Svaka žena treba biti svjesna da, ako živi dovoljno dugo, može oboljeti od raka dojke. S druge strane, iznimno je ohrabrujuće napomenuti da su danas šanse za izlječenje velike ukoliko se rak otkrije u ranoj fazi. Na tu činjenicu ukazuje i ovogodišnja kampanja podizanja svijesti koja se odvija pod naslovom „Pitajte znanost - pitajte liječnika“. Kampanja ističe ključnu ulogu samopregleda te otkrivanja prvih znakova ove bolesti. Ova kampanja ujedno i otklanja dezinformacije koje često dobivamo iz neprovjerenih izvora.
Prošloga tjedna, točnije 15. listopada, obilježen je Dan zdravih dojki čiji je cilj širenje informacija o važnosti zdravlja dojki i podizanje svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke kod žena i djevojčica. Podizanje svijesti o raku dojke je iznimno važno jer je to najrašireniji oblik raka u svijetu. Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) objavljenog u prosincu 2020. godine, rak dojke je pretekao rak pluća te tako postao najčešće dijagnosticirani oblik raka u svijetu. U 2020. godini u svijetu je bilo 2,3 milijuna žena oboljelih od raka dojke, a umrlo je 685.000.
Rasprostranjen je posvuda
Rak dojke ne bira. Pojavljuje se u svim zemljama svijeta i to kod žena u bilo kojoj dobi nakon puberteta. U kasnijim stadijima života rizik od oboljenja kod žena se dodatno povećava. Rak dojke najčešći je tip raka kod žena u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježene su 2.767 novooboljele žene (stopa 129,7/100.000), a od ove zloćudne bolesti u 2019. godini umrle su 752 žene (stopa 35,9/100.000). U narednim godinama očekuje se daljnji trend povećanja broja bolesnika. Rak dojke najčešće pogađa žene starije od 50 godina, no u novije vrijeme obolijevaju i mlađe žene u četrdesetim, tridesetim i dvadesetim godinama života. Jedan posto svih prijavljenih slučajeva raka dojke pojavljuje se kod muškaraca.
Ne možemo ga uvijek spriječiti, ali možemo ga rano otkriti
Oko polovice svih karcinoma dojke razvija se u žena koje, osim spola (žene) i dobi (preko 40 godina), nemaju čimbenik rizika za rak dojke. Pored starosti, postoje i drugi čimbenici koji povećavaju rizik od raka dojke, kao na primjer pretilost, zlouporaba alkohola, obiteljska anamneza raka dojke, povijest izloženosti zračenju, reproduktivni status (na primjer, dob prve menstruacije i prve trudnoće), pušenje i postmenopauzalna hormonska terapija. Međutim, oni ne uzrokuju rak dojke, kako neki pogrešno vjeruju.
Dr. Ana Tečić Vuger, specijalist internističke onkologije s Odjela za liječenje raka dojke Zavoda za internističku onkologiju Klinike za tumore Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, o tome izjavljuje: ”U nastanku raka dojke djeluju međusobno genetska podloga i okolišni utjecaj. Za veliki udio karcinoma dojke ne zna se točan razlog nastanka. Možemo govoriti o čimbenicima rizika, poput štetnih utjecaja iz okoliša ili štetnih navika tijekom života, ali i intrinzičnih čimbenika rizika, poput obiteljske sklonosti ili endokrinološkog sustava i ginekoloških čimbenika pojedine žene, na što se ne može u potpunosti utjecati. U tom smislu, prepoznajemo i najčešće zablude među našim pacijenticama, o tome zbog čega su i kako oboljele od raka dojke te što se i kako može ili treba s njima dalje događati tijekom bolesti. Među najčešćim zabludama o razvoju bolesti jesu povezivanje nastanka raka dojke s udarcima u taj dio tijela. Tijekom liječenja česte su različite restrikcije u prehrani, ali i općenitom funkcioniranju u životu, a u slučaju povrata bolesti nerijetko se događa da se žena osjeća ljutito i na neki način traži mogući razlog u nekom pogrešnom postupku, drugih ili sebe same.” Zdrav način života također igra vrlo važnu ulogu u sprječavanju raka dojke, ali je činjenica da ga ne može uvijek spriječiti. Čak i kada bi nadzirali sve potencijalno promjenjive čimbenike rizika, to bi smanjilo rizik od razvoja raka dojke za najviše 30 posto. Najvažniji čimbenici rizika su nasljedni teret i reproduktivni čimbenici na koje vjerojatno nećemo moći utjecati u bliskoj budućnosti. Stoga su mogućnosti primarne prevencije raka male. Zbog toga je rano otkrivanje raka vrlo važno jer u tom slučaju danas postoji velika šansa za izlječenje.
