Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 113
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ozbiljan alarm u poduzetništvu

Šefica EOS Matrixa: Mi želimo biti regulirani kad je u pitanju nazivanje susjeda, pozdravljamo direktivu

Zagreb: Konferencija za medije o novom Ovršnom zakonu
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
1/3
14.06.2022.
u 14:22

Ukidanje administrativne zabrane u ovrhama povećat će troškove za dužnika jer je ovrha puno skuplja preko Fine, javnih bilježnika i odvjetničkih ureda

Mi želimo biti regulirani kad je u pitanju nazivanje susjeda i članova obitelji, da se uz kompanije za naplatu potraživanja ne veže imidž neprimjernih poziva – poručila je Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa, s briefinga za novinare, napominjući da njezina tvrtka ne koristi takve metode u naplati.

Pozdravila je donošenje Direktive Europskog parlamenta i vijeća o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala, koja u hrvatsko zakonodavstvo treba biti implementirana najkasnije do prosinca 2023., a kroz nju je, između ostalog, reguliran i rad agencija za naplatu potraživanja. Upozorila je na znatno pogoršanje naplate u segmentu poduzeća u odnosu na 2020., ali i otkrila da se naplata kod građana poboljšala. 

- Imamo ozbiljan alarm u poduzetništvu. Plaćanje nakon dospijeća se produžilo sa 23 na 49 dana pa je pogoršan i ukupan prosjek takve naplate sa 23 na 37 dana, iako se kod građana smanjio sa 23 na 19 dana u odnosu na 2020. godinu -  kaže B. Cerinski, upozoravajući i da danas čak 10 posto anketiranih menadžera u kompanijama smatra da će naplata biti još teža.
Prije dvije godine takav ih je stav imalo svega tri posto. Nenaplativo je četiri posto potraživanja. 

- A istraživanje smo radili u veljači, prije izbijanja rata u Ukrajini. Sad bi ti podaci zasigurno bili još gori. Ima i dobrih pokazatelja: kad je posrijedi plaćanje u dospijeću, 77 posto potraživanja naplati se na vrijeme u odnosu na 75 posto prije dvije godine, a rokovi plaćanja skratili su se sa 37 na 33 dana – kaže Cerinski.

Kad je posrijedi prisilna naplata, čelnica EOS-a nezadovoljna je prijedlogom izmjena Ovršnog zakona koje su trenutačno u javnoj raspravi, a odnose se na ukidanje administrativne zabrane na plaću od strane poslodavca. Kaže kako se za dužnike tako povećavaju troškovi jer je alternativa naplata kroz ovršni postupak u kojoj se onda naplaćuju troškovi Fine, javnih bilježnika i odvjetnika.

- Ako postoji administrativni trošak za poslodavce, neka ga naplate nama. Dužnik je ovako opet u nepovoljnijem položaju, a banke, kojima je naplata nesigurnija, zasigurno će to manifestirati kroz veće kamate, niže iznose kredita koje odobravaju ili na neki drugi način – kaže B. Cerinski te otkriva kako HUP nije pozvan ni na jedan sastanak radne skupine o izmjenama Ovršnog zakona, a manje od deset posto poduzetnika smatra da ih zakonodavni okvir štiti kad je posrijedi naplata potraživanja. 

Bernhard Melischnig, izvršni direktor EOS Matrixa, napomenuo je da ima puno primjera dobrih rješenja i dogovora s dužnicima kojima su zadovoljne obje strane, ali se oni javno ne populariziraju.

- Dužnici su nam znali donositi čokoladice i sitne znakove pažnje u znak zahvale, sretni što smo našli rješenje. Pandemija je pomogla u naplati jer su se smanjile opcije potrošnje, zabave i putovanja pa su se ljudi usmjerili na rješavanje dugovanja. Počeli su nam se javljati iz cijelog svijeta kako bi spasili nekretnine koje su bile kolateral, za koje smo mislili da će nam vječno ostati u portfelju – otkrio je Melischnig te istaknuo kako je prostor dogovora kod njih puno veći jer banke ili telekomi imaju opciju naplate „sve ili ništa“. 

- Zato pozdravljamo i direktivu, sve će imati svoju formu, okvir...To će nas osloboditi pritisaka – zaključio je.
EOS je, kaže, krenuo i u vlastite investicije: osim u NPL-ove (non-performing loans, nenaplative kredite) kroz otkup portfelja, kane ulagati u nekretninski biznis, primjerice, nedovršene zgrade koje bi završavali i plasirali na tržište. Zanima ih i equity, društva u financijskim problemima kojima treba kapital, ali i obiteljske tvrtke koje nemaju „nasljednika“ jer se djeca vlasnika ne žele baviti tim biznisom.

- Banke su od 2017. do 2019. prodale jako puno loših potraživanja. Udio NPL-ova raspoloživih za otkup se smanjuje i nama taj dio već malo fali, a imamo 342 zaposlenika kojima želimo osigurati radna mjesta, razvijati nove poslove, uložiti u niše, u dijelove poslovanje u koje banke sve manje idu: projektno financiranje, greenfield... One se sve više okreću nenamjenskim kreditima, neke su još u stambenim, ali to je smjer – smatra Melischnig. 

EOS je predstavio i interne projekte na kojima radi, primjerice, s Hrvatskim psihološkim društvom, s kojim pokušava naći načine da smanji razinu stresa koju prolaze i njihovi zaposlenici i dužnici u procesu naplate. Također, kane pokrenuti radionice s dužnicima „recidivistima“, a održali su i edukacije za srednjoškolske učenike o financijama. 


 
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije