Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Upišu 500 novinara, politologa i filozofa, a zaposli ih se 80

Prijašnjih godina diplomirao je tek svaki treći student koji je upisao prvu godinu studija, no posljednjih godina broj diplomiranih je oko 40 posto, što se pripisuje i nižim kriterijima u sve brojnijim privatnim školama i fakultetima.
10. lipnja 2010. u 12:00 0 komentara 125 prikaza
'maturantima s podrucja srednjobosanske zupanije u cetvrtak u vitezu su prezentirane mogucnosti upisa i studiranja na fakultetima sveucilista u mostaru'
Foto: 'zvonimir cilic'

Bez obzira na dramatičan rast nezaposlenosti, 20 posto tvrtki i poslodavca tvrdi da i dalje teško dolaze do radnika. Deficitarna su pojedina majstorska zanimanja u graditeljstvu, teško se pronalaze uslužni radnici za turizam i ugostiteljstvo, a kod visokih škola i fakulteta inženjeri građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike te liječnici, farmaceuti i pojedina profesorska zanimanja.

Diplomira 40 posto

Bez obzira na trenutačne probleme na tržištu rada, Hrvatska će se vrlo brzo suočiti sa starim problemom deficitarnih zanimanja, upozorili su na okruglom stolu Zavoda za zapošljavanje predsjednik HUP-a Damir Kuštrak i ravnateljica Uprave za rad Inga Žic. I doista, broj učenika koji godišnje završavaju srednju školu spustio se na 45 tisuća, a broj studenata koji svake godine diplomiraju na višim školama i fakultetima kreće se oko 25 tisuća, odnosno oko 40 posto.

Nitko ih neće

Bolonja (a vjerojatno i privatni fakulteti) donekle je povećala prolaznost upisanih studenata, no činjenica je da upisne kvote nemaju mnogo veze sa stanjem na tržištu rada. Prijašnjih godina diplomirao je tek svaki treći student koji je upisao prvu godinu studija, no posljednjih godina broj diplomiranih malo se povećao, što se pripisuje i nižim kriterijima na sve brojnijim privatnim visokim školama i fakultetima. HZZ u svojim analizama otkriva da su se 2008. (podataka za kriznu 2009. još nema) kod mladih žena s visokom školom najsporije zapošljavale diplomirane filozofkinje, novinarke, politologinje i komunikologinje (tek 32 do 34 posto prijavljenih na burzi pronalazi posao unutar 180 dana od prijave), a ti su smjerovi i programi i ove godine bili vrlo traženi na fakultetima te su zadržali dosadašnje upisne kvote. Godišnje se tako na razne fakultete upiše više od 500 politologa, novinara, komunikologa i filozofa, a ne zaposli ih se niti 80.

Gimnazijske crne liste

Kod muškaraca crnu listu teško zapošljivih predvode studiji ekonomike turizma i ugostiteljstva, prometa, menadžmenta u hotelijerstvu i turizma, dok posao gotovo da ne čekaju inženjeri građevine ili industrijske elektronike. Reforma visokoobrazovnih institucija doista je prerasla u trakavicu koja bi sa sve većim udjelom privatnih poduzetnika mogla ići u još lošijem smjeru. Državni fakulteti brane upisne kvote kako bi zadržali status i financije, privatni podilaze željama svojih polaznika jer od njih žive, a za neku tržišnu valorizaciju pojedinih diploma treba proći dosta vremena.

Srednje su škole također izvor frustracija kad je riječ o mogućnostima koje donose na tržištu rada. Popularne gimnazije na začelju su po brzini ulaska u svijet rada (tek se jedan od četiri zaposli), no gotovo nijedna srednja škola nema stopu zapošljivosti veću od 50 posto. Kriza je te odnose vjerojatno još i pogoršala, a uz nisku opću radnu aktivnost (56%) Hrvatska ima i dramatično lošu zaposlenost mladih (44%).

A1
BRZINA JE VRLINA
3 razloga zašto je 5G tehnologija bitna za budućnost gaminga
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.