Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Marićeva porezna reforma – Donosimo koliko bi se trebao podebljati budžet tročlane obitelji!

Glavni prehrambeni proizvodi oporezivat će se prema nižoj stopi, kućanstvima ostaje i do 1000 kuna
13. studenoga 2018. u 09:20 31 komentara 9468 prikaza
Trešnjevački plac
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Meso, riba te voće i povrće od početka iduće godine trebali bi pojeftiniti oko deset posto nakon što država snizi stopu PDV-a s 25 na 13 posto. Hoće li tako i biti, ovisi prije svega o odluci trgovaca i njihovu dogovoru s dobavljačima. Prosječno hrvatsko domaćinstvo dosad je godišnje na hranu trošilo oko 22 tisuće kuna, od čega je većina budžeta odlazila za meso – oko 6700 kuna.

Zdravko Marić Banski dvori Marić: Niže cijene lijekova i povećanje neoporezivog dijela za bonuse i božićnice

Na drugom su mjestu kruh i žitarice na koje ode 3770 kuna, mlijeko, sir i jaja uzmu godišnje oko 3500 kuna iz kućnog budžeta, a na povrće potrošimo 2700 kuna. Godišnji budžet za voće je skromniji – oko 1500 kuna. Prosječno hrvatsko domaćinstvo broji tri člana! Ako trgovci doista smanje PDV na 13 posto, novo porezno rasterećenje trebalo bi povećati kućni budžet tročlane obitelji za približno tisuću kuna godišnje. Kruh i mlijeko od početka se oporezuju s 5 posto, a s posljednjim Marićevim rasterećenjem niži PDV obračunavat će se na polovicu prehrambenih proizvoda koje troši prosječno domaćinstvo. Trgovci s kojima smo razgovarali uvjeravaju da će rasteretiti potrošače, ali ne postoji mehanizam koji će jamčiti takav ishod. Bilo bi dobro kad bi udruge potrošača ili neke državne institucije već sad počele pratiti i objavljivati cijene u trgovinama da bi psihološki utjecale na ponašanje trgovaca.

 | Autor : VL Foto: VL

Samo 7 kg ribe po osobi

– Niža cijena “inputa” u proizvodnji te veliki uvoz u ovoj su godini već utjecali na 10% nižu cijenu jaja na policama trgovaca u odnosu na lani. Naša je proizvodnja podcijenjena, ulaganja su ogromna, a uvoz tržišnih viškova starih jaja velik da bismo mi to osjetili, no smanjenje PDV-a za 12% sigurno će dodatno ići u korist potrošača – tvrdi Jakov Ćorić, vlasnik Gale i jedan od najvećih proizvođača jaja u nas. Dražen Ćurila iz Lunete očekuje pak da će s nižim PDV-om na jaja, koja su među zadnjima upala u grupu proizvoda kojima će se smanjiti PDV, domaći proizvođači ipak biti konkurentniji u odnosu na uvoz.

Hrvatska i inače ulazi u red skupih država, a kad je riječ o hrani, s cijenama smo rame uz rame s većinom zapadnoeuropskih država koje imaju kudikamo jači standard od našega. Iako je hrana skupa, ljudi koji još nisu pobjegli od motike i vila tvrde da im se, svejedno, sve manje isplati proizvoditi jer njima ostaju samo mrvice.

Zdravko Marić Pozitivne vijesti Marić očekuje utjecaj sniženih stopa PDV-a na cijene

Darko Celovec, predsjednik udruge Baby Beef, smatra da će s nižim porezom domaće proizvedeno meso biti konkurentnije u odnosu na uvozno, koje je često nedovoljne kvalitete, staro i prodaje se po dampinškim cijenama.

– Budući da mi, proizvođači mesa, ne možemo utjecati na krajnju cijenu, apeliramo na sve trgovce i trgovačke lance da tih 12% sniženja prebace potrošačima. Bude li cijena mesa niža, potrošači će više kupovati i tako će opet osigurati trgovcima dobru zaradu, a nama proizvođačima dugoročan i održiv razvoj – rekao je Celovec. Hrvatski građani u prosjeku godišnje pojedu oko osam kilograma junećeg ili goveđeg mesa, 16 kilograma svinjetine, 19 kilograma peradi te 7 kilograma ribe. Većina mesa ipak je domaćeg porijekla, kad je riječ o piletini, oko 90 posto, junetini oko 80 posto. No, sa svinjskim mesom stojimo lošije jer je gotovo svaki drugi kilogram svinjskog mesa iz uvoza. Branko Bobetić, čelnik Croatiastočara, očekuje da će cijene, s obzirom na jaku konkurenciju trgovaca, ovisno o proizvodu pasti od 7 do 10%, ali dio PDV-a završit će i u maržama trgovaca.

 | Autor : VL Foto: VL

– Još nisam vidio radnu verziju pravilnika, no smatram da je u nižu stopu PDV-a trebalo ući sve meso koje podliježe termičkoj obradi – i mljeveno, pljeskavice, rolade, ražnjići... ali i zamrznuta piletina i konfekcija koje u potrošnji čine 15% i preferiraju je u HoReCa sektoru. Isto tako, nadam se da će PDV-om od 13% ovoga puta biti obuhvaćeni i maslac, mliječni namazi i vrhnja, koji također spadaju u animalne, odnosno mliječne masnoće, jer svinjska mast i biljna ulja već otprije imaju sniženu stopu PDV-a – objašnjava Bobetić.

