Zbog skupljih inozemnih izvora financiranja, banke bi mogle povisiti
domaće kamatne stope, i to 5,8 postotnih bodova na kredite stanovništvu
i 5,9 posto na kredite poduzećima. Stoji to, među ostalim, u crnom
scenariju Hrvatske narodne banke, u njihovu Tromjesečnu izvještaju.
Riječ je o simulaciji procjene utjecaja krize na međunarodnom
financijskom tržištu na hrvatsko gospodarstvo, koju su izradili
analitičari HNB-a.
Dramatične rate
Ostvari li se takva crna prognoza, primjerice, rata stambenog kredita
od 500.000 kuna (vezanog za euro), podignutog na 15 godina, koji s
kamatnom stopom od 7 posto trenutačno ima prosječnu mjesečnu ratu od
4244 kune, povećanjem kamata na 12,8 posto skočit će na 5459 kuna.
Dakle, običnim građanima, koji su jedino kreditom mogli doći do
vlastita stana, rata bi skočila vrtoglavih 1215 kuna.
Ako je, pak, riječ o autokreditu od, primjerice, 100.000 kuna, s
otplatnim rokom od 5 godina te trenutačnom kamatnom stopom od 9,45 kuna
i sadašnjim mjesečnim anuitetom od 2097 kuna, prema vrijedećem zakonu
kamate ne mogu iznositi više od 14 posto. No, dostigne li tu razinu, u
ovom slučaju anuitet bi dostigao 2326 kuna, odnosno 229 kuna više nego
sada.
Pritisci na rast kamata
U Hrvatskoj udruzi banaka tvrde da nemaju mandat komentirati analize
HNB-a, no upozorili su na istraživanje objavljeno na njihovim
internetskim stranicama u kojem su zapravo analizirali moguće razloge
za rast kamata.
Analitičari HUB-a upozorili su kako trošak izvora sredstava, granični
trošak regulacije (nameti HNB-a) te premija na rizik i očekivana dobit
vrlo kruto utječu na formiranje kamatnih stopa u Hrvatskoj.
Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen
Consultinga, tvrdi kako se vide znakovi smirivanja na međunarodnom
tržištu, ali je upozorio kako se može očekivati veća potražnja tvrtki
za domaćim kreditima. Problemi bi mogli rasti ako dođe do pada prodaje
tvrtki.
28 posto manje zajmova građanima?
Analitičari HNB-a u svojem su crnom scenariju procijenili kako bi zbog viših kamata moglo doći do pada kredita stanovništvu za 28 postotnih bodova te poduzećima za također velikih 10 postotnih bodova.
Usto, prognozirali su i nižu inflaciju za 1,5 postotni bod (1,6 posto) zbog smanjenja potražnje te smanjene osobne potrošnje za 6,5 postotnih bodova (1,1 posto).
