Da Miroslav Krleža nikako nije zaboravljen pisac, dokazuje i međunarodni skup održan u Leksikografskom zavodu koji je označio i kraj beogradskog festivala u cijelosti posvećenog Krleži. Krleža je Beograd prvi put posjetio još 1912. godine te mu je Kulturni centar Beograda posvetio višednevni festival u svibnju. Zanimljiva izložba s tog festivala ovih je dana izložena i u Leksikografskom zavodu koji nosi Krležino ime. Na toj izložbi, punoj simbolike i bolnih metafora, može se pročitati i podatak da je Krleža 10. svibnja 1912. godine doputovao u Beograd koji je smatrao “pijemontškim svjetionikom”, te se pokušao priključiti srpskoj vojsci koja se pripremala za rat s Turskom. Uzaludno. Izložba se bavi i neusporedivim divovskim pismom-kolažem koje je Krleža 1936. godine poslao Marku Ristiću, a koje se nalazi u Ristićevoj još uvijek neobrađenoj ostavštini.
Beograđani su inicirali i nastajanje stripa nastalog prema tekstu Bore Ćosića “Miroslavljevo jevanđelje – apokrifna verzija” koji se bavi Krležinom biografijom u kojoj i Beogradu pripada važno mjesto. Autori stripa su Danil Milošev Wostok, Igor Hofbauer, Boris Stanić i Damir Steinfl, a autor koncepta tog krajnje neuobičajenog stripa je Aleksandar Zograf. A na skupu u Zagrebu, čiji je organizator bio Tomislav Brlek, a glavni podupiratelj ravnatelj Leksikografskog zavoda Bruno Kragić, velika je pažnja posvećena romanu “Povratak Filipa Latinovicza” objavljenom prije točno osamdeset godina, a o kojem su govorili Alfred Gall, Mario Grizelj, Branko Romčević... Vlaho Bogišić govorio je o Krleži u Beogradu, dok je Predrag Brebanović govorio o Krležinoj Serbici. Ovih su dana dijelovi Krležine drame “Gospoda Glembajevi” čitani u u Parizu na festivalu hrvatske kulture.
Otvori KEKS Pay
recite mi nekok književnika slikara(općenito umjetnika) s ovih prostora ko se družio s partijanerima i maršalom a da nije veliki..