Koliko je danas u vrijeme globalizacijskih procesa, trideset i pet godina nakon pada Berlinskog zida, u prostoru gotovo bez granica unutar Europe, potrebno pokazati i ukazati na specifičnosti nacionalnog identiteta? Može li ga se dovoljno jasno prepoznati, prihvatiti i sačuvati ako postoji zaborav kao posljedica neznanja o zbivanjima i osobama koje su odredile hrvatsku povijest i kulturu? Jesmo li svjesni koliko nepoznavanje važnih trenutaka i osobnosti može pridonijeti nevidljivosti Hrvatske u skorijoj budućnosti, kada njezina/naša vidljivost onima koji dolaze neće više biti poticajna, kompleksna i prilagodljiva?
Otpor zaboravu
Biblioteka Hrvatski velikani promovira ideju brendiranja hrvatskoga kulturnog identiteta
Energijom otpora prema zaboravu, iz potrebe da se upozori na nužnost poznavanja lokalnog i nacionalnog identiteta kreće se, onako iz srca, strasti i inata, Martin Grgurovac i izdavačka kuća Privlačica iz Vinkovaca, ona u bibliotekama od sto knjiga slavonskih književnika Slavonica (1994.) i sto knjiga hrvatskih književnika Croatica (1997–2000), kroz književno-znanstvenu manifestaciju Dani Josipa i Ivana Kozarca (od 1995. do danas), oblikuje potpuniju sliku oblika hrvatskoga identiteta
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
