Naslovnica Lifestyle Podstrana

U svijetu se čak 40 posto putovanja odnosi na kulturni turizam

U Podstrani je uz potporu splitskog Ekonomskog fakulteta održana međunarodna konferencija o Kralju Arturu i Luciju Artoriju Kastu na kojoj se raspravljalo o tome kako potencijal te povijesne priče utkati u turističku ponudu tog kraja
15. listopada 2019. u 09:14 87 prikaza
Druga međunarodna konferencija Kralj Artur i Lucije Artorije Kast u Podstrani
Foto: Ivo Čagalj/PIxsell
Pogledajte galeriju 1/9

U Hotelu Le Meridian Lav Split ovog je vikenda održana druga međunarodna konferencija Kralj Artur i Lucije Artorije Kast u Podstrani - od antičkih tragova do turističke ikone. Kako su nam otkrili iz Matice Hrvatska Podstrana, koja je inicirala i organizirala ovu konferenciju uz znanstvenu potporu Ekonomskog fakulteta u Splitu, cilj je bio pokazati kako iskoristiti potencijal povijesne priče i naznaku da je Lucije Artorije Kast, vojni zapovjednik za kojeg se vjeruje da je Kralj Artur, dio svog života proveo upravo u Podstrani. 

Iz Matice objašnjavaju kako se povijesne priče mogu aktualizirati u svrhu turizma, a Lucije Artorije Kast je nakon svoje vojne karijere došao i u Podstrani imao vilu i mauzolej. Napominju i kako to nije jedina povijesna priča ovog kraja i turističke destinacije, tu su i staroslavenski mitovi, priče Poljičke republike i niz drugih. Političko vodstvo su već uvjerili u potencijal priča o legendarnom rimskom ratniku i vojskovođi koje se mogu implementirati u turističke sadržaje lokalne zajednice i destinacije, a smjernice kako to ostvariti slušaju od struke.

Druga međunarodna konferencija Kralj Artur i Lucije Artorije Kast u Podstrani | Autor : Ivo Čagalj/PIxsell Foto: Ivo Čagalj/PIxsell Mi povijesne činjenice možemo isticati, no nedostaje nam lokalitet jer nije uređen kako bi trebao biti - ZDRAVKA ŠVENDA, direktorica TZ Podstrana

Primjeri dobre prakse

Priča o kralju Arturu, kaže nam Darijo Radović, predsjednik ogranka Matica Hrvatska Podstrana, krenula je sasvim slučajno prije desetak godina. Ovogodišnjom konferencijom te novim dokazima, iskustvima i primjerima dobre prakse koja će kroz predavanja iznijeti inozemni stručnjaci, pokazat će se kako iskoristiti maksimum potencijala kulturnog turizma.

- Sve legende nastaju od komadića povijesti, samo te dijelove treba složiti u cjelinu. Nama je u pričanju ove naše pomogao John Matthews koji je pobornik veze Artorija i kralja Artura i udruga Artorius koja od 2012. godine radi na promociji te priče te okuplja i koordinira. Prvi skup koji smo organizirali 2012. načeo je povijesne i arheološke teme, a od ovog današnjeg očekujemo i da uz nove povijesne fakte obuhvati i turistički i marketinški segment. Želimo ostaviti trag iza sebe i dajemo bazu općini, županiji i turističkim djelatnicima koja im može itekako koristiti u izgradnji turističkog imidža - kaže Radović.

Akademik Nenad Cambi, jedan od 22 izlagača na konferenciji istaknuo je i značaj Julija Azonija i natpisa koji je uzidan u ogradu blizu crkvice Svetog Martina u kojoj je pronađena nadgrobna stela Lucija Artorija Kasta. "Nažalost taj natpis nije cjelovit i sveobuhvatnim istraživanjem mogli bi se pronaći i ostali ostatci jer u turističkoj prezentaciji ovog kraja to zaslužuje mjesto. Paradigma turizma se izmijenila, Split više nije samo tranzitni grad i danas mnogi turisti u Split dolaze ciljano zbog kulturnog značaja i kulturnih spomenika, a tu tendenciju danas imate svugdje. Sve više turista s istoka obilazi baš UNESCO-ve lokacije i cijene baštinu. U pitanju je oblik turizma koji uz primjerenu, nefalsificiranu povijesnu priču, i to ne legendu nego onu temeljenu na činjenicama, može pomoći razvoju destinacije. Mi u Podstrani imamo poveznicu s kraljem Arturom i iako se Englezi pribojavaju internacionalizacije njihove legende, taj potencijal bi valjalo iskoristiti", zaključuje Cambi.