”Kao i kod svih oboljenja, i kod raka dojke je vrlo važna prevencija,” ističe dr. Ana Tečić Vuger i dodaje: ”Prevencija ne podrazumijeva samo živjeti zdrav život u svakom smislu, u cilju očuvanja zdravlja, nego i neke usmjerene aktivnosti, poput odazivanja na preventivne preglede, u sklopu nacionalnih programa ranog otkrivanja karcinoma. Osim kroz nacionalni preventivni program, odnosno, na redovnom mamografskom pregledu, rak dojke se može otkriti i samopregledom. Tada se žena najčešće obrati liječniku, jer je napipala kvržicu u dojci. Osim kvržice, to mogu biti i druge promjene u dojci ili na koži nad dojkom, poput iscjetka iz bradavice, crvenila, otvrdnuća, kože poput narančine kore, otvorene rane, opipljivih uvećanih limfnih čvorova u pazušnoj jami i slično.” Pritom još dodaje: ”Nažalost, na ovaj način najčešće se ne otkriju vrlo rani i maleni karcinomi, kakve obično uoči preventivni mamografski pregled. Ovakvi tumori, koje žena napipa ili uoči sama, najčešće su nešto veći i uznapredovalijeg stadija, nego tumori koje detektira redovni probir. Dakle, to se ne može smatrati na vrijeme otkrivenim karcinomom dojke. Zato se češće tumore otkrivene redovnim mamografskim pregledom, u sklopu programa probira, odnosno ranog otkrivanja raka dojke, bolje i uspješnije liječi. Ako je bolest u uznapredovalijem stadiju, manje su šanse za potpunim izliječenjem. Zbog svega toga, ne treba se i ne smije se oslanjati samo na samopregled, nego se i redovito odazivati pozivu na mamografiju u sklopu nacionalnog programa.”
Samopregled svakog mjeseca
Redoviti samopregledi i pregledi mamografijom ključni su za rano otkrivanje raka dojke. 2006. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni program za rano otkrivanje raka dojke. Ciljevi programa su smanjenje smrtnosti od raka dojke za 15-25%, otkrivanje raka dojke u početnoj fazi u što većem postotku i poboljšanje kvalitete života oboljelih od raka dojke. Osnovna metoda probira je mamografija – svake dvije godine u okviru programa probira na mamografski pregled pozivaju se žene u dobi 50-69 godina. Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnja stopa preživljavanja je u tom slučaju 96%.
Svaka promjena nije nužno rak
Onkolozi preporučuju redoviti samopregled dojki jednom mjesečno. Ženama koje imaju redovite menstruacije preporučuje se pregled 7-10 dana nakon menstruacije. Prema onkolozima, redoviti samopregled trebao bi postati navika svakoj ženi, jer će tako biti najlakše osjetiti bilo kakve promjene.
Dobroćudne promjene na dojkama vrlo su različite, a svaka promjena nije nužno rak. Dojke se ne mijenjaju samo u životnim fazama, već i mjesečno tijekom reproduktivnog razdoblja života. Oko 80 do 85 posto svih promjena u dojkama, poput kvržica, iscjedaka iz bradavice ili ulegnute bradavice, su benigne (nisu opasne). Samo neke rijetke dobroćudne promjene, osobito atipična hiperplazija (stanice koje se brzo dijele i ne izgledaju normalno), donose povećan rizik od razvoja raka dojke u budućnosti. Unatoč tome, preporučljivo je da svaku trajnu promjenu dojke pregleda liječnik kako bi utvrdio o kakvoj je promjeni riječ.
U svemu tome važnu ulogu ima podizanje svijesti, koja je, prema riječima Ljiljane Vukote, voditeljice Centra za psihološku pomoć Udruge CEE za NJU, dala važan doprinos podizanju svijesti o ovoj bolesti: „Usudila bih se reći da zahvaljujući brojnim kampanjama, edukativnom marketingu, brojnim ženama koje su izašle u javnost sa svojim pričama i fotografijama to više nije tako veliki tabu kao ranije, ali i dalje jest trauma. U nekim sredinama i kod dijela ljudi bolest je još uvijek nešto što treba sakriti, što je sramota, izaziva stid, nesigurnost, nešto što stigmatizira. Moramo se truditi destigmatizirati i demistificirati rak. U pogledu destigmatizacije čini mi se da smo najuspješniji upravo u destigmatizaciji raka dojke. Moramo živjeti u realitetu znajući da će svaka osma žena tijekom životnog vijeka dobiti rak dojke i da se rak “ne događa drugima”. Kad to prihvatimo i suočimo se s činjenicama vjerujem da ćemo postići bolji odaziv na preglede i veću brigu o zdravlju. Ovo nije zastrašivanje nego naša realnost. Incidencija će i dalje rasti, sve će više žena obolijevati od raka i naš je jedini spas u ranom otkrivanju bolesti kad je ona izlječiva. Rekla bih da se trebamo više bojati svoje neodgovornosti i straha nego raka dojke.“
Izvori:
- Svjetska zdravstvena organizacija. Breast cancer. Dostupno
- Svjetska zdravstvena organizacija. Breast cancer now most common form of cancer: WHO taking action
- Svjetska zdravstvena organizacija. Agency for Research on Cancer – IARC
- Program probira raka dojke. Hrvatski zavod za javno zdravstvo
- Nacionalni program ranog otkrivanja raka. Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
