimo popularna mesnica Bođirković jedno od svojih prvih pojavljivanja u metropoli imala je upravo na VINOcomu prije devet godina, bilo je to deseto izdanje festivala. I ove godine su pružali obilnu gastronomsku pauzu između gutljaja vina. 

No, show je ukrala još jedna slovenska senzacija Kmetija Janežič sa svojim izvrsnim kobasicama s divljači. Niti specijalizirani gastro sajmovi često neće ponuditi ovakve stvari kakve se moglo probati ove godine na VINOcomu, a pogotovo ne vina koja su i ove godine obuhvatila jednu totalnu egzotu. Poznati proizvođač tropskog voća Exotic King predstavio je pjenušac od indijske banane nakon što je lani predstavio mirno vino s istim plodom. VINOcom tako doista jest festival vrhunskih vina, ali je isto tako mjesto gdje će svatko pronaći i dobar zalogaj, uz to se i dobro zabaviti. Za to nakon 17 izdanja postoji čvrsta garancija.

Foto: Igor Kralj/Pixsell

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije