Društvene mreže posljednjih su godina postale jedno od prvih mjesta na kojima ljudi traže savjete o anksioznosti, stresu, depresiji i emocionalnim problemima. Kratki, jednostavni i brzo probavljivi videozapisi mnogima djeluju kao lak način da dođu do odgovora, utjehe ili barem osjećaja da nisu sami. No upravo u toj brzini i jednostavnosti, upozoravaju stručnjaci, može se kriti ozbiljan problem. Novo izvješće tvrdi da velik dio najpopularnijih TikTok videa objavljenih pod hashtagom #mentalhealthtips sadrži netočne, zavaravajuće ili pretjerano pojednostavljene informacije, piše People. Time se ponovno otvorilo pitanje koliko su savjeti s društvenih mreža doista pouzdani kada je riječ o osjetljivim temama poput mentalnog zdravlja. Posebno zabrinjava to što takav sadržaj često dolazi do mladih i dojmljivih korisnika koji ga mogu doživjeti kao stručan i vjerodostojan.
Prema navodima iz izvješća o kojem piše The Guardian, više od polovice najpopularnijih videa pod spomenutim hashtagom sadrži netočne ili obmanjujuće savjete. Zaključak je, navodi se, donesen nakon analize stotinu najpopularnijih videa koje su pregledali akademski stručnjaci i profesionalci iz područja mentalnog zdravlja. Među primjerima koji se spominju našla se i tvrdnja da se anksioznost može ublažiti tako da osoba jede naranču pod tušem.
Iz TikToka su na to odgovorili kako, po njihovu mišljenju, takva metodologija ima jasna ograničenja. Glasnogovornik platforme poručio je da TikTok surađuje sa zdravstvenim stručnjacima i Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi promicao pouzdane informacije, kao i da uklanja velik dio štetnih dezinformacija prije nego što ih korisnici uopće prijave. Ujedno tvrde da se na platformi ne zabranjuje ljudima da dijele vlastita iskustva, ali da postoje pravila kada je riječ o sadržaju koji može uzrokovati ozbiljnu štetu.
Drugo izvješće izdvojilo je i najčešće vrste dezinformacija. Među njima su, primjerice, tvrdnje da sasvim uobičajene emocije ili svakodnevna stanja automatski znače ozbiljan psihički poremećaj. Stručnjaci upozoravaju da takav sadržaj može patološki prikazivati normalna ljudska iskustva i navoditi gledatelje na pogrešne zaključke o vlastitom mentalnom stanju. Kao problem istaknuta je i zloupotreba terapijskog jezika, odnosno korištenje stručnih pojmova bez dovoljno konteksta. Tako se, primjerice, neka ponašanja u odnosima mogu olako proglašavati zlostavljanjem ili znakom poremećaja, iako je za takve procjene potrebna mnogo šira slika i stručna procjena. Stručnjaci upozoravaju da to može potaknuti samodijagnosticiranje i dodatno zbuniti ljude koji već prolaze kroz težak period.
Posebno su sporni i savjeti koji nude brza, gotovo čudesna rješenja za traumu ili ozbiljne emocionalne probleme. Kao jedan od primjera navodi se tvrdnja da je dovoljno 15 minuta pisati o traumatičnom iskustvu kako bi osoba bila 'izliječena' već unutar sat vremena. Psihoterapeuti upozoravaju da za takve tvrdnje ne postoje dokazi te da suočavanje s traumom bez stručne podrške može biti i rizično.
Ovaj slučaj još jednom pokazuje da sadržaj na društvenim mrežama može biti koristan kao poticaj za razgovor, ali ne i zamjena za stručnu pomoć. Kada je riječ o mentalnom zdravlju, granica između podrške i dezinformacije može biti vrlo tanka. Upravo zato stručnjaci savjetuju oprez, provjeru izvora i obraćanje kvalificiranim profesionalcima umjesto oslanjanja na viralne savjete koji dobro zvuče, ali nisu nužno točni.
30 tajni vašeg pametnog telefona: Jeste li svjesni što sve zna o vama?
Otvori KEKS Pay
