Naslovnica Kultura Knjige

Ne može svatko krojiti povijest kako želi

Hrvatska je književnica razgovorom s njemačkim predsjednikom Steinmeierom o odnosu književnosti i politike dobila čast otvoriti Sajam knjiga u Frankfurtu
11. listopada 2018. u 09:51 2 komentara 334 prikaza
Ivana Sajko
Foto: DPA/Pixsell

Kakav je odnos književnosti i politike, bilo je pitanje o kojem su na otvorenju 70. Sajma knjiga u Frankfurtu jučer raspravljali njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, belgijski pisac Stefan Hertmans i hrvatska književnica Ivana Sajko.

Ivana Sajko Hrvatska književnica Ivana Sajko oči u oči s predsjednikom Njemačke

Izvor društvenih turbulencija

Autorica koja živi u Berlinu ovogodišnja je dobitnica najprestižnije njemačke književne nagrade za strani tekst preveden na njemački, skupa sa svojom prevoditeljicom na njemački Alidom Bremer, također Hrvaticom.

– Njemačkoj u ekonomskom smislu ide bolje nego ikad dosad, ali ipak je mnogo nezadovoljnih ljudi. Politička previranja stoga očito proizlaze iz dojma i osjećaja društvenih turbulencija. Što sa svim tim ima književnost? – pitao je predsjednik Steinmeier.

– Ona pokazuje nevidljive priče, približava nas individualnim pričama koje čine društvo – odgovorila mu je, prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung, Sajko.

Teatrologinja Publika želi katarzu, a ne osjećaj krivnje za ratni zločin

– Književnost je, dakle, umjetnost višeglasja, dok politika, da bi bila funkcionalna, mora generalizirati – zaključio je Steinmeier, pažljiv sugovornik koji često organizira razgovore s piscima. Stefan Hertmans govorio je o iskustvima Belgije u kojoj, bez obzira na različite identitete i napetosti među njima, ipak ne prolaze nacionalističke ideje separatizma i izolacionizma, nazvavši književnost “vježbom suosjećanja s drugima”.

Hertmansa i Sajko na ulasku u Frankfurtski paviljon dočekalo je mnoštvo novinara, a na razgovor su došli i svi njezini njemački kolege, osobito iz kazališta u kojima djeluje, rekla nam je Alida Bremer, koja je sa žaljenjem primijetila da hrvatski štand na sajmu uopće nije obratio pozornost na Ivanu Sajko i ovu, preko nje iskazanu veliku počast hrvatskoj književnosti.

– Naša mala Hrvatska ni ove godine nema neku naročitu prezentaciju, ali sama zemlja, najljepša na svijetu, i njezini pisci očito imaju snažno zračenje – rekla nam je Bremer.

Ivana Sajko Denis 
Derk Nagrade hrvatskim piscima nisu manje važne od sportskih

Tijekom 50-minutne rasprave pod naslovom “O izražavanju mišljenja. Kako braniti slobodu u burnim vremenima?”, njemački predsjednik pitao je Sajko kako očuvati demokraciju i dijalog u Europi “različitih brzina”. Sajko je, odgovarajući, istaknula važnost boljeg razumijevanja povijesti koja ne smije biti nešto što svatko reže i kroji kako mu drago te navela recentan negativni primjer ukidanja povijesti u hrvatskim strukovnim školama, uz ostavljanje vjeronauka u ponudi predmeta. Takvo nadomještanje povijesti religijom nazvala je fatalnom paradigmom, ako ne želimo ponavljati pogreške iz prošlosti.

Umjetnost mijenja svijet

– U zemljama poput Hrvatske sve je manje prostora za umjetnost, ne toliko u smislu cenzure, koliko zbog nestajanja javnog prostora za ozbiljan i kritički pristup književnosti i kulturi općenito – rekla je Sajko na temu dosega umjetnosti.

Sajam knjige u Frankfurtu Sajam u Frankfurtu Vremena se mijenjaju - Rushdie ima novi roman, a Iran ne prijeti

Ipak, kako nam je prepričala njezina prevoditeljica, Sajko je istaknula i pozitivne primjere hrvatskih književnika kojima, smatra, mnogo više može pomoći da se čuje i njihov glas radeći u Berlinu, nego u Hrvatskoj, a u Njemačku ju je dovela potraga za sredinom koja bolje razumije nastojanje umjetnika da umjetnošću mijenjaju svijet.

  • autoritet:

    Uh, koje ulizivanje moćnicima iz Bruxellesa i Berlina, i uopće političarskim parazitima. Svi koji nisu zadivljeni projektom Europske unije su dakle populisti, fašisti i slično tome, ali evo spasa - foteljaški bezlični političari, poslušnici iz medija i nerealizirane spisateljice stižu jadnoj EU u pomoć.

  • bakulušić:

    Povijest se piše istinom a ne lažima. Onda ne ćemo doći u situaciju, kako reče jedan francuski književnik, da imamo dvije povijesti. Jednu koja se uči u školi i drugu koja se kod kuće šapuće. U Hrvatskoj se sto godina ... prikaži još! moralo šaputati i tomu mora doći kraj. Zar smo se borili za laži?