Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 56
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Božićni poklon hrvatskoj kulturi

Za 75. rođendan Croatia Records objavio čak 75 albuma klasične glazbe

Foto: Croatia Records
1/3
22.12.2022.
u 11:55

Za izdanje koje zaslužuje svaka škola naslove su birali Ivo Josipović, Vida Ramušćak, Želimir Babogredac, Nikolina Mazalin i Marija Vidović

Poziv je doista zvučao nadrealno. U povodu 75. rođendana Croatia Recordsa ta je tvrtka pozvala glazbene umjetnike i novinare na predstavljanje luksuznog i ekskluzivnog diskografskog izdanja s čak 75 najboljih albuma hrvatske klasične glazbe. Naravno, tu se radi o reizdanjima albuma koje je u dugoj povijesti objavila diskografska kuća iz Dubrave, nastavljajući tako ono što je u Zagrebu započela Prva hrvatska tvornica gramofonskih ploča Edison Bell Penkala, koja je u rujnu 1927. godine izdala svoju prvu gramofonsku ploču. Taj je pionirski diskografski posao nastavila tvrtka Elektron iz 1938. godine, a onda i Jugoton, nastao 1947. godine političkom odlukom ljudi koji su očito i u poslijeratnim vremenima imali sluha i za umjetnost, sviđalo se to nekome danas ili ne. Tako je Jugoton (iz kojeg je kasnije izrastao Croatia Records) bio jedan do stupova hrvatske glazbene kulture, što je i dokazalo ovo nevjerojatno bogato i raznorodno diskografsko izdanje s čak 75 albuma, od kojih su neki i dvostruki, a u svakom slučaju raritetni.

Iza projekta je svojim skladateljskim i organizacijskim ugledom stao Ivo Josipović. Profesor Muzičke akademije i Pravnog fakulteta te bivši predsjednik Republike zaslužan je i za izbor albuma za ovaj box set, a u tom poslu pridružili mu se i Želimir Babogredac, Nikolina Mazalin, Vida Ramušćak i Marija Vidović. Urednice ove doista impresivne edicije, uz Mariju Vidović, su i Klaudija Čular te Sanda Vojković. A prema kojim su kriterijima birani albumi za ovo monumentalno izdanje?

– Željeli smo objaviti izdanja iz cijelog razdoblja djelovanja današnjeg Croatia Recordsa i njegovih tvrtki prethodnica, što je značilo i digitalizaciju snimki s gramofonskih ploča i njihovo izdanje u formatu kompaktnih ploča. Drugo, željeli smo izdvojiti umjetnike, skladatelje, ansamble, dirigente, pjevače i soliste koji su imali ili imaju i danas važno mjesto na svjetskoj glazbenoj sceni. Treći je kriterij bio "povijesni". Prednost smo dali starijim izdanjima, danas manje poznatim i manje dostupnim našoj publici. Četvrto, grupirali smo albume u rubrike, vizualno ih označivši bojama pri opremi albuma. Prvu, crvenu grupu čine izdanja s operama, operetama, oratorijima i baletima. Drugu, žutu, vrlo brojnu, čine hrvatski skladatelji. Reizdani su albumi skladatelja koji su odavno otišli sa životne scene, ali su zauvijek ostali na onoj glazbenoj. Zelena su izdanja naših velikih dirigenata i ansambala. Četvrtu, plavu grupaciju čine pjevači, a tu je i peta, ljubičasta grupacija solista instrumentalista – piše u predgovoru Ivo Josipović.

I ističe da su se trudili da nitko od umjetnika ne bude zastupljen s više od jednim albumom, što se baš i nije moglo dosljedno provesti. Tako je, primjerice, jedan od vodećih hrvatskih baritona Vladimir Ruždjak zastupljen na nekoliko albuma, od neizostavnog "Nikole Šubića Zrinskog" Ivana pl. Zajca, gdje je antologijski pjevao naslovnu ulogu pod ravnanjem Milana Sachsa 1966. godine, preko njegova samostalnog albuma popijevki pa do veličanstvene Papandopulove Hrvatske mise, koju je pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića (koji također ima nekoliko albuma) izveo Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" uz Ruždjaka, ali i soliste Nadu Ruždjak, Mariju Klasić i Zrinka Soču.ž

