Kada se mladi analitičar CIA-e Jack Ryan, kojeg tumači Ben Affleck, nađe u središtu globalne krize, svijet se opasno približi rubu uništenja.
Priča filma "Cijena straha" koji se večeras prikazuje na HRT 1, započinje pronalaskom davno izgubljene izraelske nuklearne bombe, oborene tijekom Jomkipurskog rata 1973. godine.
Oružje dospijeva u ruke skupine europskih neonacista predvođenih zlokobnim milijarderom, čiji je plan detonirati bombu na američkom tlu, svaliti krivnju na Rusiju i tako isprovocirati treći svjetski rat. U utrci s vremenom, Ryan i njegov mentor, direktor CIA-e William Cabot (Morgan Freeman), moraju razuvjeriti uspaničene političare u Washingtonu i Moskvi, pokušavajući spriječiti da strah i dezinformacije dovedu do apokalipse.
Iako danas djeluje kao proročanska priča, film je premijerno prikazan u svibnju 2002. godine, u svijetu koji se još oporavljao od šoka terorističkih napada 11. rujna. Snimanje je završeno u lipnju 2001., no njegova tematika nuklearnog napada na američki grad izazvala je burne rasprave. Mnogi su smatrali da je film previše uznemirujuć i neprimjeren za publiku koja se suočava sa stvarnom prijetnjom terorizma. Slavni kritičar Roger Ebert napisao je kako film više nije "triler", već "potvrda naših strahova da svijet srlja u katastrofu". Redatelj Phil Alden Robinson branio je projekt, tvrdeći da je poruka filma upravo suprotna - da se ne smije srljati u nasilje, već da je ključan multilateralni i informirani odgovor. U konačnici, film je postao komercijalni hit, ali i trajni podsjetnik na tjeskobu koja je obilježila to doba.
Film je ujedno i adaptacija istoimenog romana Toma Clancyja iz 1991., no s nekoliko ključnih izmjena koje su razljutile dio obožavatelja. Najveća promjena odnosi se na identitet terorista. Dok su u knjizi to palestinski nacionalisti, scenaristi su se odlučili za europske neonaciste kako bi, prema vlastitim riječima, izbjegli tada već ustaljene filmske klišeje. Važno je naglasiti da je ta odluka donesena znatno prije napada 11. rujna. Još važnija promjena je potpuni "reboot" lika Jacka Ryana. Umjesto iskusnog zamjenika ravnatelja CIA-e kakav je u knjizi, Affleckov Ryan je mladi analitičar na početku karijere, nesiguran i često prestrašen, što je bio svjestan odmak od verzija Aleca Baldwina i Harrisona Forda. Sam Clancy, poznat po inzistiranju na autentičnosti, na DVD komentaru filma se našalio, predstavivši se kao "autor knjige koju je redatelj ignorirao".
Ono što "Cijenu straha" čini zastrašujuće relevantnim više od dva desetljeća kasnije jest njegova tematska povezanost s današnjim geopolitičkim stanjem. U eri obnovljenih napetosti između SAD-a i Rusije, isteka ključnih sporazuma o kontroli naoružanja i sveprisutne prijetnje sukoba koji bi se mogli oteti kontroli, filmski scenarij o manipulaciji koja vodi u nuklearni rat djeluje sablasno moguće. Film briljantno prikazuje kako strah, paranoja i pogrešne procjene mogu gurnuti i najrazumnije vođe prema katastrofalnim odlukama. Prema riječima redatelja Robinsona, cilj je bio pokazati da su ljudi koji odlučuju o sudbini svijeta ranjivi i podložni emocijama. "Ako vođe stavite u sobu i kažete im da njihove odluke mogu dići svijet u zrak, samo sociopat ne bi imao emocionalnu reakciju", izjavio je jednom prilikom Clancy, a film tu ideju vjerno prenosi na platno.
Kada je Harrison Ford odustao od projekta zbog neslaganja oko scenarija, uloga Jacka Ryana pripala je tada mladoj zvijezdi u usponu, Benu Afflecku. On je, prije prihvaćanja uloge, zatražio i dobio blagoslov od samog Forda. Ipak, kritičari su bili podijeljeni. Mnogi su ga smatrali "previše mlakim" i nedoraslim ulozi, neprestano ga uspoređujući s njegovim prethodnicima. Unatoč komercijalnom uspjehu, uglavnom osrednje recenzije i niz Affleckovih kasnijih filmskih neuspjeha, poput filmova "Gigli" i "Daredevil", zapečatili su sudbinu njegovog potencijalnog nastavka. Ironično, samo dva tjedna nakon premijere "Cijene straha", njegov prijatelj Matt Damon lansirao je franšizu o Jasonu Bourneu, redefinirajući žanr špijunskog trilera i bacivši Affleckovog Ryana u drugi plan.
Unatoč nekim hollywoodskim slobodama, stručnjaci za neproliferaciju nuklearnog oružja potvrdili su da je temeljna premisa filma uznemirujuće realna. Mogućnost da izgubljeno nuklearno oružje padne u krive ruke, da se uz pomoć znanstvenika s crnog tržišta ono osposobi za upotrebu i prokrijumčari na teritorij neprijatelja scenarij je od kojeg i danas strepe obavještajne službe diljem svijeta. Redatelj Robinson svjesno je izbjegao senzacionalistički prikaz same eksplozije. Umjesto vatrene kugle i oblaka u obliku gljive, fokusirao se na udarni val koji pogađa predsjedničku kolonu miljama daleko i na kaotične posljedice. Taj suzdržani pristup, snimljen na lokacijama koje uključuju i stvarni kanadski nuklearni bunker poznat kao "Diefenbunker", čini prijetnju još opipljivijom i strašnijom.
Otvori KEKS Pay
"Ustaljene kliseje"??? To nije klise nego notorna cinjenica koju danas woke globalisti pokusavaju omalovaziti. Tko je sudjelovao u akcijama ZNGRH na teritoriji zapadne I srednje BiH zna dobro da je velikbroj pripadnika armije BiH pricao nama nepoznatim jezikom. Da, I tu su bili, I jos su. Posebno vahabiti oko Velike Kladuse. A netko bi njih u EU?