Kad je riječ o vježbanju, mnogi misle kako je važan samo ozbiljan trening i da sve ispod toga nema smisla. No, veliko novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet sugerira upravo suprotno: već i sitne, svakodnevne promjene mogu mjerljivo utjecati na zdravlje, bez obzira na to koliko ste trenutačno aktivni. Znanstvenici su, naime, otkrili da su ljudi koji su svojoj rutini dodali tek nekoliko minuta umjerene tjelesne aktivnosti na dan značajno smanjili rizik od prerane smrti, prenosi Everyday Health.
Autor studije, profesor Ulf Ekelund s Norveške škole sportskih znanosti u Oslu, podsjetio je da se odavno zna kako više kretanja smanjuje rizik od prijevremene smrtnosti i brojnih kroničnih bolesti. No sada su, kako kaže, prvi put pokušali procijeniti koliko se smrti potencijalno može spriječiti malim povećanjima umjerene aktivnosti poput bržeg hodanja, za svega pet ili deset minuta dnevno. U tom je kontekstu iznio i zaključak koji je mnogima zvučao gotovo nevjerojatno: prema njihovim procjenama, oko 10 posto svih smrti može se spriječiti kad bi većina odraslih u populaciji napravila baš takve male promjene. Uz to, tim je utvrdio i da se dobici za dugovječnost vide i kad se smanji vrijeme provedeno u sjedenju.
U analizi su objedinjeni podaci iz sedam istraživanja provedenih u SAD-u, Norveškoj i Švedskoj, s više od 135 tisuća odraslih osoba. Sudionici su u prosjeku imali 64 godine, a praćeni su oko osam godina, pri čemu su istraživači koristili i podatke dobivene uređajima koji mjere aktivnost i sjedilačko ponašanje. Uobičajeno se, napominju autori, učinci tjelesne aktivnosti procjenjuju kroz prizmu preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, koje za odrasle u dobi od 18 do 64 godine navode najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno ili 75 minuta snažne aktivnosti, uz dodatne koristi na višim razinama te vježbe snage barem dva dana u tjednu. No, problem je što se u praksi često zanemaruju upravo mali koraci, a mnogima su oni jedini realan početak.
Kad su modelirali što bi se dogodilo da ljudi dodaju tek malo više umjerene aktivnosti, dobili su zanimljive brojke. Većina odraslih u prosjeku odradi oko 17 minuta umjerene aktivnosti dnevno, a dodatnih pet minuta povezano je s procijenjenim smanjenjem ukupne smrtnosti od oko 10 posto, dok je dodatnih deset minuta bilo povezano s oko 15 posto manjim rizikom. Kod najmanje aktivnih, onih koji dnevno imaju tek oko dvije minute umjerene aktivnosti, dodatnih pet minuta bilo je povezano s oko 6 posto nižom ukupnom smrtnošću, a deset minuta s oko 9 posto. I poruka je jasna: korist postoji čak i kad krećete od 'gotovo ni od čega'.
Sličan obrazac vidio se i kod sjedenja. Većina odraslih provodi oko deset sati dnevno u sjedilačkom načinu života, a smanjenje tog vremena za pola sata bilo je povezano s procijenjenim smanjenjem ukupne smrtnosti od oko 7 posto; sat manje sjedenja bio je povezan s oko 13 posto nižim rizikom. Kod najviše sjedilačkih osoba, koje provode oko 12 sati dnevno neaktivno, pola sata manje bilo je povezano s oko 3 posto manjim rizikom, što je manje dramatično, ali i dalje značajno.
Ožujak donosi izazove: ovih 5 horoskopskih znakova moglo bi se suočiti s razočaranjima i važnim životnim lekcijama
Profesorica Bethany Barone Gibbs sa Sveučilišta West Virginia, koja nije sudjelovala u studiji, upozorava da poruke javnog zdravstva često ponavljaju kako 'svaka minuta aktivnosti vrijedi' i da je 'svaka aktivnost bolja od nikakve'. No, dodaje da se premalo govori o tome koliko konkretno mogu značiti mala povećanja pa je ovu studiju sažela vrlo praktično: bilo bi idealno da svi dođu do cilja od 150 minuta tjedno, ali ovo pokazuje velik učinak puno izvedivije promjene koja od vas iziskuje samo pet minuta dnevno.
A što to u stvarnom životu znači? Ekelund napominje da brže hodanje jest najjednostavniji 'dodatak' danu, ali i da se pet do deset minuta lako skupi kroz sitne odluke: stepenice umjesto lifta, bicikl umjesto auta na kratkim relacijama ili kratka šetnja nakon večere. Čak i kućanski poslovi i aktivnosti u dvorištu mogu biti dio te priče, dok oni koji vole intenzivniji ritam mogu birati planinarenje, plivanje, tenis, veslanje, trčanje ili trening snage. Ekelund pritom ističe da kretanje pomaže i u rizicima povezanim s kroničnim bolestima poput dijabetesa te da svaka tjelesna aktivnost može pridonijeti povoljnijoj regulaciji šećera u krvi, dok intenzivnija aktivnost može donijeti dodatnu korist.
Autori ipak naglašavaju da je riječ o opservacijskom istraživanju, što znači da pokazuje povezanost između više aktivnosti i duljeg života, ali ne može sa stopostotnom sigurnošću dokazati uzročnost. Ipak, zbog velikog broja sudionika i objektivnog mjerenja aktivnosti, rezultate smatraju vrlo snažnima. Kako je sažela Gibbs, pet minuta na dan odličan je početak.
Otvori KEKS Pay