Operne dive Ruža Pospiš Baldani i Marija Vidović
Foto: Croatia Records

No na ovom su diskografskom biseru sačuvani i glasovi zagrebačkih opernih pjevača iz Zlatnog doba Zagrebačke opere od 1927. pa do 1931. godine. Na dva povijesna albuma (tu je riječ o električnim snimkama) mogu se čuti i glasovi pjevača kao što su to Nikola Cvejić, Zlata Gungjenac Gavella, Mario Šimenc, Josip Križaj, Zdenka Zika, Marta Pospišil-Griff, Drago Hržić... Tu je i opera "Porin" Vatroslava Lisinskog, koju je s ansamblima Zagrebačke opere 1977. snimio Mladen Bašić uz birane soliste kakvi su Marijan Lovrić, Josip Gostič, Dragutin Bernardić, Mira Štor i nedavno preminula sopranistica Mirka Klarić. U ovoj se ediciji nisu mogle preskočiti operete Ive Tijardovića "Mala Floramy", koju je dirigirao Ferdo Pomykalo sa Zdenkom Žapčić u naslovnoj ulozi i "Spli'ski akvarel" pod ravnanjem samog skladatelja, u kojoj je Marica bila Zdenka Žabčić, Tonči Zvonimir Prelčec, a Perina Lili Čaki, da spomenemo samo neke soliste.

I "Ero s onoga svijeta" u izvedbi ansambala Zagrebačke opere dirigirao je skladatelj Jakov Gotovac (snimka je iz 1962. godine i snimljena je, zanimljivo, u tonskom studiju Jadran filma), a u ulozi Miće nastupio je u Hrvatskoj omiljeni slovenski tenor Josip Gostič, no tu su i Drago Bernardić, Marijana Radev, Branka Stilinović, Vladimir Ruždjak... Među opernim solistima pozornost će svakako privući dvostruki album s opernim arijama koje izvode, uz Milku Trninu, najslavnija naša sopranistica i legenda Metropolitana Zinka Kunc i talijanski tenor svjetskog glasa Mario del Monaca. No tu su i solistički albumi Ruže Pospiš Baldani, Dunje Vejzović, Ljiljane Molnar Talajić, Marijane Radev, Nade Puttar-Gold, Branke Stilinović, Tomislava Neralića, Krunoslava Cigoja...

Pijanist Vladimir Krpan i violinist Tonko Ninić
Foto: Croatia Records

Među solistima svoje je zasluženo mjesto, primjerice, izborio pijanist Ranko Filjak, a tu su i Ivo Pogorelić (sa snimkama Prokofjeva, Debussyja i Kelemena iz 1977. godine), Valter Dešpalj, Višnja Mažuran, Pavica Gvozdić, Rudolf Klepač, Vladimir Krpan, Tonko Ninić, Jurica Murai, Radovan Vlatković, Ljerka Očić, Ida Gamulin, Ozren Depolo... a od mlađih Ana Vidović, Bruno Vlahek i Pavao Mašić.

Među skladateljima su i Julije Skjavetić i Luka Sorkočević, ali i Blagoje Bersa i Josip Štolcer Slavenski, Dora Pejačević i Milko Kelemen, Stanko Horvat i Anđelko Klobučar, Igor Kuljerić i Marko Ruždjak, Davorin Kempf i Ruben Radica. Nema, primjerice, Ive Maleca, ali od živućih tu su Dubravko Detoni, Frano Parać i Ivo Josipović. Među velikim dirigentima svakako bi trebalo istaknuti Lovru pl. Matačića i njegovu izvedbu Verdijeva Requiema uz Zagrebačku filharmoniju, Akademski hor Branko Krsmanović iz Beograda te soliste Radmilu Bakočević, Ružu Pospiš Baldani, Roberta Ilosfalvyja i Tugomira Franca, ali i ansamble kao što su Zagrebački kvartet, Trio Orlando, Zagrebački kvartet saksofona, Zagrebački gitarski trio...

Na ovom su diskografskom biseru sačuvani i glasovi iz zlatnog doba Zagrebačke opere od 1927. do 1931. godine
Foto: Croatia Records

I dobro je na predstavljanju, koje u foajeu HNK u Zagrebu nisu propustili ni primadona Ruža Pospiš Baldani, violinist i dugogodišnji koncertni majstor Zagrebačkih solista Tonko Ninić, pijanist i pedagog Vladimir Krpan, čembalistica Višnja Mažuran, pijanistica Ida Gamulin, violinist Goran Končar, ali ni pjevač Željko Bebek i pjevačica Mia Dimšić... rekao predsjednik Uprave Croatia Recordsa Želimir Babogredac: "Ozbiljna glazba u današnje vrijeme ima veću šansu približiti se ljudima". I doista. Zahvaljujući projektima kakav je ovaj sa 75 albuma za 75. rođendan najvećeg našeg diskografa, to bi doista moglo i trebalo biti tako. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije