Proizvodnja malvazije postala je u posljednjih dvadesetak godina zaštitni znak Istre i istarskih vinara. Svake se godine uz "starosjedioce" kao što su Matošević, Degrassi, Kozlović i Coronica te uz ostale etablirane vinare poput Markežića, Radovana, Pilata, Polettija, Zigantea, Franca Armana i ostalih, javljaju i "mladi lavovi" kao Damjanić, Tercolo, Geržinić, Trapan, Kraljević, Cossetto i Benvenuti čija vina često dostižu, a nekad i prestižu ostala pri ocjenjivanju. U posljednjih nekoliko godina počelo se i eksperimentirati na razne načine s malvazijama u čemu je najdalje otišao Marino Markežić sa svojom Kabolom iz amfore. Inovativan je i Clai sa svojom malvazijom Sv. Jakov i malvazijom Classic, kupažom Ottocento, desertnim Taselom. Pa Franc Arman sa malvazijom Classic, Matošević sa Divinom i Kozlović sa Sorbusom...
VELIKA 2006.
Malvazija se smatra jednogodišnjom sortom, međutim, mnogi primjeri to demantiraju. U sklopu ovogodišnjeg Wine Gourmet Festivala u Zagrebu održana je zanimljiva prezentacija gdje se, između ostalih, mogla probati malvazija iz inače fantastične 1991. godine, koja se još odlično drži.
Dobro je poznato da je 2006. godina dala malvazije izuzetnih kvaliteta o kojima se puno pisalo, a neke od njih su baš sada na vrhuncu. Također, zna se i da je 2007. bila dosta problematična godina, obilježena izuzetno sušnim i vrućim vremenom. Pravi rollercoaster za vinare, nesumnjivo. Odlučili smo porazgovarati sa šest renomiranih istarskih vinara da vidimo kako su se suočili s izazovom tako teške 2007. nakon vrhunske 2006. godine, odnosno kako su zadovoljni kvalitetom svojih malvazija iz berbe ‘07. u odnosu na prethodnu.
Bogatstvo travnatih i citrusnih nota te prepoznatljiva blaga, ali ugodna gorčina razlozi su zbog kojih malvazija odlično ide uz jela od šparoga
"2006. bila je kišna godina, a sunčani rujan dao je poseban aromatski profil našoj malvaziji", počeo je priču Bruno Trapan. "To je bila godina s dobrim omjerom kiše i sunca koji je rezultirao optimalnim omjerom kiselina, šećera u grožđu i alkohola u vinu", nadovezuje se sa svojim iskustvom Moreno Coronica, dok Rober to Tercolo potvrđuje kako je "2006. godina bila gotovo idealna".
Zato je 2007. bila praktički sve samo ne idealna. "Osim suše, imali smo četiri tuče. Od toga dvije u cvatu, treću mjesec dana, a četvrtu tjedan dana prije berbe", priča Tercolo.
STRESOVI ‘07.
Coronica naglašava kako je to bila godina "velikih stresova" u vinogradu. "Tropske vrućine, 25 dana ranija vegetacija, malo kiše", prisjeća se. Zbog vremenskih uvjeta trebalo je posegnuti za različitim mjerama pronalaženja najboljeg izlaska iz nezavidne situacije. "Ekstremno suha 2007. godina zahtijevala je drugačiji tretman u vinogradu. Išli smo na smanjeni prinos po lozi skidanjem grozdova", objašnjava svoj pristup problemu Franko Radovan.
Ipak, bilo je i drugačijih iskustava - poput onog Franca Armana. "Na našim lokacijama zemlja je debela i često ju tretiramo mehanički pa dobro drži vlagu, što je bilo presudno za sušnu 2007. godinu. Ostavljamo dosta lišća, koje čuva grožđe od suvišnog sunca (zadržava aromatiku, op. a.). Također, naša mikrolokacija je specifična", kaže Arman.
Sušne godine dodatno su problematične za malvazije koje uspijevaju na crvenoj zemlji, blizu obale. Poroznost tla, a time i manjak vlage, velika osunčanost i vrućine "pale alarm" u lozi i stopiraju vegetiranje. Tako nezahvalni vremenski uvjeti doveli su i do toga da je berba počela izuzetno rano. "Znatno ranija vegetacija 2007. godine uzrokovala je i raniju berbu. Kod nas je započela 19. kolovoza 2007. za razliku od prethodne koja je započela 15. rujna 2006.", priča Ivica Matošević, a i Radovan ističe da je njegova prošlogodišnja berba započela 20 dana ranije nego 2006. godine.
Bruno Trapan kaže kako je aromatika nešto manje izražena, ali je kompleksnija te napominje kako je njemu osobno ‘07. bolja od prethodne
Zbog svih tih okolnosti, proces proizvodnje vina zahtijevao je puno podrumarske vještine. "Kritičan je bio prvi tjedan berbe, koji se odvijao pod ekstremnim temperaturama pa je grožđe trebalo intenzivnije hladiti", objašnjava Coronica.
Naši sugovornici uglavnom su u vrlo pozitivnim tonovima ocijenili konačne rezultate prošlogodišnje berbe – sama vina.
'MINIMALNE RAZLIKE' IZMEĐU GODIŠTA
"Unatoč svim tim problemima i intenzivnom radu u podrumu, malvazija ‘07 je odlična. Čak ima i izrazitiju svježinu (nasuprot sušnoj godini, a trebalo je biti obrnuto) jer je lišće pretrpjelo štetu od tuče pa je grožđe teže sazrijevalo što je u konačnici donijelo bolje vino", smatra Roberto Tercolo, a slično je i gledište Brune Trapana. "Aromatika je nešto manje izražena ali je kompleksnija, a vino je pitko. Obzirom na problematičnu godinu, vino je odlično. Zadovoljan sam, a osobno mi je bolja ‘07 od ‘06". Prema mišljenju Franka Radovana, razlike između dva godišta vina su minimalne. "Generalno, ‘07. je odlična berba, uz napomenu da je ‘06 bila ekstremno kvalitetna godina".
Najviše kritičnosti u usporedbi dvije berbe iskazao je Moreno Coronica, izjavivši kako bi se "moglo reći da je ‘07. manja berba u odnosu na fantastičnu ‘06. godinu".
Franc Arman pripada među vinare koji zastupaju gledište kako nema velike razlike u godištima. Uz ogradu kako ‘07. "ima možda malo manje arome" u odnosu na ‘06, Arman podsjeća kako je prerano govoriti o konačnoj kvaliteti jer mlada malvazija još nije potpuno zrela. Ivica Matošević također napominje kako će se tek vidjeti trajnost berbe ‘07. te ističe kako je zadovoljan trajnošću svojih vina iz berbe ‘06. "Iako su godine jako različite, naše malvazije imaju više sličnosti nego razlika. U ‘07. je nešto manje aromatike i niže su kiseline, dok je alkohol na razini 2006. godine - 13 posto. Zadovoljan sam", zaključuje Matošević.
Otvori KEKS Pay
