Država nam se upravo zadužila 1,25 milijardi eura na stranom tržištu, uz godišnju kuponsku kamatu na obveznicu od 2,875 posto. U bankama hrvatski građani drže oko 30 milijardi eura, uz kamatnu stopu između 0,01 i 0,02 posto, što je blizu – nuli.
Legitimno je pitanje zašto se Ministarstvo financija nije odlučilo na domaće izdanje i umjesto euroobveznice izdalo "narodnu obveznicu" na domaćem tržištu, u koju bi mogli uložiti hrvatski građani. Osim što bi, uz jednak rizik kao u banci (i manji za neosigurane iznose iznad 100.000 eura), dobili višestruko izdašniju kamatu u situaciji kad im inflacija topi vrijednost novca, smanjio bi se i pritisak na prelijevanje štednje u nekretnine kojima pokušavaju zaštititi vrijednost svoje financijske imovine, a istodobno pumpaju nekretninski balon na razini sustava i širim slojevima stanovanje čine još nedostupnijim.
ANALIZA
Zašto država nije ponudila građanima 'narodnu obveznicu'?
Za eurobond izdanje na stranom tržištu minimalni je ulagački prag 100 tisuća eura, na domaćem tržištu može biti i protuvrijednost jednog eura
Komentara 11
Ne treba narodu obveznica, većina ju nema čime kupiti, a bogati ionako kupuju nešto drugo. Mirovinski fondovi kupuju takve financijske papire i pravo je pitanje kojom brzinom se topi naš novac koji uplaćujemo?
AF
A s čime će to država garantirati osim tim listom papira? Nemojte me nasmijavati, smanjujte državni aparat.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Bit će zanimljivo čuti zašto nisu ponuđene građanima, pa tko voli nek izvoli.