Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Vukovarska tragedija prerasla je u inat, a poraz u pobjedu

Izložba "Sloboda se njegovim imenom zove" šalje sliku o ponosnom gradu u povodu 30. obljetnice njegova stradanja.
05. studenoga 2021. u 10:25 0 komentara 119 prikaza
Foto: Igor Soban/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/29

“Ja se ne bojim da će moj rodni grad izgubiti identitet. Mnogi su iz njega već otišli, golem broj njih i protiv svoje volje. Ali to ne znači da će se Vukovar promijeniti. To ne znači da će netko tko to želi od njega moći napraviti nešto drugo. Jer svi koji iz Vukovara odu, prije se ili poslije onamo vraćaju.”

Sloboda se njegovim imenom zove Svečano otvorena izložba u čast Vukovaru, Plenković: Nema bolje riječi koja ga utjelovljuje od 'slobode'

Čitanjem ovih riječi posvećenih gradu heroju dramski umjetnik Joško Ševo započeo je ceremoniju svečanog otvorenja izložbe “Sloboda se njegovim imenom zove” u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Ulomak iz djela “Dunav: P. S. 1991. Vukovarske razglednice” Pavla Pavličića simbolično je dočarao skromnost, ali i veličinu Vukovara, u čiju je čast organizirana jučer otvorena izložba koja šalje sliku upravo o jednom takvom ponosnom i snažnom Vukovaru.

– Uvijek se jave posebne emocije kada god se u Hrvatskoj spomene grad Vukovar i zbivanja prije 30 godina. I uistinu nema riječi koja bolje utjelovljuje Vukovar od riječi “sloboda”, što na najbolji mogući način govori i sam naziv izložbe koja nas podsjeća na najbrutalnija razaranja u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

To je mjesto identifikacije s patnjama svih žrtava – rekao je premijer Andrej Plenković, koji je također bio prisutan na otvorenju izložbe pripremljene u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, i to s ciljem oživljavanja sjećanja na tešku sudbinu Vukovara, ali i progovaranja o suvremenom životu u gradu na Vuki.

– Smatramo da je izrazito važno što se ovom izložbom vraćamo u prošlost, ali progovaramo i o sadašnjosti. Vukovar nije samo simbol stradanja, on je i grad kulture te umjetnosti, rodni dom mnogih hrvatskih književnika, inspiracija, dom svih onih koji u njemu žive i stvaraju budućnost. I to ovom izložbom želimo pokazati i zato nam nije bilo nimalo lako raditi na njezinoj pripremi jer su se miješali osjećaji tuge i sjete te radosti i ponosa – objasnila je Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u kojoj će izložba o Vukovaru biti otvorena od 4. do 30. studenog. Knjižnica će u tom periodu izložiti bogatu građu iz svojih arhiva, a ostvarena je i suradnja s Večernjim listom, Udrugom za promicanje kulture povijesti Kliofest i Gradskom knjižnicom Vukovar.

– Kada govorimo o Vukovaru, govorimo prije svega o jednom nacionalnom sjećanju, ali i pojedinačnom sjećanju svakoga od nas. Međutim, nekim čudom ta tragedija nije ostala samo tragedija, nego je prerasla u inat i tako je poraz postao pobjeda – poručio je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, čije su naslovnice iz listopada i studenog 1991. godine izložene u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice, u kojoj se održava izložba.

Također, Večernji je list u povodu 30 godina od stradanja Vukovara objavio i veliki specijal, a i većina je izloženih fotografija u NSK stigla upravo iz Večernjakove arhive i arhive fotoagencije PIXSELL. Izloženi radovi prikazuju Vukovar od prvih nemira u Borovu Selu, preko ratnih dana do novijih vremena, a izložena je i jedna od kultnih fotografija, ona reportera Miše Lišanina koja prikazuje heroja Blagu Zadru u trku.

1 / 29

– Ja i još dvojica kolega htjeli smo vidjeti silos Đergaj, jednu od ključnih točaka u ratu. Blago Zadro mogao je poslati i nekog drugog da nam ga pokaže, ali htio je to baš učiniti on osobno. I tako sam ga, dok smo pretrčavali opasan dio preko pruge, gdje su nas neprijatelji imali “na dlanu”, sasvim slučajno ulovio u šprintu – rekao je Mišo Lišanin, koji je također stigao na otvorenje izložbe.

Tijekom rata bio je student novinarstva s velikom željom da ode u Vukovar, a s terena se vratio s jednom od najpoznatijih fotografija. Svi izloženi radovi prikazuju na neki način ključna zbivanja u ratu, a Siniša Hančić, dugogodišnji fotoreporter, a danas suradnik PIXSELL-a, Večernjeg lista i 24 sata, koji je surađivao s NSK na odabiru fotografija, objasnio je kako je cilj bio napraviti presjek svih 30 godina.

– Namjerno nismo odabrali neke brutalne fotografije koje su ljudi obično navikli gledati kada se govori o Vukovaru. Te scene ionako su svima već urezane u pamćenje – kazao je Hančić, čijih je nekoliko fotografija također izloženo.

Razne su se emocije miješale, priznao je, dok je fotografirao povratak zarobljenih dragovoljaca i civila u Zagreb.

S jedne strane sretne su obitelji dočekivale one koji su se vratili, a tuga je vladala zbog onih koji nisu.

A osim fotografija izložene su i knjige, rukopisi, novinski članci i ostala građa koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i partnerske ustanove čuvaju u svojim zbirkama.

– Htjeli smo prikazati cjelovitu sliku Vukovara, htjeli smo ga prikazati s pijetetom, ali progovoriti i o ljudima koji tamo žive.

Prikazali smo tako, primjerice, ključne točke i događaje Vukovara u ratnim danima, poput bolnice, Vukovarskog vodotornja, Ovčare, Borova Sela i Borova naselja. No može se pogledati i virtualna izložba “Kultura u Vukovaru danas” – rekao je Hrvoje Špac, voditelj Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu te jedan od autora izložbe.

Treba dodati i da izloške prate i stručni tekstovi, čija je autorica kustosica Vlatka Filipčić Maligec. No mogu se pročitati i brojni emotivni tekstovi i pogledati prikazi puni snažnih poruka, a upravo je jedan takav na otvorenju izložbe pročitala ravnateljica knjižnice Ivanka Stričević:

nova izložba Tošo Dabac bio je intuitivni kroničar života koji se odvijao na trotoarima

– Malo je ljudi i gradova koji mogu postati simboli a da se ne sruše pod tim teretom bilo da su sudbinu simbola sami odabrali ili su se bez svoje volje našli u takvoj situaciji.

Vukovar nije htio postati simbolom, htio je biti onim što je oduvijek bio – tihim i dobroćudnim slavonskim gradom.

ovo nisu očekivali
Policajci uhitili čovjeka na stanici, a on im poslao pismo iz zatvora. Evo što je u njemu pisalo
Hrvatski Telekom
Temeljem korisničkih iskustava
Hrvatski Telekom osvojio nagradu za najbolju fiksnu mrežu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.