Izložba "Vojin Bakić: Princip nade", koja je u Gradskom muzeju Bjelovar otvorena u povodu 110. obljetnice smrti kipara, produžena je do 6. lipnja zbog iznimno velikog interesa posjetitelja, izvijestili su u četvrtak iz muzeja.
Izložba je otvorena potkraj siječanja, a riječ je o prvoj opsežnoj prezentaciji Bakićeva života i rada u rodnom Bjelovaru nakon 60 godina.
Kroz tri etaže muzeja, izložba prikazuje ključne cikluse poput Svjetlonosnih i Razlistalih formi, uz poznate skulpture Bik i Torzo te rijetko izlaganu skulpturu Istovremenosti. Uvršteni su i radovi iz fundusa muzeja, među njima ostaci miniranog izvornog Spomenika strijeljanima iz 1947., posvećenog Bakićevu bratu Slobodanu, čija je replika vraćena 2010. u Spomen-park Borik.
Posebnu vrijednost izložbi daju i do sada nikada javno izloženi radovi većeg formata, među kojima se ističe monumentalni drveni torzo te skulpture iz animalne faze.
Kustosica izložbe je antropologinja i istraživačica Hana Ćurak, koja je koncept razvila u dijalogu s kolektivom Što, kako i za kogo/WHW. Autorice postava su arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, nasljednice umjetnikova opusa, a integralni dio izložbe čine i radovi suvremenih umjetnika Davida Maljkovića, Miloša Trakilovića i Sare Salamon.
Izložba polazi od pitanja što danas znači djelo Vojina Bakića u trenutku intenziviranog povijesnog revizionizma i sustavnog potiskivanja javnog sjećanja, ističu u bjelovarskom Gradskom muzeju.
Bakić je stvarao u uvjetima rata, političkih prevrata i dubokih društvenih promjena te razvio umjetnički jezik utemeljen na idejama solidarnosti, kolektivne odgovornosti i nade za pravednijim društvom. Njegovu je praksu obilježila osobna tragedija, ubojstvo četvorice mlađe braće u sustavu logora Jadovno, no unatoč tome njegovo stvaralaštvo ostaje snažno usmjereno prema ideji da se takvo nasilje više nikada ne smije ponoviti, navodi se u priopćenju muzeja.
Vojin Bakić rođen je u Bjelovaru 1915., a umro je u Zagrebu 1992. godine. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Frane Kršinića, te se usavršavao kod Ivana Meštrovića.
Njegov opus obilježava razvoj od figuracije prema radikalnoj apstrakciji, s naglaskom na odnos volumena, prostora i svjetla, posebno u ciklusima Razlistanih i Svjetlonosnih formi. Autor je niza monumentalnih spomenika, a sudjelovao je na najvažnijim međunarodnim izložbama poput Venecijanskog bijenala, Documente i EXPO-a 58 u Bruxellesu.
Izložba se realizira u partnerstvu Grada Bjelovara i Gradskog muzeja Bjelovar, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija te Ministarstva turizma i sporta.
Otvori KEKS Pay
