Uvrstite ove aktivnosti u svoju svakodnevicu: One vam mogu pomoći u sprječavanju demencije
Kako starimo, tako naš mozak, baš kao i ostatak tijela, podliježe promjenama. Iako je starenje prirodan proces, važno je aktivno se brinuti o zdravlju mozga da bismo očuvali njegovu funkcionalnost i spriječili ozbiljne bolesti poput demencije. Redovita mentalna stimulacija postaje ključna u ovom procesu jer neaktivnost i nedostatak izazova mogu ubrzati kognitivni pad. Uobičajeni hobiji koji stimuliraju vaš mozak mogli bi pomoći u sprječavanju demencije ili sličnih stanja u kasnijem životu, rekao je liječnik opće prakse dr. Donald Grant.
Stoga je preporučio aktivnosti poput sviranja instrumenta, rješavanja zagonetki ili čitanja koje su korisne za stimulaciju mozga i poboljšanje kognitivnih funkcija, piše Daily Express. Stimulacija mozga bila je jedan od šest ključnih običaja koje je stručnjak naveo za promicanje dugovječnosti i održavanje zdravlja i funkcionalnosti kako starimo. "Ako se netko bori sa zdravljem svog mozga, bilo da je riječ o pamćenju, koncentraciji ili nešto treće, toplo preporučujem da se obrati svom liječniku opće prakse koji može dati više prilagođenih savjeta", rekao je Grant. Ovo je njegov popis aktivnosti za stimulaciju mozga.
Socijalna interakcija: Postoje čvrsti dokazi da usamljenost i izolacija mogu povećati rizik od stanja kao što je demencija. "Druženje s prijateljima ili obitelji odličan je način za stimuliranje uma i borbu protiv kognitivnog pada. To je odličan način za smanjenje stresa, jačanje živčanih puteva i poboljšanje pamćenja", rekao je dr. Grant. Dodao je da interakcija s drugima također testira našu sposobnost obrade različitih emocija, a bez te stimulacije, usamljenost može uzrokovati brzo pogoršanje zdravlja mozga. "Zanimljivo je da je studija s Harvarda otkrila da ljudi s redovitim društvenim životom imaju 70 posto manji kognitivni pad u usporedbi s drugim, manje društvenim osobama", rekao je liječnik.
Pravilna rutina spavanja: San je ključan za fizičko i mentalno zdravlje jer mozgu daje vrijeme da procesuira informacije, konsolidira sjećanja i završi procese obnove. "Mozak se tada rješava toksina ili proteina koji mu nisu potrebni, poput amiloida beta koji je snažno povezan s Alzheimerovom bolešću. Stoga savjetujem ljudima da uspostave strukturiranu rutinu spavanja, izbjegavajući plavo svjetlo i kofein prije spavanja i nastojeći svake noći ići spavati u isto vrijeme", savjetovao je dr. Grant.
Pravilna prehrana: Zdrava prehrana jedan je od ključnih čimbenika prevencije mnogih bolesti na koje utječe način života. Dr. Grant je savjetovao da se, kada daju prioritet zdravlju mozga, ljudi trebaju odlučiti za hranu bogatu hranjivim tvarima, uključujući omega-3 iz masne ribe, antioksidanse koji se nalaze u voću i povrću te zdravu razinu proteina i vitamina. "Hrana bogata ovim nutrijentima zdravim za mozak učinkovita je u borbi protiv kognitivnog pada. S druge strane, hrana koju bih preporučio ljudima da izbjegavaju uključuje visoko prerađenu hranu, slatku hranu i pića s umjetnim sladilima jer oni mogu utjecati na ravnotežu hormona i razinu umora, potencijalno narušavajući funkcije mozga", pojasnio je liječnik.
Aktivnosti stimulacije mozga: Neki uobičajeni hobiji zahtijevaju više mentalne energije od drugih i mogu pomoći u održavanju kognitivnih funkcija. Dr. Grant je rekao da hobiji poput sviranja instrumenta, rješavanja zagonetki ili čitanja poboljšavaju pamćenje dok poboljšavaju tehnike rješavanja problema i kreativnost. "Iako može biti teško uskladiti posao i društveni život s hobijima, oni su nevjerojatno važni za mentalnu stimulaciju, pomažući ljudima da poboljšaju zdravlje mozga i smanje rizik od demencije ili sličnih stanja", objasnio je.
Izloženost prirodi: Naše okruženje može utjecati na naše raspoloženje, a boravak u prirodi može smanjiti mentalni umor i poboljšati kreativnost. "Boravak blizu vode ili 'plavog prostora' ima sličan učinak jer pomaže u smanjenju stresa minimiziranjem razine kortizola i otpuštanjem endorfina koji poboljšavaju naše raspoloženje. Kako starimo, tako bi izdvajanje vremena za tjelovježbu u prirodi moglo biti izvrstan način da se smanji rizik od kognitivnog pada", zaključio je liječnik.
Redovito vježbanje: Tjelovježba može potaknuti oslobađanje ključnih neurotransmitera kao što su dopamin i serotonin koji pospješuju raspoloženje i fokus, rekao je dr. Grant. "Osim toga, vježbanje potiče protok krvi, poboljšavajući dovod kisika u mozak, što pojačava opću funkciju. Kroz redovitu tjelesnu aktivnost, ljudi mogu smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti, uključujući demenciju, boreći se protiv smanjenja mozga i usporavajući kognitivni pad", objasnio je liječnik.