Kad bi svi trgovci i proizvođači spustili stopu PDV-a s 25 na 13%, prosječnom domaćinstvu moglo bi ostati i do tisuću kuna i za kvalitetnije obroke. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se dnevno konzumira 400 grama voća i povrća, no pokazalo se da dvije trećine hrvatskih učenica i učenika ne jedu voće svaki dan, a tri od četiri učenika ne jedu povrće svaki dan dobrim dijelom i zbog toga što su preskupi.

lijekovi Ljekarnička komora: Zbog smanjenja PDV-a cijene bezreceptnih lijekova niže 17-18 posto

Režite i trgovce

Predsjednik uprave NTL-a Martin Evačić najavljuje da će oni sigurno sniziti cijene proizvoda za koje će se sniziti PDV – i to za 10-ak posto. Broj trgovaca pak, smije se, u Hrvatskoj bi trebalo smanjiti za 30%. No kako bilo, ne bi bilo loše da se snizi i PDV na sve mliječne proizvode ili barem na trajna mlijeka na koja ostaje PDV od 25, a na svježa je već sad 5%.

I Drago Munjiza, člana Upravnog odbora kutinske trgovačke tvrtke Lonia, jedne od 26 članica hrvatskog udruženja trgovačkih kuća Ultra gros, predviđa da će Lonia sniziti cijene za 9-10%. Isto očekuje i od svih članica Ultre te ostalih trgovaca hranom budući da sniženje PDV-a omogućuje sniženje cijena odabranih kategorija za 9,6%.

Pogledajte i video: Supernamirnice koje trebate imati u svom domu

Baby Beef
Baby Beef
Udruga uzgajivača junadi Baby Beef osnovana je 2000., s ciljem promocije i ponude kvalitetnog junećeg mesa

A1 izdvaja za Vas

  • marijaherc:

    Smanjenje PDV-a na namirnice poput mesa, povrća i voća dovest će ne samo do financijskog rasterećenja nego i do poboljšanja prehrambenih navika i zdravije prehrane, jer smo svjedoci kako se, napose djeca, jako loše hrane.

  • dopizdilomi:

    Da bi projekt gospodina Marića uspio prodavači bi za taj postotak trebali, ponavljam trebali, spustiti cijene ali nigdje ne piše da moraju. Prema tome gdje živimo, kakvi su zakoni i kako se provode ponovit ću: "MOLIM VAS NEMOJTE NAM VIŠE ... prikaži još! POMAGATI". Sa svakim vašim pokušajem imamo novca sve manje.

  • stefj:

    Eh da, sve je to divno i krasno, svako rasterećenje treba pozdraviti, no ovo sve dolazi prekasno i premalo je. I s ovim rasterećenjima imamo veće poreze na hranu nego Slovenija ili Italija, davanja na bruto plaću su i dalje ... prikaži još! među najvišima u EU, PDV i trošarine su i dalje u rangu Skandinavskih zemalja, parafiskalnih nameta i dalje imamo najviše u EU itd... A ono što se jednom razbilo, teško je popraviti. Pa tako npr. i dalje imamo 150.000 manje zaposlenih u realnom sektoru i 50.000 više zaposlenih u državnim, javnim i paradržavnim strukturama nego prije 10 godina. I dalje imamo veće poreze, i to puno veće nego prije 10 godina. Uz to imamo 500.000 stanovnika manje, sve stručnih, mladih i sposobnih... Anitpoduzetnička klima i dalje raste, rastu i troškovi poslovanja mikro i malih poduzeća. Ne može vlada lijepim riječima i reklamama promijeniti činjenice. To je gospodarstvo, nije politika. U politici je važno kako nešto prezentiraš, u gospodarstvu su važne brojke. Ako je industrijska proizvodnja manja nego 2011. ako nas je prestigla Rumunjska po BDP-u, a uskoro će i Bugarska, očito oni rade bolje ili naši rade loše... Najgore je stalno povlađivanje državnim i javnim službama, stalno odgađanje reformi, stalna netransparentnost, uhljebljivanje itd. Sve to tjera ljude van; ako vidiš uhljeba, koji je zaštićen kao Lički medvjed, ništa ne radi i ima plaću 40% veću ili mladića u mirovini koji troši mirovinu u birtiji, onda radije odeš van hraniti uhljebe tamo gdje možeš normalnije živje