Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Trojica mladih poljoprivrednika otkrivaju tajnu svoga uspjeha!

Primjenjujući stečena znanja i iskustvo starijih, oni ne bježe od zemlje
26. svibnja 2015. u 08:02 29 komentara 33986 prikaza
marijan balić uzgajivač češnjaka
Foto: Davor Javorović/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

U vrijeme teške gospodarske krize i kada se brojni građani odlučuju za odlazak iz Hrvatske ipak se može pronaći i pozitivnih primjera koji pokazuju kako ima nade i da se uz rad i trud može uspjeti i kod nas. Isto vrijedi i za Slavoniju, opustošenu ratom, pretvorbom i privatizacijom, i iz koje gotovo svakodnevno odlazi po nekoliko osoba.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, jednoj od najnerazvijenijih u RH, pronašli smo trojicu mladih poljoprivrednika koji se već godinama uspješno nose sa svim problemima, prodaju svoje proizvode te se dalje razvijaju i šire.

Svi su fakultetski obrazovani i život su mogli nastaviti bilo gdje ne vodeći računa o poticajima, tržištu, vremenskim prilikama, fondovima... Ipak, ostali su u svojim selima i pomažu im koliko mogu. Iskoristili su stečena znanja i iskustva starijih te donijeli odluku što je profitabilno, a što ne. Svoje OPG-e organizirali su kako misle da je najbolje i okrenuli se tržištima kojima su ponudili nove proizvode. Uspjeh nije izostao.

Što je još važnije, ova trojica poljoprivrednika sigurno nisu i jedini mladi uspješni poljoprivrednici na istoku Hrvatske.

marijan balić uzgajivač češnjaka | Autor : Davor Javorović/Pixsell Foto: Davor Javorović/Pixsell

Marijan Balić (29): Budućnost je u dodanoj vrijednosti

Nakon završenog Ekonomskog fakulteta Marijan Balić iz Ilače pokraj Vukovara osjećao je moralnu obvezu vratiti se u svoje selo, koje je stradalo u Domovinskom ratu, da pomogne i zaposli ljude. Povratkom kući gledao je dugoročno tako da je svoju budućnost vidio u povrtlarstvu, a ne uobičajenim ratarskim kulturama za ovo podneblje. Počeo je s nasadima lubenice od koje je, zbog vremenskih uvjeta u dvije godine, ipak odustao. Danas je fokus njegova OPG-a na uzgoju češnjaka.

– Time se bavim već tri godine. Počeo sam sa 200 kilograma sjemena i 2000 kvadrata zemljišta, a kasnije se proširio na šest hektara. Voćarstvo i uobičajene ratarske kulture ne interesiraju me – kaže Balić. Razmišlja da započne i s preradom češnjaka kako bi stvorio dodatnu vrijednost svojem proizvodu. U tome računa i na fondove EU.

– Na svoj posao ne gledam kao na klasičnu poljoprivredu, nego kao poduzetništvo – kaže. Zasad nema zaposlenih iako bi, kako ističe, bio najsretniji kada bi mogao zaposliti nekoliko osoba. Zato planira u jeku berbe na nekoliko mjeseci angažirati 10-15 sezonaca.

– Može se živjeti od poljoprivrede i nisam se pokajao što sam ušao u te vode. Međutim, prethodno je potrebno dobro razmisliti što se želi, treba imati viziju, plan i složiti stvari kako treba. Neophodna je i dobra organizacija jer tada se stigne sve i za sve se ima vremena. Okružite se stručnjacima od kojih možete mnogo naučiti. Isto tako potrebno se i potruditi oko prezentacije da bi vas netko shvatio ozbiljno. Uz sve to treba biti spreman i na naporan rad jer bez toga nema ništa. I na kraju treba i samo malo sreće – kaže Balić govoreći o formuli svojeg uspjeha.

marko peičić OPG | Autor : Marko Mrkonjić/PIXSELL Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL

Marko Peičić (29): U farmu tovne junadi ulaže 9,5 milijuna kuna i računa na fondove EU

Marko Peičić iz Cerne, sela nedaleko od Županje, jedan je od onih koji je od malena znao što želi raditi kada odraste i postane samostalan čovjek. Na zemlji je s ocem radio od malena pa je studij poljoprivrede bio samo logičan slijed, kaže Peičić, koji zajedno s ocem i bratom Lukom vodi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG). Otac je zadužen za organizaciju posla, a Marko za papirologiju te pomaže u svemu što treba raditi. Njih dvojica i donose sve odluke.

