Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Majčino mlijeko ima važnu ulogu u razvoju sklonosti prema okusima

Već negdje krajem 12. tjedna trudnoće fetus počinje gutati amnionsku tekućinu koja ima okus po hrani koju je majka konzumirala
04. kolovoza 2013. u 19:00 0 komentara 131 prikaza
Dojenje
Foto: Nestle

Jedan od glavnih čimbenika kojim se vodimo pri izboru hrane je njen okus. Svi imamo različite sklonosti za određene vrste hrane, ali tek sada razumijemo da su te sklonosti definirane i da se na iste utjecalo veoma rano u našem životu, za vrijeme dojenja, a čak i prije rođenja.

Naime, već negdje krajem 12. tjedna trudnoće fetus počinje gutati amnionsku tekućinu koja ima okus po hrani koju je majka konzumira pa je tako fetus već od prvog tromjesečja neprestano izložen raznovrsnim mješavinama okusa u različitim koncentracijama. A upravo ta izloženost u najranijoj dobi može imati utjecaj na sklonosti prema okusima kasnije u životu. Studije su, naime, pokazale da izloženost određenom okusu u maternici može rezultirati boljim prihvaćanjem tog okusa u vrijeme dohrane. Kada žena za vrijeme trudnoće, na primjer, konzumira sok od mrkve, to će povećati sklonost dojenčeta prema mrkvi za vrijeme odvikavanja od dojenja.

Na isti način kako dospijevaju u placentu, okusi iz hrane, začina i napitaka koje majka proguta ili udahne (npr. duhan) mogu dospjeti i u majčino mlijeko. To znači da su bebe koje su dojene izložene mnogim različitim okusima za vrijeme dojenja, posebice kada je prehrana majke raznovrsna i bogata voćem i povrćem. Za razliku od hrane za dojenčad, majčino mlijeko osigurava potencijalno bogato i raznoliko osjetilno iskustvo za novorođenče, djelomice odražavajući prehrambene navike i kulturu prehrane majke.

Slično izloženosti u maternici, izloženost posebnim okusima iz majčina mlijeka potiče prihvaćanje i uživanje u hrani sličnog okusa u vrijeme dohrane. Tako je studija tijekom koje su majke pile sok od mrkve ili vodu 4 dana u tjednu tijekom prva 2 mjeseca dojenja otkrila je da je dojenčad koja je hranjena majčinim mlijekom s okusom mrkve u vrijeme dohrane pokazivala znatno manje negativnih izraza lica kada su jela zobene pahuljice s okusom mrkve u usporedbi s običnim zobenim pahuljicama.

Osim što nakon rođenja i u vrijeme dohrane preferiraju neke okuse, dojenčad se rađa i s prirodnom sklonošću prema slatkom.8 Sa stajališta evolucije, velika je vjerojatnost da su se te percepcije i sklonosti prema slatkim okusima oblikovale iz razloga preživljavanja, kako bi se djecu privuklo hrani više kalorijske vrijednosti za vrijeme razdoblja najvećeg rasta. Istraživanja su pokazala da sklonost prema slatkim okusima može biti povećana i tijekom ranog života. Međutim, majčino mlijeko je tek neznatne slatkoće jer razina slatkoća laktoze, glavnog ugljikohidrata u majčinu mlijeku, odgovara tek jednoj petini razine slatkoće saharoze. Kada se dijete za vrijeme prvih mjeseci života isključivo doji, prag za percepciju slatkog okusa i sklonost prema istom nisu povećani. Naprotiv, navedeno može potaknuti zdravije prehrambene navike kasnije u životu.

