Naslovnica Enciklopedija Biografije

Predrag Raos

Potječe iz poznate obitelji pisaca – njegov otac Ivan, iz okolice Imotskoga, književnik je zavidnoga opusa u kojemu su najpoznatiji možda Prosjaci i sinovi.
01. prosinca 2016. u 00:00 0 komentara 1174 prikaza
'zivot zagreb 03.03.2007 ...multimedijalni centar...Z1...emisija NOCNA MORA...DORA - MORA...predrag raos... Foto: Antonio Bronic'
Foto: 'Antonio Bronic'
Pogledajte galeriju 1/2

Rođen je 23. lipnja 1951. u Zagrebu. Potječe iz poznate obitelji pisaca – njegov otac Ivan, iz okolice Imotskoga, književnik je zavidnoga opusa u kojemu su najpoznatiji možda Prosjaci i sinovi, pretočeni u TV seriju, a njegova biografija potvrđuje da jabuka ne pada daleko od stabla – i njegov drugi sin, Predragov brat blizanac Nenad bavi se znanošću, biooanogranskom i teorijskom kemijom i piše još od studentskih dana.

Blizance u dobi od deset godina prihvatio je 1961. akademik Ivan Kožarić, slavni kipar i prijatelj Ivana Raosa od kojeg se Marka Jakovljević razvela, a on se njome oženio.

Predrag je zagrebačkom PMF-u 1975. diplomirao kemiju, no nikada nije radio u struci, pa je kroz godine postao novelist, romanopisac, autor je kozerija, polemika, eseja, pjesma, radio-drama... i prevoditelj čak s tri jezika – engleskog, francuskog i njemačkog.

Objavljivao je i pod pseudonimima Astor Petz i Pero Rotha. Autor je i znanstvenoga rada kojim je riješio problem izgradnje svemirskoga dizala (space elevatora).

'zivot zagreb 03.03.2007 ...multimedijalni centar...Z1...emisija NOCNA MORA...DORA - MORA...predrag raos... Foto: Antonio Bronic'
1 / 2

U javnosti je još od prvih sedamdesetih godina i suradnje u tadašnjemu Studentskome listu. Bio je 1971. nakratko i u zatvoru zbog sudjelovanja u Hrvatskome proljeću, s Ivanom Zvonimirom Čičkom i Draženom Budišom.

Izjavio je kasnije u svome stilu: Jedino smo tada radili nešto korisno, a sad smo svi jebivjetri. Zatočen je bio za istrage dva i pol mjeseca, a kazna od deset mjeseci zatvora zamijenjena je uvjetnom. Ostao je i bez putovnice slijedeće desetljeće, a, kako kaže, to mu je oduzelo pet-šest godina života na samom početku karijere.

Potkraj sedamdesetih neko vrijeme živio je u Osijeku kao tamošnji zet. 

Zbivanja u tom burnom desetljeću ostavila su duboki trag u njegovim književnim zamislima i ostvarenjima. Potvrdio je to već njegov roman prvi objavljeni uradak ”22. rujna: roman o jednom maturalcu”, objavljen 1978. Popularnost i silovit upad u književnosti donio mu je godinu kasnije objavljeni znanstveno-fantastični roman u dva sveska ”Brodolom kod Thule” u kojemu futurističkom vizijom razrađuje razdoblje masovnoga pokreta i zbivanja nakon njega.

Ta uspješnica povukla ga je toliko u znanstvenu fantastiku da je ona postala njegovo najistaknutije tematsko područje pisanja, okrunjeno već 1990. ponajboljim djelom Nul effort. Za njega je dobio srpsku nagradu Lazar Komarčić, pa 1991. hrvatsku nagradu za znanstvenu fantastiku SFERU, koju je ugrabio i dvaput prije i dvaput poslije -1986. za roman "Mnogo vike nizašto" i 1989. za priču "Škorpion na jeziku" te 1997. za roman Od rata do zvijezda i 2008. za fantastički roman Let Nancija Konratata.

S početkom devedesetih za "razigranoga" Raosa, kritičara svega i svačega, nemoralnoga psovača nastali su problemi – taknuo je nedodirljivu književničku sujetu i glupost, pa je izbačen iz Drustva književnika. Uslijedilo je razdoblje kada malo objavljuje, a više se bavi prevodjenjem.

Knjiga "Uhvacen za izraz" je "dokument" o ljudima iz Drustva hrvatskih književnika koji su mu se učinili dovoljno smiješnima da o njima piše. To su Branimir Donat, Dubravko Horvatic, Marija Peakic Mikuljan, Nedjeljko Fabrio...

Postao je 1996. u Zagrebu član Gradske skupštine kao vijećnik ASH-a, pa se "hvalio" kako vjenčava parove. Tada je objavio kratki romanMayerling, pretočen iz istoimene radio-drame, kao i znanstvenofantastični roman za djecu Od rata do zvijezda, jedno je od prvih djela na temu Domovinskoga rata.

Kao i u njegovu svakodnevnome životu, jumor je itekako nazočan u njegovu stvaralaštvu. Proteže se i u zanastveno-fabtastičnom opusu, ali i u parodijskim novelama i romanu, a posebice, što je nadasve jedinstveno – u kriminalističkim i erotskim uratcima.

Njegova su djela prodrla i na kazališne daske. I, očekivano, neka i maknuta. Drama "Zemlja mrak" skinuta je 1999. godine s repertoara zbog aluzija na Franju Tuđmana. No, za libreto za mjuzikl "U životu sve je igra" i za scenski monolog "Zdrav razum" dobio je Nagradu marina Držića. Prvu knjigu drama objavio je 2006. pod naslovom U životu sve je igra: tri mjuzikla. Ona jke dramska obrada njegovih romana "Ubijte Hamleta!", "Od rata do zvijezda" i "22. rujna:roman o jednom maturalcu".

Po učlanjenju u Društvo hrvatskih pisaca, udrugu koja je nastala kao čin protesta protiv malformacija u Društvu hrvatskih književnika, Raos je u tom razdoblju polovinom prvoga desetljeća ovoga stoljeća objavio nekoliko knjiga i čak dobio stipendiju Ministarstva kulture za pisanje romana. Nastavio je i sa sve češćim medijskim pojavljivanjem - u emisiji HRT Piramida, u RTL-ovoj Koledžici po svijetu, u Nožnoj mori Željka Malnara... U njima se taj naš poznati intelektualac, ustvari, koristi prilikama da kaže što misli, jer britki jezik kojim on govori u većini medija ne prolazi.

To što Raos tvrdoglavo ne želi biti unutar zadanih konvencija nažalost ga formalno udaljava na marginu suvremenih književnih zbivanja u nas, ali njegov opus i čitanost ipak pokazuju gdje mu je pravo mjesto.

Kako on to i sam kaže: Ja sam njih samo zajebavao, a oni su mislili da je meni do ostanka s njima. To je bila hrpa idiota, dobra samo za zajebavanje.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.