Cijeli globalni financijski sustav počiva na – dugu. Ponekad, samo ponekad, taj dug nije nezdrav – onda kad služi za nešto svrhovito, recimo obrazovanju ili razvijanju biznisa koji stvara radna mjesta i novu vrijednost. Čak se ni zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, kao što su stanovanje ili prijevoz, ne svrstava u tu kategoriju.
A kamoli financiranje potrošnje „nakvasalim“ gotovinskim kreditima. Na koje je prije nekoliko dana vrlo ozbiljno upozorio guverner HNB-a Boris Vujčić; ne zbog primarne brige za položaj „malog čovjeka“, nego zbog održavanja stabilnosti financijskog sustava što, doduše, i jest posao bankarske supervizije, iako naša legislativa, potpuno promašeno, u njihovu ingerenciju svrstava i zaštitu potrošača.
Na briefingu za novinare guverner je ustvrdio da gotovinski nenamjenski krediti – dugoročni neosigurani krediti, kako ih je opravdano nazvao – ubrzano rastu. Nastavi li se trend, najavio je intervencije, no nije otkrio kakve ni koje su to banke koje daju puno više rizičnijih kredita od ostalih. Pa smo ih mi priupitali.
U dvije godine 6,5 milijardi kn
Među onima koje su pristale otkriti strukturu kredita građanima, a među kojima nisu i dvije najveće banke na koje se odnosi 46 posto tržišta, apsolutni je rekorder Sberbank. Kod njih je udio gotovinskih nenamjenskih kredita veći od 70 posto! Dok tržište gotovinaca raste po prosječnoj stopi od 11 posto, rast u Sberbanku ove godine iznosi 16 posto, za 49 milijuna eura, dok je lani bio 17 posto, za 44 milijuna eura.
Ukupan im je portfelj 355 milijuna eura, a za 2019. ipak planiraju niže stope rasta.
U Erste banci udio gotovinaca iznosi 57 posto u odnosu na 54 posto krajem 2017. Odobrili su 3,7 milijardi kuna novih u 2018., s rastom od 27,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kad ih je plasirano 2,9 milijardi. No, ono što govori o strategiji je udio nenamjenskih u novim kreditima koji je – veći od 78 posto! Lani je bio 75 posto. U samo dvije godine odobrili su 6,5 milijardi kuna novih gotovinskih kredita.
U Addiku je udio gotovinaca dvostruko niži nego u Sberbanku, samo 35 posto, što se dijelom može objasniti i dugogodišnjom nekretninskom strategijom, dok je banka bila u austrijskom vlasništvu i ponašala se više kao nekretninski fond pa je ekstenzivno odobravala stambene i hipotekarne kredite.
Iako niskog udjela, ove su im godine gotovinci rasli po stopi više nego dvostruko većoj od prosjeka tržišta – 25%, a u strategiji za 2019. im je, kažu, njihov daljnji, sustavan i kontroliran rast.
HPB je po dinamici povećanja gotovinskih kredita tržišni prosjek – 2018. su im rasli 10 posto, no udio ne otkrivaju. Toliko ih u 2019. kane povećati i u OTP-u, koji objedinjava i portfelj bivše Splitske banke, a udio gotovinaca im iznosi 43 posto.
Brzo „okretanje“ novca
Što se zapravo događa na tržištu i koliko je opasno, s obzirom na to da ti krediti nisu osigurani opipljivim kolateralima, poput nekretnina?
Činjenica je da ovi krediti, ako se uredno otplaćuju, a trenutačno je dosta dobro stanje, bankama nude najbrži povrat uloženog novca: iako ih HNB naziva dugoročnima, jer su se rokovi otplate s nekadašnjih od šest do sedam godina protegnuli do deset, što je granica na kojoj se krediti počinju tretirati kao dugoročni, ipak su oni kratkoročniji od stambenih i hipotekarnih, dok su kamate osjetno veće.
A banke vole brzo „okretanje“ novca.
Projekcije makroekonomista koji prognoziraju rast BDP-a i za ovu godinu zasnivaju se na anticipiranju povećane potrošnje građana, dijelom i rastom ovih kredita, uz dodatnu akceleraciju koju daje povećanje plaća i porezno rasterećenje dohotka.
Hoće li argumenti banaka o dobroj procjeni rizika biti dovoljni HNB-u ili će u nekom trenutku posegnuti za zauzdavanjem rasta ovih plasmana, kao što su to napravili u jeku kreditnog buma ograničenjem godišnjeg rasta kredita na 12%, ovisit će i o tome hoće li na vrata zakucati nova kriza, kamate porasti, a platežna moć građana opet pasti.
>> Pogledajte video vizualizacije rotora u Remetincu