Druga međunarodna konferencija Kralj Artur i Lucije Artorije Kast u Podstrani | Autor : Ivo Čagalj/PIxsell Foto: Ivo Čagalj/PIxsell Kulturni turizam je jedan od deset ključnih turističkih proizvoda koje ministarstvo planira razvijati - TONČI GLAVINA, Ministarstvo turizma

Mediteranski krug

Drugi dan konferencije obilježili su primjeri dobre prakse kojima se pokazalo kako povijesne ikone utkati u turističku ponudu destinacije. Talijani Lucia Cataldo i Giuseppe Nicolini pokazali su kako se to radi u Italiji i zašto je kultura kod njih sve češći motiv dolaska turista. 

- Moramo iskoristiti muzeje da ne budu samo priča o povijesti, već da tehnologiju i inovativne načine razmišljanja iskoristimo kako bi doživljaj posjetitelja bio jedinstven. Multimedijalna iskustva, interaktivne izložbe, digitalni storytelling, hologrami povijesnih ličnosti ili pak tradicionalni načini poput uključivanja ljudi u narativ, povijesne rekonstrukcije – sve to su načini kojima se stvara poseban doživljaj koji turisti traže - objašnjava Lucia Cataldo. 

Grčka, Italija i Hrvatska, napominje Nicolini, dio su mediteranskog kruga kralja Artura, a saga o Arturu prilika je za sve te destinacije jer mistika, legende i mitovi privlače sve više i više turista. 

Znanstvenu potporu konferenciji dao je Ekonomski fakultet u Splitu, a Neven Šerić, profesor Ekonomskog fakulteta ističe kako se povezivanjem stručnjaka i sveučilišta uz potporu lokalne zajednice može realizirati mnoštvo dobrih ideja. Upravo zato nade polaže u svoje studente kojima kroz obrazovanje osiguravaju i praksu te im omogućuju da kroz sinergiju poput ove uče na primjerima. Predavanje na konferenciji održala je i Ena Jurić, studentica na smjeru profesora Šerića, koja je otkrila mogućnosti komercijalizacije povijesnih osoba u kreiranju specijalizirane turističke ponude. 

Druga međunarodna konferencija Kralj Artur i Lucije Artorije Kast u Podstrani | Autor : Ivo Čagalj/PIxsell Foto: Ivo Čagalj/PIxsell Iskustvima i primjerima dobre prakse pokazat će se kako iskoristiti maksimum potencijala kulturnog turizma - DARIJO RADOVIĆ, Matica Hrvatska Podstrana

- Kultura kao motiv za dolazak turista raste, 2014. bila je na sedam posto te je četiri godine kasnije došla do 12 posto, a uz produljenje sezone i širenje ponude taj postotak će biti još veći. Dobar svjetski primjer je drakula-turizam u Transilvaniji koji se također temelji na povijesnoj ličnosti i odlično pokazuje kako su od legende izgradili turističku ponudu za kojom interes ne jenjava. O potencijalu legende o kralju Arturu najbolje govori činjenica da su u Velikoj Britaniji otvoreni pubovi i mali hoteli koji koriste legendu kao inspiraciju – od uređenja hala s okruglim kamenim stolovima pa do posebnih gastronomskih delicija inspiriranih Arturom koje nude. Podstrana se može proslaviti kao mjesto u kojem je živio, kreirati evente kao što je to napravio Knin s Danima Zvonimira, osmisliti rute, brendirati proizvode, proširiti ponudu u privatnom smještaju - smatra Jurić.

Jedinstveni u Europi

Za kraj dvodnevne konferencije u organizaciji Poslovnog dnevnika održana je panel diskusija Korištenje povijesti u kreiranju imidža turističke destinacije. 

