Najizvođeniji klasični balet na svijetu ujedno je i simbol blagdanske čarolije, djetinjstva i mašte. Priča o djevojčici Klari i drvenom lutku koji oživljava te je vodi u svijet snova i pustolovina, temelji se na pripovijesti E.T. A. Hoffmanna, a u Nurejevljevoj verziji, nastaloj prema adaptaciji Alexandra Dumasa, središte dramske radnje jest transformacija: svijet stvarnosti prelijeva se u svijet sna.
Ravnatelj Baleta HNK-a u Zagrebu Massimiliano Volpini ističe umjetničku snagu ove produkcije: Riječ je o velikoj produkciji koja uključuje mnoštvo baletnih umjetnika i iznimno visoku razinu tehničke zahtjevnosti. Naš Balet ovom izazovu pristupio je s velikom odgovornošću, ali i s entuzijazmom. Nakon 21 izvedbe Orašara, ansambl će zasigurno biti još snažniji, a publika može očekivati predstavu iznimne ljepote – produkcijski zahtjevnu, a umjetnički vrlo profinjenu, s našim baletnim ansamblom vrhunske razine.
Koreografska povijest Orašara bogata je: od praizvedbe 1892. u Marijinskome teatru, koreografije Petipae i Ivanova reinterpretirali su brojni majstori; Aleksandar Gorski, Fedor Lopuhov, Vasilij Vainonen, Jurij Grigorovič i George Balanchine. Hrvatska je publika prvi put vidjela Orašara u Zagrebu 1931. godine u koreografiji Margarite Froman, a kroz desetljeća zagrebački je Balet izvodio razne verzije. Nova Nurejevljeva interpretacija donosi povratak velikoj tradiciji i istodobno estetski i tehnički iskorak ansambla.
Očekivano, Orašar je i ove godine izazvao iznimno zanimanje publike, sve izvedbe rasprodane su u samo jednom danu, a publika će tijekom blagdanske sezone imati priliku vidjeti čak 21 izvedbu.
Kako bi Orašar bio dostupan svima, pa i onima koji nisu uspjeli doći do ulaznica, HNK u Zagrebu već treću godinu zaredom organizira i prijenos predstave uživo ispred kazališta, na velikom platnu postavljenom na Trgu Republike Hrvatske.
Tako će 23. prosinca građani moći uživo doživjeti ovu raskošnu produkciju u blagdanskom ozračju, uoči Božića.
Modni mačak nije bil jer mora čuvat malog blooma i igrat se s njim