Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 175
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
duga tradicija

Jeste li čuli za tradicionalne hrvatske tetovaže? Iza njih je jako zanimljiva povijest

Facebook
11.06.2024.
u 15:30

Križ, bor, ograda, grane i narukvica uobičajene su tradicionalne hrvatske tetovaže, a mlade su se djevojke u starijim vremenima tetovirale već u dobi od šest ili sedam godina

Tradicije obiluju diljem Hrvatske i razlikuju se od regije do regije, dolaze u obliku svega, od hrane preko vina do folklornih nošnji i praznovjerja. Jeste li znali da i tradicionalne hrvatske tetovaže iza sebe imaju vrlo zanimljivu povijest? 

Tradicionalne hrvatske tetovaže imaju vrlo duboke korijene, sama praksa se ili naziva sicanje (doslovno: bockati) ili ponekad bocanje, a općenito se vjeruje da ta praksa prethodi ne samo dolasku Slavena na šire područje Balkana, već , ali i samog kršćanstva, piše Total News Croatia. 

VEZANI ČLANCI:

 

Sicanje (ili bocanje), rašireno je među etničkim Hrvaticama rimokatoličke vjere u različitim krajevima, prvenstveno u Dalmaciji, a također i u dijelovima susjedne Bosne i Hercegovine. Nažalost, kao i mnogi običaji iz prošlosti, tradicija tetoviranja djevojaka i žena prestala je nakon završetka Drugog svjetskog rata, a samo su se starije žene (ponekad nazivane tetovirane bake) viđale s takvim tetovažama.

Opće je prihvaćeno da iako praksa postoji prije Osmanskog Carstva, u područjima koja su pljačkaški Osmanlije nekoć napali i okupirali, ove su tetovaže pomogle lokalnim katoličkim djevojkama i ženama da izbjegnu zarobljavanje od strane Turaka. Muslimanske su osvajače navodno odvratile žene s ovim tetovažama, a oni koji su ih nosili na koži vjerovali su da će kršćanski simbolizam izložen na takav način ne samo zaštititi njih, već će se pokazati praktičnim u obrani od bilo kakvih prisilnih pokušaja obraćenja na Islam.

Kako ove tradicionalne tetovaže izgledaju? Najčešće tetovirani dijelovi tijela u sicanju/bocanju su zapešća, šake, prsti i podlaktice, a u prošla vremena i prsa, pa čak i čelo. U prilog teoriji o sicanju koje prethodi ne samo dolasku Slavena na šire balkansko područje nego i kršćanstvu govori činjenica da su se često tetovirali poganski simboli, ali i drugi tipično nekršćanski simboli.

Uz to, mogu se pronaći mnogi tipično rimokatolički, pa čak i simboli s nacionalnom pozadinom, poput kružnih simbola za koje se vjeruje da predstavljaju tradicionalna kola koja se mogu vidjeti diljem Hrvatske. Od vjerskih simbola vidljivi su križevi. Tu su i tetovaže na zapešću poput ograde i prikazi borova. Ovi simboli u obliku stabla, kao i religijski iz rimokatoličke vjere ili čak poganstva, često su se pojavljivali isprepleteni, odražavajući simboliku iz vremena Ilira, pa sve do katoličkih adaptacija.

Križ, bor, ograda, grane i narukvica uobičajene su tradicionalne hrvatske tetovaže, a mlade su se djevojke u starijim vremenima tetovirale već u dobi od šest ili sedam godina. Donekle su bile uobičajene i tetovaže struktura sličnih stećcima (stećci su tradicionalni oblik monumentalnog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika koji se može naći diljem Bosne i Hercegovine), a žene i djevojke su te simbole tetovirale na različitim dijelovima tijela koja su ponekad aludirala na to iz kojeg dijela zemlje potječu.

U moderno doba: O tradicionalnim hrvatskim tetovažama prvi put se govorilo još u 1. stoljeću prije Krista, kada je grčki geograf Strabon prvi pisao o praksi sicanja među stanovnicima današnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske među Ilirima. Ti običaji imaju jake korijene, a iako su se metode promijenile (ove tetovaže više se ne izrađuju bockanjem kože po čemu su dobile naziv sicanje), stavljanje ovih svetih simbola na tijelo izdržalo je test vremena za ljubitelje tetoviranja.

Tetovaže su oduvijek bile važan dio načina na koji se ljudi mogu izraziti, na način koji će ostati na njihovoj koži čak i nakon smrti. Tetovaže su odvele policiju do kriminalaca, osudile su veze na propast, učinile su mnoge majke ljutima i bile su izvor fascinacije stoljećima. U moderno doba, tattoo umjetnici su nažalost među jedinim likovnim umjetnicima koji još uvijek mogu dobro živjeti od svog talenta. U modernom hrvatskom društvu nije neuobičajeno vidjeti prikaze tradicionalnih hrvatskih tetovaža pomiješanih s modernijim prizvukom.

Objavljen popis najljepših plaža na svijetu: Svoje mjesto zauzela je i jedna plaža u Hrvatskoj! 

Komentara 1

LI
Libela
09:54 12.06.2024.

"prethodi ne samo dolasku Slavena na šire područje Balkan". Slaveni se nisu nikad doselili na Balkan. To je kao reći da su staru Rimljani došli na granice SSSR-a. Doseljavanje je bilo u VII stoljeću, a pojam Balkan izmišljen tek 1808. godine, kao oznaka za "Europsku Tursku".

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije