Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Zagrepčanin Marko Kolanović najbolji je analitičar u SAD-u

SAD čeka pad nakon predsjedničkih izbora, a Europa još nije uklonila uzroke svoje krize
19. listopada 2012. u 13:13 15 komentara 3813 prikaza
Marko Kolanović (1)
Foto: Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Institutional Investor, vodeći svjetski izdavač i časopis posvećen globalnim financijama, izabrao je Zagrepčanina Marka Kolanovića za najboljeg analitičara Amerike u kategoriji ekonomske strategije dionica i derivata. Kolanović je direktor globalnog odjela za kvantitativne strategije i derivate banke J. P. Morgan Chase, trenutačno najveće investicijske banke u svijetu.

Izbor najboljih analitičara provodi se više od 40 godina anketom u kojoj sudjeluju brojne financijske institucije poput mirovinskih fondova, hedge i investicijskih fondova. Njihov je zadatak rangirati pojedinačne analitičare prema točnosti i kvaliteti njihovih financijskih prognoza. Kolanović je ove godine osvojio prvo mjestu u svojoj kategoriji u konkurenciji analitičara iz 50-ak investicijskih banaka. Uz priznanje koje je dobio kao pojedinac, 36-godišnji doktor fizike i nekadašnji student zagrebačkog PMF-a zaslužan je i za nagrade koje je u istoj anketi provedenoj u Aziji i Europi dobila grupa analitičara koju je on izgradio. Kolanovićev je tim trenutačno vodeća svjetska grupa analitičara u kategoriji ekonomske strategije dionica, derivata i kvalitativne analize. Rođen je i odrastao u Zagrebu, Kolanović je u SAD otišao krajem 90-ih godina nakon diplome Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Doktorirao je fiziku na New York Universityju te se prvo zaposlio u Merrill Lynchu, gdje se počeo baviti derivatima, izvedenicama kojima se trguje na burzi. U J. P. Morgan je dospio 2008. nakon što je ta kuća preuzela banku Bear Sterns, gdje su derivati također bili u fokusu njegova interesa.

Koje su vaše trenutačne prognoze za svjetska tržišta dionica i rizik?

Svjetska tržišta dionica ove godine bilježe solidan rast. Investitori su posebno bili ohrabreni akcijama Europske centralne banke i američkog FED-s u rujnu. Odluka da će ECB direktno posuđivati novac članicama Europske unije i da će FED kupovati hipotekarne kredite svakog mjeseca stvorila je dojam da je krizi možda došao kraj. Moja grupa ne dijeli to mišljenje jer je pred svjetskom ekonomijom nekoliko velikih problema. Vjerojatno najveći problem povezan je uz američke izbore sljedeći mjesec i uz takozvanu ‘fiskalnu liticu’ pred kojom se Amerika nalazi. Riječ je o automatskom rezanju državnih rashoda i povećanju poreza na dohodak i dobit. Ta bi ‘fiskalna litica’ mogla usporiti rast bruto nacionalnog dohotka više od 4% te tako gurnuti Ameriku u recesiju. Situacija u Europi i dalje je vrlo teška, s mnogo zemalja na rubu recesije ili u recesiji. Rast ekonomije Kine se usporava, a geopolitička situacija na Bliskom i Dalekom istoku stvara dodatni rizik za svjetsko gospodarstvo.

Koje su prognoze za krizu u Europi?

Europa se nalazi u petoj godini složene krize, čiji glavni uzroci još nisu uklonjeni. Prelazak na zajedničku valutu – euro – učinio je gospodarstva zemalja s juga nekompetitivnima u odnosu na gospodarstva zemalja europskog sjevera. Zemlje s juga tako su godinama gubile proizvodne kapacitete i stvarale ogromne budžetske deficite koje su popunjavali posuđenim novcem. Sada se više ne može posuđivati i mnoge zemlje juga na rubu su kolapsa. Situacija je zapravo vrlo slična situaciji u Argentini 2001., ali argentinska je kriza riješena relativno brzo devalvacijom valute, što u europskom slučaju nije moguće bez raspada monetarne unije. Grčka se trenutačno nalazi u gospodarskoj depresiji, a Španjolska prolazi kroz rizično razdoblje socijalne i gospodarske nestabilnosti. Velike političke, gospodarske i kulturne razlike zemalja Europske unije ne ulijevaju povjerenje da će kriza biti riješena brzo i bez bolnih rezova.

Kako gledate na ekonomsku situaciju u Hrvatskoj?

