Film ''U ime naroda'' rekonstruira jugo-komunističke zločine u Dubrovniku i okolici 1944. g. kada je bez suđenja ubijeno više desetaka građana i osam svećenika. Upravo je tim događajima potaknut i s tog područja krenuo Križni put poznat kao Bleiburška tragedija hrvatskog naroda čije se 71. obljetnice spominjemo u svibnju.
'Tko nije s nama, taj je protiv nas'
Naime, prve partizanske postrojbe u Dubrovnik su ušle 18. listopada 1944. godine. Tadašnje su komunističke vlasti grad smatrale sofisticiranom sredinom i mogućim centrom oporbe za cijelo južno područje. Naumili su stoga likvidirati sve koji su se isticali ili su druge odgajali u duhu katoličkih i domoljubnih vrijednosti te radili za kulturno, humanitarno i socijalno dobro. 'Tko nije s nama, taj je protiv nas' – to im je bio motiv. - U stvaranju ovog filma vođeni smo ljubavlju prema istini. I želimo praštati, moliti za svoje neprijatelje, ali ne smijemo zaboraviti. Dužni smo znati istinu o prošlosti svoje domovine. To su zaslužile žrtve, to dugujemo generacijama koje dolaze – kazala je producentica filma Ksenija Abramović, direktorica Laudato TV-a.
Naglasila je kako poznavati prošlost ne znači živjeti u njoj već 'otkrivati korake koji su prethodili sadašnjosti, u borbi za Istinu koja će nas osloboditi'.
- Želimo živjeti sada i biti odgovorni pred budućnošću hrvatske zemlje i naroda – istaknula je producentica filma zaključujući riječima Antuna Gustava Matoša: 'Samo tebe volim, draga nacijo, samo tebi služim, oj, Kroacijo. Što si duša, jezik, majka, a ne znamen. Za te živim, samo za te. Amen.'
Prve žrtve u Dubrovniku bile su trinaest mladih domobrana koje su partizani ubijali i bacali niz hrid Orsulu koja se nalazi na istočnom ulazu u grad. Tjedan dana kasnije, u Dubrovniku se pojavio plakat s naslovom ''U ime naroda Jugoslavije'' na kojem su bila imena ljudi javno optuženih za neprijateljsku djelatnost protiv komunističke vlasti. Bez ikakvog suđenja tajno su prevezeni na obližnji otočić Daksu i likvidirani. Među ubijenima je bilo i osam svećenika. Jedan od njih bio je p. Petar Perica, autor poznatih pjesama ''Zdravo Djevo kraljice Hrvata'' i ''Do nebesa nek' se ori''.
Kao pojedinačno najveće stratište i grobište, Daksa je postala simbol komunističkog terora nad stanovnicima dubrovačkog kraja. Koliko je do sada poznato, jugo-komunisti su ubili 697 žrtava (369 civila i 327 ratnih zarobljenika) na dubrovačkom području, nakon 'oslobođenja' 1944. godine.
'Ljubomorno čuvajte spomen na svjedočanstva mučenika!'
Ideja za ovaj film prvotno je bila uže određena. Na prijedlog fr. Ante Gavrića, provincijala Hrvatske dominikanske provincije, Laudato je mislio raditi film o fr. Dominiku Baraču, dominikancu i sociologu, rodom iz Slanoga, koji je 1945. g. ubijen u Trogiru. Fr. Dominika je života koštala njegova knjiga ''Socijalna filozofija boljševizma'' koju je posvetio 'Istini i pravdi'. Komunistička vlast mu izriče kaznu 'smrti strijeljanjem i trajnim gubitkom građanskih prava'. Istražujući okolnosti takvog poimanja ''građanskih prava'', otvorio se mrak cijele skupine pogaženih prava u pokolju na Daksi.
