Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Kako Goli otok opisuju književnici i iskrivljuje li Handke povijest?

Nekada jedno od najprestižnijih hrvatskih intelektualnih okupljanja, Zagrebački književni razgovori, želi intenzivnije doprijeti do hrvatske javnosti, a ugostit će predavanja 12 domaćih i stranih sudionika.
07. listopada 2020. u 11:37 1 komentara 630 prikaza

Kontroverzni Peter Handke, Goli otok kao tema domaće i strane književnosti, Gabriele D’Annunzio i Rijeka, sjećanja na Domovinski rat u književnosti Hrvata u Vojvodini tek su neka od predavanja najavljenih za iduće Zagrebačke književne razgovore. Nekada jedno od najprestižnijih hrvatskih intelektualnih okupljanja koje ima tradiciju dulju od četiri desetljeća želi intenzivnije doprijeti do hrvatske javnosti, a tome će pripomoći i korona jer će zbog epidemioloških mjera zainteresirani predavanja dvanaest domaćih i stranih sudionika moći pratiti i putem videoveze posredovanjem YouTubea i Facebooka.

Branislav Glumac Naši političari su bolesni narcisi. Plenkoviću samo fali misna kapica, a Milanović je u mužjačkom klimakteriju

Zagrebački razgovori, koji se održavaju 41. put, počinju u obnovljenim prostorijama DHK na Trgu bana Jelačića. Uzvanicima će se obratiti novoizabrani predsjednik društva Zlatko Krilić i predsjednik Povjerenstva ZKR-a Dubravko Jelačić Bužimski te će se time obilježiti stotinu i dvadeset godina od osnivanja DHK. Tema razgovora je Književnost i pamćenje, a upravo je zbog kulture pamćenja na naslovnoj stranici programske knjižice fotografija razrušenih prostorija Društva koju je nakon potresa snimila tajnica Društva i voditeljica ZKR-a Maja Kolman Maksimiljanović.

Od stranih gostiju tu su dva Poljaka, Maciej Czerwinski, koji će se zapitati zašto fikcionalne knjige izazivaju toliko kontroverze u društvenim polemikama jer “iskrivljuju stvarnost”, i Leszek Malczak, koji će govoriti o prijevodima starijih djela hrvatske književnosti na poljski. O kulturi sjećanja u romanima Nedjeljka Fabria govorit će njemački slavist i germanist Tihomir Glowatzky.

S obzirom na to da ćemo u četvrtak saznati tko je novi dobitnik Nobelove nagrade za književnost, aktualno će biti predavanje profesora njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Svjetlana Lacka-Vidulića na temu “Autonomija književnoga pamćenja? Peter Handke i europski povijesni narativi”. Lacko-Vidulić će otvoriti temu o “najdugovječnijoj književnoj kontroverzi današnjice, onoj oko nobelovca Petera Handkea i njegova razgranata angažmana na frontama ‘jugoslavenskog pitanja’”.

Lahorka Plejić Poje će govoriti o spjevu Pavla Rittera Vitezovića “Plorantis Croatiae saecula duo” iz 1703. godine koji je na hrvatski preveden i objavljen tek prošle godine pod nazivom “Dva stoljeća uplakane Hrvatske”. Jelena Šesnić govorit će o Golom otoku kao književnoj temi uz analizu recentnih fikcionalnih prikaza tog Titova logora za nepoćudne, i to iz pera hrvatsko-američkih pisaca Courtney Angele Brkic i Josipa Novakovicha te izraelskog pisca Davida Grossmana. Između ostalih, Davor Velnić će govoriti na temu “Zavičaj je grobište”, a Igor Žic o odnosu Rijeke i Gabrielea D’Annunzia.

Zlatko Krilić Novi čelnik DHK: Politizacija strukovnih udruga štetna je i besmislena

– Nakon što je Pjesnik-Komandant zauzeo Rijeku 12. rujna 1919. i tu formirao prvu (art) fašističku državu u povijesti, napravio je od grada svjetski politički problem. Vladimir Nazor je u jednome od svojih najboljih tekstova, dugom eseju “Faun i njegov mijeh”, opisao jedan od Komandantovih govora na Piazza Dante, između Korza i mora. Mora se spomenuti da je Nazor prevodio D’Annunzia i da je točno znao sve njegove dobre i loše strane kao pisca. Najbolju političku knjigu o fenomenu Pjesnika-Komandanta napisao je kod nas malo poznati Amerikanac Michael A. Ledeen pod nazivom “Prvi Duce - D’Annunzio u Rijeci”. Tu sam knjigu uređivao, ali nikada nije objavljena na hrvatskom jeziku – ističe Žic.

Tomislav Žigmanov izlagat će na temu sjećanja na Domovinski rat u književnosti Hrvata iz Vojvodine uz ocjenu da je Domovinski rat ostavio brojne, mahom negativne posljedice u društvenom životu Hrvata u Vojvodini.

COVID-19 hospital at Medical Research and Educational Center of Lomonosov Moscow State University
OTROVALI SE
Djeca tri dana živjela pored mrtvih roditelja: 'Spavaju već tri dana, a tatino tijelo je pocrnilo'
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fondovi
NIKA ISTRAŽUJE
Hrvatski građani imaju 113,2 milijarde kuna mirovinske štednje, evo što se događa s tim novcem
  • PunPenezov:

    Kao sto rekoh, cijela Hrvatska je danas jedan veliki Goli otok. Tu uopce nema dvojbe, koliko god vi to skrivali.