- Za nas je ovo velika priča, bilježimo porast noćenja, no nedostaje nam prepoznatljivost. Po priči o Luciju Artorije Kastu i/ili Kralju Arturu moguće je našu destinaciju napraviti prepoznatljivom, i da upravo to postane motivom dolaska gostiju. Mi povijesne činjenice možemo isticati, no nedostaje nam lokalitet jer nije uređen kako bi trebao biti - kaže Zdravka Švenda, direktorica Turističke zajednice Podstrana.

Kako ističe Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma, kulturni turizam je jedan od deset ključnih turističkih proizvoda koje resorno ministarstvo planira razvijati. U svijetu čak 40 posto putovanja odnosi se na kulturni turizam, a kod nas je oko 13 posto gostiju dolazi motivirano time tako da je, kaže Glavina, potencijal ogroman.

- Jedinstveni smo na nivou Europe, što se tiče svjetske razine, odmah smo iza Kine i Japana. U ovom splitskom bazenu imamo svašta, od Klisa, Kaštela, Trogira, Starigrada na Hvaru i lako dođete do zaključka da smo mi kolijevka tog vida turizma. Priča o Kralju Arturu može biti zanimljivi kotačić, ali zahtjeva sustavni pristup i razvoj – ne samo u Podstrani, već šire. Sve naše destinacije mogu ponuditi svih tih deset točaka koje mi razvijamo, od ciklo do aktivnog turizma, obiteljskog, zdravstvenog turizma, samo je pitanje je li mudro razvijati sve - kaže Glavina.

Druga međunarodna konferencija Kralj Artur i Lucije Artorije Kast u Podstrani | Autor : Ivo Čagalj/PIxsell Foto: Ivo Čagalj/PIxsell To da je Artorije ovdje proveo dio života smo znali odavno i sad se trebamo diči iznad toga i vidjeti što ta priča nudi - RADOSLAV BUŽANČIĆ, Konzervatorski odjel u Splitu

Šerić smatra da bi razvoj bio potpun, sve počiva na lokalnoj zajednici i sinergiji struke, znanstvene zajednice i dionika u turizmu. 

- To da je Artorije ovdje poveo dio života smo mi znali odavno i sad se trebamo diči iznad toga i vidjeti što ta priča sve nudi, tu je još puno tajni zakopano i na tome treba raditi. Hrvatska je relativno nova europska država i nismo toliko poznati u svijetu, mi kad bismo govorili o tome za početak moramo objasniti što je Hrvatska. Mi možemo raslojavati to koliko hoćemo, ali u tome moramo biti jasni. Priča je važna, ona je izvor, ona prodaje proizvod - istaknuo je Radoslav Bužančić, voditelj Konzervatorskog odjela u Splitu.

Darijo Radović, predsjednik ogranka Matica Hrvatska Podstrana smatra da su na dobrom putu što dokazuje i činjenica da sada u postsezoni u Podstrani boravi niz gostiju koji nisu tu samo zbog sunca i mora. "Iako smo kamenčić u stvaranju turističke ponude, u tom smjeru treba širiti tu ponudu na čitavu destinaciju", tvrdi Radović.

Sinergijom do uspjeha

- Kod povijesnih artefakata moramo biti točni, no kod legenda se smijemo malo poigrati. Ipak, kulturna baština nam daj temelj i tim legendama, no globalno brendiranje zahtijeva puno vremena i sinergije - napominje Šerić.

Švenda ističe kako treba raditi i na tome da i iznajmljivači prepoznaju potencijal kulturnog turizma. 

- Mi nismo i ne želimo biti destinacija masovnog turizma zbog toga moramo dobiti goste više platežne moći koji dulje ostaju. Na tome radimo postepeno, bez velikih rezova. Ipak, bez dionika na lokalnoj razini, promjena nema. Svi trebamo uložiti energiju u mijenjanje svijest, stavljati prave teme u fokus. Ako nema toga nema, nema ni razvoja nego nam prijeti nestanak - zaključuje Glavina.

SPAR
Kako smanjiti unos šećera
Zašto osjećamo potrebu za slatkim i kako se oduprijeti tome?