I. Osnovni pojmovi rezidbe Koji će se način rezidbe (kratka, duga,
mješovita) primijeniti vinogradar treba znati još prije podizanja
vinograda. Pri tome treba imati na umu ove čimbenike: sortu, podlogu,
uzgojni oblik trsa, vrstu armature, razmak u redu i između redova trsa,
plodnost i vlažnost tla, način obrade tla te sve ostale ekološko-
klimatske uvjete. Ako je riječ o već rodnom vinogradu, pazi se i
na stupanj zrelosti-razvoja i zdravstvenog stanja mladica,
količinu uroda u protekloj godini te starost vinograda (trsova).
U planiranju rodnosti (broju pupova tj. količine grožđa) vinogradar se
tijekom rezidbe susreće s nekoliko bitnih pojmova:
1. Lucanj (luk) koji po broju rodnih pupova može biti kratki (6-8),
dugi (9-12) i vrlo dugi sa 18 i više rodnih pupova.
2. Reznik koji po broju pupova može biti kratki (1-3) i dugi reznik
(tzv. kondir) sa 4-5 ostavljenih pupova. Za uspjelu rezidbu važno je
znati prirodnu (genetski predodređenu) lokaciju rodnih pupova na
jednogodišnjoj rozgvi koja je smještena na dvogodišnjoj rozgvi.
Primjerice, u većine stolnih sorata grožđa donji su pupovi na
jednogodišnjoj rozgvi nerodni pa se grozdovi javljaju tek na
trećem, četvrtom, petom ili čak šestom pupu računajući od osnove
mladice. Upravo stoga u tih sorata dominira duga i u manjem dijelu
mješovita (kombinirano duga i kratka) rezidba. Ipak je činjenica da su
većina stolnih i vinskih sorata, koje zadovoljavajuće podnose mješovitu
rezidbu, podjednako prilagodljive i dugoj rezidbi. Dakle, dužina
rezidbe ovisi o rasporedu rodnih pupova, pri čemu duža rezidba
rezultira većim brojem pupova, time i većom rodnošću grožđa. Tako
se načinom rezidbe uspjelo regulira količina i kakvoća grožđa, mošta i
vina.
II. Sorte za kratku (na reznike) ili mješovitu (na lucnjeve i reznike)
rezidbu
a/ stolne sorte: kraljica vinograda, kardinal, volovsko oko,
šasla bijela-crvena i siva, smederevka, madam matias itd.
b/ vinske sorte: bovieova rana, gamay crni, grk, hrvatica (croatina),
kratošija, kraljevina crvena, kujundžuša, maraština, debit, pošip,
merlot, moslavac (šipon), plavac mali i veliki, rebula rumena,
rizvanac, teran-refoško, rubi red, rubi kabernet, rkaciteli, saperavi,
semijon, seuzo, silvanac zeleni, marseljac slatki, zelenac slatki,
lipovina, štajerska belina, vranac, vugava, žilavka i dr. Kratka
rezidba u kojoj se orezivanje obavlja na reznike primjenjuje se u
ovih sorata grožđa: kavčina crna, kadarka, kadarun, kreaca, plavina
crna, plovdina, prokupac, ružica crvena, slankamenka, žametna črnina,
stanušina, zadarka, kurtelaška, aramon, graševina, portugizac i dr.
III. Sorte za dugu (na lucnjeve) ili mješovitu (na lucnjeve i reznike)
rezidbu
a/ stolne sorte: drenak, biuti sidles, biserka rana, banatski muškat,
antigona, afus-ali, aleksandrijski muškat, adakalka bijela i crvena,
čauš, erli muškat, gold, grođanka, julski muškat, madam anževin, madam
rojal, maria pirovano, muškat oliver, muškat italija, muškat hamburg,
opuzenska rana, perleta, premiera, ribier, sultanina, smederevski
muškat, tamijanka bijela, zimsko bijelo i dr.
b/ vinske sorte: pinot bijeli-crni i sivi, chardonnay,
emerald rizling, cabernet sauvignon, cabernet franc, malvazija
istarska, merlot, muškat krokan, muškat ottonel, neoplanta, plavec
žuti, šipelj, rajnski rizling, semion, sauvignon bijeli, tokaj furlano,
traminac bijeli i crveni, župljanka, vetlinac crveni i dr.
Iako u ovoj skupini sorata dominira primjena duge rezidbe nerijetko se
primjenjuje i mješovita rezidba. Ne postoji sorta vinove loze koja bi
urodila istom kakvoćom i količinom grožđa bez obzira na to koji
način rezidbe primjenjujemo. Stoga rezidbu treba obaviti znalački i
pažljivo.
ZIMSKI RADOVI
Kako orezivati pojedine sorte vinove loze
Otvori KEKS Pay