Ekonomska situacija u Hrvatskoj ima dosta negativnih elemenata krize zemalja europskog juga. Hrvatska narodna banka efektivno je vezala kunu za euro, što je negativno utjecalo na konkurentnost hrvatskih proizvoda, dovelo do zatvaranja proizvodnje i u konačnici rasta nezaposlenosti u privatnom sektoru. Situacija je najbolje ilustrirana činjenicom da se u mnogim slučajevima više isplati uvoziti hranu iz Europske unije nego li je proizvoditi u Hrvatskoj. Nadalje, kronični deficit države je popunjavan vanjskim zaduživanjem umjesto racionalizacijom potrošnje. Uz ove probleme koji su zajednički zemljama europskog juga, Hrvatska ima i specifične probleme koji su većim dijelom naslijeđeni iz komunizma. Državni aparat je skup i neefikasan, a visoke birokratske zapreke i korupcija guše privatni sektor i investicije. Ukratko, pred hrvatskim političarima i građanima dosta je posla, ali u konačnici ja sam optimističan za budućnost Hrvatske.

Što bi Vlada i Hrvatska narodna banka trebali učiniti?

Kaže se da je lako biti general poslije bitke, ali ću svejedno izraziti mišljenje da je vođena upitna monetarna politika koja je pogodovala uvoznicima i stranim kompanijama, a na štetu hrvatskih radnika. Budući da je zaduženje građana i države u stranoj valuti veliko, sada je teško drastično mijenjati monetarnu politiku. Bez obzira na buduću monetarnu politiku i tečaj kune, država bi trebala smanjiti potrošnju i rasteretiti privatni sektor, a borba protiv birokracije i korupcije trebala bi zauzeti prvo mjesto.

O stanju u HrvatskojTreba imati vise opt

O stanju u Hrvatskoj

Treba imati vise optimizma. U našim novinama često čitam članke iz kojih se vide političke, socijalne, regionalne i druge podjele. To treba odbaciti i gledati naprijed s više tolerancije i samopuzdanja. Mladima se savjetuje da idu van, a strani svijet se idealizira. To nije baš tako. U mnogim slučajevima vani se za uspjeh trazi više muke, odricanja i borbe. Taj veći rizik samo ponekad rezultira i većom nagradom. Naši su ljudi postigli velike uspjehe, od sportaša i umjetnika do zanstvenika. Vjerujem da je to moguće za sve Hrvate uz pošten rad i odricanje - i u Hrvatskoj i u svijetu.

J. P. Morgan rastao i nakon krize 2008.J

J. P. Morgan rastao i nakon krize 2008.

J. P. Morgan je globalna kompanija koja pruža financijske usluge u više od 100 zemalja, upravlja portfolijom od 2300 milijarde dolara i ima godišnje prihode od 100 milijardi dolara. Banka je utemeljena 1799. godine i jedna je od rijetkih koja se širila nakon sloma američkog tržišta nekretnina 2008. godine te je postala vodeća investicijska banka u svijetu. Kao konzultante angažiraju ih brojne vlade u svijetu, pa i hrvatska za svoje projekte.

No, ni J. P. Morgan nije lišen pogrešaka i afera. U svibnju ove godine banka je priznala dvije milijarde dolara gubitka zbog, kako su rekli, traljave i šokantne greške u trgovanju, no par mjeseci kasnije gubitak je s dvije milijarde dolara skočio na blizu 6 milijardi dolara. Trećina je to prošlogodišnje dobiti, koja je ipak dovoljna velika da pokrije minuse nastale rizičnim ulaganjem, koji se vežu uz jednog francuskog brokera.

Hrvati koji su uspjeli u financijskom sv

Hrvati koji su uspjeli u financijskom svijetu

Dubravko Mihaljek
Glavni ekonomist Banke za međunarodna poravnanja u Baselu školovao se na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu prije međunarodne karijere

Mislav Matejka
Radi u centrali J. P. Morgana u Londonu i bavi se analizom europskih i globalnih tržišta dionica. Nakon srednje u MIOC-u, školovanje nastavio u Londonu

Valentina Antill
Dijete zagrebačkih novinara, Valentina Antill, rođena Džeba, izvršna je direktorica američke Citigroup. Specijalnost su joj derivati. Diplomirala je ekonomiju u Zagrebu

STRANCI U HRVATSKOJ
Claire Sangster Jokić: Kod Hrvata mi se sviđa zajedništvo, a ovdje imam bolji život nego što bih imala u Kanadi
Gorenje
Održavanje rublja
Mirisali su majice ispitanika nakon sat vremena intenzivnog treninga: Majice zapečatili u plastične vrećice kako miris ne bi isplahnuo
  • bstrabi2:

    On je dokaz .Da naši mladi ljudi su pametni.Samo što iim stari senilci nedaju.Politika svake naše vlade je.Da uguraju svoje članstvo.U sve institucije.Makar nemaju ni srednju školu.Ovaj,a i mnogi drugi mladi mozgovi.Odlaze ili propadaju....

  • -obrisani-:

    A i ti ga Luksa pretjera! Pa ne odgovaraju očevi za znanje svojih sinova!

  • -obrisani-:

    Svaka čast Kolanoviću! No kada je riječ o analitičarima svih vrsta, momak prema Josipu Manoliću izgleda poput "maloga od kužine".