Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Pratimo li ishode liječenja? Proputovala sam 50 tisuća kilometara po Hrvatskoj znajući da u drugom gradu imam najveće šanse za izlječenje

Iako se kao ishode liječenja najčešće gledaju podaci o stopi smrtnosti ili preživljenja pacijenata, zemlje koje ih adekvatno i transparentno mjere, mogu objektivno izmjeriti rezultate rada svojih zdravstvenih sustava te bolje upravljati dostupnim sredstvima. U Hrvatskoj se ishodi liječenja ne prate sustavno, iako bi se time dobili vrijedni podaci i smjernice za bolju organizaciju rada i planiranje investicija u zdravstvu
16. lipnja 2020. u 09:20 4046 prikaza
Ljiljana Pranjić, privatni album
Foto: Shutterstock
Pogledajte galeriju 1/4

Pacijent ste koji je upravo dobio dijagnozu i plan liječenja. Hoće li vam pasti na pamet pitati liječnika o ishodima liječenja koje bilježi njegova ustanova i temeljem toga odlučiti hoćete li se nastaviti liječiti tu, ili u nekoj od bolnica gdje su vam šanse za preživljenje i do pet puta veće?

Pacijenti s karcinomom pluća, primjerice, u jednoj zemlji mogu očekivati i do četiri puta dulje preživljenje u odnosu na neke druge države, no takve su razlike prisutne i unutar pojedinih zemalja, a posljedica su dostupnosti skrbi, opreme i lijekova, znanja i iskustva liječnika, ali i upravljanja kvalitetom zdravstvene zaštite, te korištenja standardiziranih kliničkih smjernica.

Usmjeravanje prema najučinkovitijem liječenju

U pojedinim europskim zemljama ishodi se prate već desetljećima i zamjetan je njihov učinak, temeljem kojega se nacionalne zdravstvene strategije redefiniraju i usmjeravaju prema najučinkovitijem liječenju. Od praćenja ishoda najveću korist imaju pacijenti, čije liječenje postaje učinkovitije, liječnici i zdravstene ustanove koje mogu pratiti vlastite rezultate, te zdravstveni sustavi koji temeljem uvida u podatke mogu detektirati koje su procedure učinkovite, a kod kojih se novac troši bez očekivanog učinka. Ishodi liječenja ovise i o putevima liječenja pacijenata, pridržavanju kliničkim smjernicama, obrazovanju liječnika, sklonosti primjeni inovacija, okružju kojem rade, itd.

Ljiljana Pranjić, privatni album | Autor : Ljiljana Pranjić, privatni album Foto: Ljiljana Pranjić, privatni album

Ovisno u kojoj zemlji žive, pacijenti mogu jednostavno usporediti različite podatake temeljem kojih biraju ustanovu ili stručnjaka kod kojih se žele liječiti. Uz iskustva pacijenata (zadovoljstvo vremenom čekanja, povjerenje u stručnost), uvid je moguć i u konkretnije statističke podatke, poput stope smrtnosti, godišnjeg broja pacijenata, inspekcijskih izvještaja, učestalosti komplikacija, itd. U Hrvatskoj je takav pristup tek u začetku, čime je otežano utvrđivanje pravih rezultata pojedinih medicinskih postupaka i terapija kao i detektiranje onih koji ne opravdavaju svoju cijenu i uloženi trud.

Svjetski stručnjaci o hrvatskim ishodima liječenja

Učinak praćenja ishoda neke zemlje, poput Švedske, mjere već desetljećima, što je rezultiralo poboljšanjem ishoda liječenja. Na međunarodnoj konferenciji Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja bilo je govora o važnosti mjerenja, usporedbe i unaprjeđenja ishoda liječenja. Vodeći svjetski stručnjaci iznijeli su svoja iskustva o važnosti praćenja ishoda liječenja za transformaciju zdravstvenih sustava i kvalitete skrbi za bolesnike, posebice u onkologiji. Konferencija je bila otvorena općoj javnosti ovog četvrtka od 15 sati, a moguće ju je i dalje pogledati putem službene stranice treatmentoutcomes.eu

I svjetska je praksa dokazala, a konferencija nas je na to podsjetila, kako je tek uspostavom registara pacijenata i mjerenjem ishoda liječenja moguć kvalitetan uvid u zdravstveno stanje nacije i učinkovitost pojedinih zdravstvenih ustanova. Osim toga, mjerenje ishoda daje i egzaktne pokazatelje čega nam u sustavu nedostaje, a čega možda imamo i suviše.

