Kraftwerk više ne snimaju nove albume, ali one koje su objavili, kao i njihova ostavština, temelj su zanimljivih koncerata, poput skorog nastupa u pulskoj Areni 28. srpnja. Ondje su zadnji put nastupili 2018., a novo izdanje njihove "digitalne stvarnosti" koju su najavili davno, i danas nudi jednako efektno scensko izdanje. Toj jedinstvenoj ostavštini posvećena je knjiga "Kraftwerk: Glazba budućnosti – Made in Germany", koja je u izdanju Rockmarka dostupna i na hrvatskom jeziku i svima zainteresiranima predstavlja odličan uvod u skorašnji nastup.
Autor knjige, britanski profesor germanistike i istraživač popularne kulture Uwe Schütte, ne promatra Kraftwerk samo kao bend već kao kulturni fenomen, umjetnički projekt i multimedijalni koncept koji je spojio glazbu, dizajn, tehnologiju i performans. U središtu priče nalaze se osnivači Ralf Hütter i Florian Schneider, dvojac koji je početkom sedamdesetih iz Düsseldorfa pokrenuo projekt koji će promijeniti tijek popularne glazbe. Na više od dvjesto stranica Schütte vodi čitatelja kroz nastanak kultnih albuma poput "Autobahn" i "The Man-Machine", razvoj njihova privatnog studija Kling Klang, koncept "Industrijske narodne glazbe" te golemi utjecaj koji je bend ostavio na generacije glazbenika, od synth-popa i hip-hopa do detroitskog techna. Knjiga istražuje povezanost Kraftwerka s umjetničkim pokretima poput Bauhausa i Fluxusa te objašnjava kako je grupa iz Düsseldorfa uspjela stvoriti zvuk koji i danas djeluje kao glazba budućnosti.
Među najzanimljivijim dijelovima knjige ističe se priča o albumu "Computer World" iz 1981. godine, za koji autor tvrdi da je nevjerojatnom preciznošću predvidio digitalnu stvarnost u kojoj danas živimo. Album je nastao prije pojave osobnih računala, ali se bavio temama računalnih mreža, podataka i tehnološke budućnosti koja je desetljećima kasnije postala svakodnevica.
Kao njemački izvozni proizvod i prava kulturna sila, presudno su utjecali na smjer razvoja popularne glazbe i primjenjivost elektronike u glazbi, kao i na sasvim novu percepciju mogućnosti drukčijeg izražavanja. Kraftwerk je nešto poput "Matrixa" popularne glazbe, "roboti s dušom" koji su promijenili kod i dotadašnja značenja elektroničkog rukopisa, vizionarski pogađajući budućnost i usput otkrivajući nove mogućnosti elektroničkih kreacija. Teško je uopće zamisliti danas udomaćene pojmove kao što su techno, electro-pop ili electro-funk bez Kraftwerka, postave koja je pokazala da izvedbe elektroničke, programirane glazbe mogu biti jednako uzbudljive kao i nastupi uživo, dakako, ako je kreacija jednako uvjerljiva.
A za razliku od mase pomodnih epigona, Kraftwerk je bio i te kako uvjerljiv te je usput potpisao i seriju programatskih "hitova" "The Man-Machine", "Computer World", "The Robots", "Pocket Calculator", "Music Non Stop", "Tour de France", "Autobahn", "The Model", "Neon Lights", "Radioactivity" i "Trans Europe Express". Dva desetljeća stanke od posljednje turneje u osamdesetima do prvog povratka 2004. nije mu nimalo naštetilo jer, dok "normalnim" glazbenicima primjećujete bore, vizualni dojam Kraftwerka oduvijek je bio pod sasvim drukčijim mjerilima.
Bili su najprobitačniji elektroničari sedamdesetih, perjanice krautrocka koje je nakon electro-popa osamdesetih i sastava kao što su Depeche Mode, Heaven 17, Human League i drugih, novo vrijeme ravea i trancea ponovno izvuklo na površinu. Jer baš je motorika glavni dio "mašinske" glazbe rock-naučnika iz Düsseldorfa koji je u radovima poput "Trans-Europe Express", "Autobahn" ili "Computer World" pokušao spojiti ljudsko i tehnološko i uvesti "umjetnu inteligenciju" u glazbu. Zvuči nevjerojatno, ali Kraftwerk su tek 2018. osvojili prvu nagradu Grammy u konkurenciji, ne računajući prijašnje priznanje za poseban doprinos 2014.
Budući da su od sedamdesetih godina 20. stoljeća naovamo zadužili popularnu glazbu kao malo tko, nagrade su stigle prekasno. No, svoju poziciju vizionara odavno su potvrdili golemim utjecajem na gotovo sve što, vezano uz elektroničku glazbu, slušamo i danas, uključujući pri tome i javna priznanja mnogih glazbenika da na koje su izvršili ključan utjecaj.
Moglo bi se reći da su Kraftwerk bili "Nikola Tesla" napredne, futurističke rock-scene i elektronike sedamdesetih. Nazvani "elektrana" po njemačkom jeziku, kao inovatori i pioniri elektronike među prvima su uspješno popularizirali novi žanr i nove mogućnosti u glazbi. Grupa je započela kao dio zapadnonjemačke eksperimentalne krautrock scene početkom sedamdesetih, prije nego što su u potpunosti prešli na elektroničke instrumente, sintesajzere, ritam-mašine i vokodere. Putem su razvili vlastiti stil kombinirajući elektroničku glazbu s pop melodijama, minimalističkim aranžmanima i repetitivnim ritmovima, uz stilizirani vizualni identitet članova.
Iako nikada nisu prestali s radom, njihova karijera može se podijeliti u nekoliko jasnih etapa među kojima su početak rada do osamdesetih godina i povratak na scenu početkom dvijetisućitih. Kraftwerk su uspješno navratili i do nas, na INmusic 2009. i u pulsku Arenu 2018. kad su nastupili na otvorenju festivala Dimensions. Uspio sam ih tada pogledati i nekoliko mjeseci ranije u ljubljanskom Tivoliju, ali i 2004. u Münchenu na turneji kojom su promovirali studijski album "Tour De France Soundtracks". Sva ta koncertna uprizorenja imala su notu posebnosti što se može očekivati i od skorašnjeg koncerta u Puli.
Otvori KEKS Pay