Tako je dokazano da dojenje utječe na prihvaćanje povrća sve do predškolske dobi. Studija je pratila reprezentativni uzorak od 2010 djece rođene 1998. godine u pokrajini Québec u Kanadi. Kod djece koja su bila isključivo dojena tri ili više mjeseci bilo je vjerojatnije da će dnevno konzumirati dva ili više obroka s povrćem u dobi od 4 godine, za razliku od djece koja nisu bila dojena, a koja su prosječno konzumirala samo jedan obrok s povrćem.4 Druge su, pak, studije pokazale da se prehrambene navike iz ranog djetinjstva najčešće nastavljaju i u odraslom životu, stoga dojenje može doprinijeti razvoju zdravih prehrambenih navika koje traju cijeli život.

Predanost Nestléa istraživanju prehrane dojenčadi

Čini se da bebe koje su dojene nauče cijeniti određene okuse jer su ih iskusile u majčinom mlijeku, što rezultira boljim prihvaćanjem hrane u kasnijim periodima života. Nestlé smatra zanimljivim područje istraživanja koje se bavi pitanjem da li dojenčad hranjena mliječnim formulama, u odnosu na onu koja je dojena, također može biti izložena okusima u najranijoj fazi života putem mliječnih formula s različitim okusima (npr. voćni okus ili lagano gorki okus). To bi moglo pomoći dojenčadi koja se hrani mliječnim formulama u njihovom upoznavanju s okusima raznih namirnica tijekom prvih nekoliko mjeseci života te na taj način pospješiti njihovo prihvaćanje i uživanje u hrani sličnog okusa u vrijeme dohrane. Ovo je sigurno zanimljivo područje istraživanja s obzirom na važnost ranih iskustava s okusima za razvoj trajnih prehrambenih navika i zdravlja u kasnijem životu.

Više informacija potražite na: http://www.bebe-nestle.hr/

 

Reference

1. Beauchamp GK, Mennella JA: Percepcija okusa kod dojenčadi: Razvoj i funkcionalni značaj. Probava. 2011.; 83 (dodatak 1): 1-6.

2. Ditscherlein E, Lentze MJ: Iskustvo i razvoj okusa u djetinjstvu. Monatsschr Kinderheilkd. 1996; 144 (3): Str. 177-S183.

3. Mennella JA, Lukasewycz LD, Castor SM, Beauchamp GK: Vrijeme i trajanje razdoblja sklonosti prema učenju o okusima. Am J Clin Nutr. 2011; 93(5): 1019-24.

4. Burnier D, Dubois I, Girard M: Trajanje razdoblja isključivog dojenja i kasnije konzumiranje povrća kod predškolske djece. Eur J Clin Nutr. 2011; 65(2): 196-202

5. Mennella JA, Johnson A, Beauchamp GK: Konzumiranje bijelog luka kod trudnica mijenja miris plodne vode. Chem Senses. 1995; 20(2): 207-9.

6. Mennella JA, Johnson A, Beauchamp GK: Prenatalno i postnatalno učenje okusa od strane dojenčadi. Pediatrics. 2001; 107 (6): E88.

7. Golloway AT, Lee Y, Birch LL: Pretkazivači i posljedice prehrambene neofobije i izbirljivosti kod mladih djevojaka. J Am Diet Assoc. 2003; 103(6): 692-8.

8. Beauchamp GK, Cowart BJ: Urođeni i iskustveni čimbenici u razvoju ljudski sklonosti prema hrani. Appetite. 1985; 6(4): 357-72.

9. Beauchamp GK, Moran M: Prehrambena iskustva i sklonost prema slatkim okusima kod dojenčadi. 1982; 3: 139-52.

10. Beauchamp GK, Moran M: Prihvaćanje slatkih i slanih okusa od strane dvogodišnje djece. Appetite. 1984: 5: 291-305

11. Nicklaus S: Razvoj raznolikosti kod djece. Appetite. 2009; 52(1): 253-5.

>> Majčino mlijeko važan izvor probiotičkih bakterija

Najcool predavanje o financijskoj pismenosti u Splitu
Najcool predavanje o financijskoj pismenosti u Splitu:
Kako uložiti 32.000 kn s 18 godina, zašto propustiti maturalac i koja je količina motora potrebna za skladan brak
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.