Pacijenti prepoznali važnost nove metode

Ljiljana Pranjić, jedna od pacijentica s početka priče koja je prepoznala važnost ishoda i donijela informiranu odluku o nastavku liječenja. Zbog te je odluke, o liječenju u 400 kilometara udaljenom gradu, godišnje prolazila čak 14.000 kilometara. I tako tri i pol godine.

„Meni nije žao niti jednog prijeđenog kilometra. Ne samo da sam ostala živa, ja sam toliko toga dobila zbog toga što sam morala putovati u Split. Ne manje važno, otkrila sam jedan zdravstveni kolektiv kojemu je pacijent u fokusu. Moj onkolog je sa mnom uvijek razgovarao, objašnjavao mi, pokazivao mi statistike. Najvažnije, ponašao se prema meni kao prema osobi. U uredu svog onkologa ja sam se uvijek osjećala cijenjenom. Nisam bila nevažna kao što se mnogi pacijenti osjećaju – izgubljeni u sustavu. Sestre su bile posebna priča, tople, empatične, a stručne. Iz njihovih pogleda imala sam dojam, ako mi zatreba lijevi bubreg, da će mi ga odmah dati. Zato redovito na pitanje „gdje je nestao čovjek u hrvatskoj medicini“, ja redovito odgovaram: u Splitu je.

Ljiljana Pranjić, privatni album | Autor : Ljiljana Pranjić, privatni album Foto: Ljiljana Pranjić, privatni album

Početkom ove godine, kad se bolest ponovo vratila, na dogovoru za novi ciklus terapija moj onkolog zabrinuto me pogledao i rekao „Ljiljana, vi imate 5 godina više.“ Htio me je poštedjeti putovanja i okrenuo je broj svoje kolegice na KBC Zagreb, dr. Martine Bašić Koretić te je zamolio ako mogu terapije dobivati u Zagrebu. S obzirom na sve što je slijedilo, bila je to ingeniozna odluka. Nevjerojatna sreća, ali ja ionako mislim da sam rođena pod sretnom zvijezdom.

Koristim priliku da pohvalim i KBC Zagreb. U nemogućim uvjetima i korone i potresa, osigurali su kontinuitet terapija. Niti u jednom momentu nastavak liječenja, čak niti nakon razornog potresa, nije došao u pitanje. Neizmjerno sam im zahvalna na tome. Osjećaj povjerenja u sustav je neprocjenjiv.“, ističe Ljiljana.

Zdravstveni sustavi koji prate zdravstvene ishode, osim znatno boljih rezultata liječenja ostvaruju i racionalizaciju potrošnje, na što upućuje i istraživanje OECD-a. Tamo je naime utvrđeno kako i do 20 posto zdravstvene potrošnje odlazi na manje učinkovite ili čak nepotrebne dijagnostičke i kliničke intervencije. U Hrvatskoj bi to iznosilo otprilike pet milijardi kuna – iznos koji bi, usmjeren na učinkovite zdravstvene postupke, spasio tisuće života godišnje.

Sadržaj omogućila Inovativna farmaceutska inicijativa.

krađa
Uhvaćen na djelu
Postavio kameru kako bi otkrio tko mu krade stvari iz ulaza, ali ovog lopova nije očekivao
PET FAZA SNA
Jeste li se ikad zapitali zašto spavate više od osam sati, a nenaspavani ste?