Predviđa se da će globalno tržište audioknjiga rasti po složenoj godišnjoj stopi od 25,7 posto do 2033., prema izvještaju market.us. U Hrvatskoj je tržište još u začetku, no osnivačice platforme book&zvook, ističu da su u posljednjih godinu i pol dana značajno povećale produkciju, ali i broj korisnika.
Produkcijska kuća Audio Store Transonica s platformom book&zvook za audio knjige počela je s radom 2018. godine s tek 10 knjiga, a do prvih stotinu stigli su u pet godina. U posljednjih godinu i pol ubrzali su produkciju te došli do oko 200 naslova, dok istodobno bilježe oko 60.000 preuzimanja aplikacije i 35.000 aktivnih korisnika u prošloj godini.
Za usporedbu, u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko pet tisuća papirnatih knjiga. Kako je Hini rekao predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina u taj broj uključeni su i udžbenici s oko 10 posto ukupne produkcije, a književnost, odnosno beletristika prema gruboj procjeni čini oko 40 posto ukupne produkcije.
Ljubica Letinić, suvlasnica platforme book&zvook, vratila se prošli tjedan sa sajma knjiga u Londonu (London Book Fair), gdje je, kako ističe, ostvarila kontakte za suradnju s najvećom svjetskom platformom za audioknjige Audible te izdavačem Penguin Random House Audio.
Kako navodi, Audible im nudi izravan ulazak na platformu, dok Penguin želi razvijati partnersku suradnju. Ističe i da velikim izdavačima nedostaju mali jezici, zbog čega njihov katalog od oko 200 knjiga postaje sve zanimljiviji, otvarajući mogućnost plasmana hrvatskih audioknjiga na globalno tržište.
Kaže i da im je cilj povećati produkciju, s minimalno 60 i ambicijom do 100 novih naslova godišnje. Letinić dodaje da su velika anglofona tržišta zasićena, posebno dominantnom anglosaksonskom produkcijom, zbog čega raste interes za manje zastupljene jezike i kulture, uključujući književnost jugoistočne Europe.
Proizvodnja audioknjige složen je i višefazni proces koji uključuje velik broj stručnjaka, kaže Letinić, od odabira naratorskog glasa koji će "leći" tekstu, do detaljne pripreme samog teksta, primjerice provjere izgovora stranih imena i nepoznatih pojmova. Pisani tekst pritom često treba prilagoditi za slušanje, jer nije izvorno pisan za govor pa zahtijeva drugačiji ritam, interpretaciju i dodatne oznake poput mjesta za dah ili naglaske.
Ističe da je snimanje dugotrajan proces, ako knjiga traje oko 20 sati, glumcu je obično potrebno i do 40 sati rada u studiju. Nakon toga slijedi opsežna postprodukcija u kojoj se snimka tehnički obrađuje – čisti se od mehaničkih pogrešaka poput ponavljanja ili kašljanja te frekvencijski i dinamički uređuje, dodaje.
U završnoj fazi audioknjiga se dodatno oblikuje i obogaćuje zvukom, dobiva svojevrsnu "zvučnu košuljicu", odnosno uvodne i završne elemente, a ponekad i diskretne ambijentalne ili dramaturške zvučne slojeve. To je posebno izraženo kod dječjih knjiga, gdje se koriste dodatni glasovi i zvučni efekti kako bi sadržaj bio privlačniji za slušanje.
Osim same produkcije, audioknjige otvaraju i novo tržište rada za glumce, zvučne dizajnere i druge kreativce te stvaraju širu kulturnu infrastrukturu.
Letinić ističe da među stranim autorima na njihovoj platformi po slušanosti prednjači Gabriel García Márquez, čija je knjiga "Vidimo se u kolovozu" ostvarila velik uspjeh. Od domaćih autora posebno se izdvaja Miljenko Jergović, koji je kontinuirano među slušanijima, a nedavno su snimili i njegov drugi naslov "Rat". Među zapaženijim djelima spominje i Vladana Desnicu, čije "Proljeća Ivana Galeba" također bilježi značajan interes publike.
Najavila je i da je Brano Jakubović član bosanskohercegovačkog sastava Dubioza kolektiv, snimio svoju zvučnu knjigu koja će biti objavljena na book&zvook.
"Smatram da potreba za audioknjigom postoji, ako uzmemo segmente društva kao što su mladi koji ne znaju čitati, djecu, zatim starije osobe oslabljenog vida, a u tu je i cijeli niz situacija poput vožnje kada audio knjiga dobro dođe", rekla je urednica u izdavačkoj kući Hena com Nermina Husković. Dodala je da audioknjigu ne smatra konkurenciju papirnatoj, nego da na nju gleda kao na proširivanje interesa za čitanjem.
Isti stav o zvučnim knjigama ima i Nikolina Terzić iz izdavačke kuće Znanje.
Otvori KEKS Pay