- Na poziv svetog Ivana Pavla II. koji je poručio svim narodima da ne prepuste zaboravu svjedočanstvo mučeništva nego da 'ljubomorno čuvaju njihov spomen', mi ljubomorno čuvamo mukotrpno svjedočanstvo fr. Dominika Barača – kazao je fr. Anto Gavrić, provincijal Hrvatske dominikanske provincije. U središte je stavio najveći dar ljubavi koji je na kraju svog života iskazao fr. Dominik. - Dok su ga strijeljali, izgovarao je Kristove riječi s križa, moleći Boga da oprosti njegovim krvnicima – podsjetio je fr. Anto Gavrić, zahvaljujući Laudatu što filmom pomaže čuvati svjedočanstvo tog dominikanskog mučenika.
Istina i pravda za sve nevino ubijene
Iskaze u filmu donose povjesničari, istraživači, publicisti i rođaci žrtava. Svi oni svjedoče kako za zločine nitko do sada nije odgovarao, iako se zahvaljujući sačuvanim dokumentima pouzdano znaju imena odgovornih.
Prije petnaestak dana na Kočevskom Rogu u Sloveniji, uz vojne počasti, podignut je spomenik jednom od zločinaca koji su slali hrvatski narod u smrt. Osvijestila je to okupljenima scenaristica i redateljica filma Nada Prkačin, kojoj su istina i pravda za sve nevino ubijene bili glavni motiv za snimanje filma.
- Sjetimo se tko smo i što smo. I molim vas, nikad, nikad ne odustajte od istine i pravde, pogotovo onda kada se bilo kakvo činjenje u tom smislu doima besmislenim. Idemo dalje, ne odustajemo, puno nas još posla čeka za našu jedinu Hrvatsku – rekla je Nada Prkačin.
Kulturno - umjetnički program na pretpremijeri
Glazbeni doprinos programu pretpremijere dao je Oratorijski zbor crkve sv. Marka "Cantores sancti Marci'' s pjesmama ''Do nebesa nek' se ori'' i ''Zdravo Djevo''. Spoznaja kako je njihov autor mučenik ubijen baš na Daksi, dodatno je intonirala skladbe u još življem tonu vječnosti, zaključivši projekciju. Miho Kubaš, jedan od žrtava Dakse, kaže: 'Čovjek pravedan može patiti, ali propasti neće'.
Podrška šire javnosti filmu ''U ime naroda''
Laudatov film dolaskom su podržali Zlatko Hasanbegović, ministar kulture RH, Bernardica Juretić, ministrica socijalne politike i mladih RH, Vlasta Hubicki, predsjednica županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije, fra Jure Šarčević, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica i provincijal hrvatskih kapucina te mons. Zlatko Koren, rektor svetišta Majke Božje Bistričke.
Prvi potpredsjednik Vlade g. Tomislav Karamarko ispričao se za nedolazak zbog obveza, ali je pismeno uputio želju za uspjeh u daljnjem radu Laudato televizije.
Na pretpremijeri su bili i Siniša Kovačić, v.d. ravnatelja HRT-a, Mario Raguž, v.d. voditelja produkcijskih odjela HRT-a, Krešimir Čokolić, v.d. glavnoga urednika Trećeg programa HTV- i Tanja Baran, v.d. glavne urednice Radio Sljemena.
Film su dolaskom podržali i vodstvo Počasnog bleiburškog voda, predstavnici braniteljskih udruga te predstavnici drugih udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Sponzori koji su pomogli u realizaciji pretpremijere su Cinestar, Jeruzalem ormož – vinarija, Prehrambena industrija Vindija, Slastičarnica Vincek, te Kala, prirodna izvorska voda.
Snimatelj i montažer filma ''U ime naroda'' je Ivan Lovrić, a Nikola Uroić je autor animacije i grafičkog dizajna. Autor glazbe je Željko Barba.
Film možete nabaviti u galerijama hrvatske sakralne umjetnosti Laudato i putem web shopa.
>>Postani prijatelj Laudato televizije
Polako i sigurno istina o zlocinima nasih vrlih antifasista i jugokomunista izlazi na svjetlo dana.....pupi, stazicu, terselicka.,,.,javite seeeee