Mlađi brat polako ulazi u cijelu priču. Imaju i dva zaposlena radnika. Obrađuju oko 250 hektara zemlje i bave se tovom junadi. Sami proizvode hranu za potrebe farme, a u planu je i nova farma kapaciteta 400 junadi godišnje što će biti investicija od oko 9,5 milijuna kuna. Projekt je gotov za što će aplicirati na fondove EU, a u planu im je i gradnja skladišta za žitarice sa sušarom.

– Poljoprivreda je prilično zahtjevan posao. Ako se radi pametno i planski te ako ste odgovorni, od nje se može lijepo zaraditi i živjeti, daleko bolje nego da negdje radite za plaću – kaže Peičić. Radni dan Peičića počinje u pet sati ujutro, a nekad su i do ponoći u poslu. Ipak, stignu sve pa i izaći s društvom. Marko kaže da je najbitnija dobra organizacija. Uglavnom sve prodaju i prije nego što je utovljeno, dio i u inozemstvo. Kad prošire kapacitete farme, planiraju izaći i na tržište arapskih zemalja. Marko kaže da je velik problem u Hrvatskoj što se na fakultetima malo pridaje važnosti praksi.– Inzistira se na teoriji i onda, kada diplomiraš i izađeš van, malo toga znaš. Iskreno, razočarao sam se u puno toga dok sam se školovao – zaključio je Peičić.

vedran lešić (39)  voćar | Autor :

Vedran Lešić (39): Peradarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo isplativiji od kukuruza

– Svoju budućnost vidim u proizvodima koji kod nas nisu uobičajeni i nema ih dovoljno na tržištu, a kako zahtijevaju više rada, u konačnici donose i više zarade kaže Vedran Lešić iz Gradišta, za kojeg se nakon diplome Ekonomskog fakulteta, smjer bankarstvo i financije, prije očekivalo da će u bankarske vode. No upravo ta diploma pomogla mu je, tvrdi, da se okrene poljoprivredi jer je brzo izračunao koje kulture donose dobit, a koje samo gubitak.

Bavi se voćarstvom, povrtlarstvom, peradarstvom, a ima i 11 zaposlenih. Obrađuju 250 hektara zemlje, a u vlasništvu je i peradarske farme koja u turnusu izbacuje 25.000 komada pilića. Sijanje kultura poput pšenice i kukuruza ne isplati se. Treba stvarati finalne proizvode i njih prodavati u svijet, tvrdi taj mladi čovjek koji u poljoprivredi i turizmu vidi budućnost Hrvatske u koju najviše treba ulagati.

– Gotovo sve izvozim pa tako i pratim potrebe kupaca u Njemačkoj ili Austriji te se tome prilagođavam. Imamo čistu zemlju, dobru klimu, a naša hrana ima okus i to moramo iskoristiti. Sada sam se otvaraju mogućnosti fondova EU – kaže Lešić, koji smatra da poljoprivrednici moraju raditi na udruživanju i zajedničkom izlasku na tržišta. S obzirom na to da su se i njegov djed i otac bavili poljoprivredom, ona mu je, kaže, u genima. Nikad nije ni pomislio napustiti Hrvatsku niti bi se prestao baviti poljoprivredom.

– Ako se sve dobro složi i organizira, od poljoprivrede se može solidno živjeti. Uspjeh je jednostavan, ali neka pravila treba poštovati. U sezoni radim od jutra do večeri. Uz sav posao treba voditi i papirologiju, no zasad sve uspijevam – rekao je Lešić.

>> 'U dvije godine u poljoprivredi smo izgubili čak 9.000 radnih mjesta'

Elipso

  • tracy:

    Koje gluposti sva trojica tatini sinovi koji su nasljedili velika imanja, 250 Ha nemozes propast moras biti lud, o ovaj Lesic je sin multimilijunasa nije taj vidio motike u zivotu. placeni clanak ! Propaganda

  • samoborka:

    Samo naprijed i zelim im svima puno uspjeha!

  • Avatar IvanR
    IvanR:

    Zašto I.Lešić ne kaže kako je došao do tih 250 ha? Otac mu je bio direktor Županjske banke, koja je u međuvremenu propala, on je stekao ogromne novce tada i nakon toga lihvarenjem i zelenaštvom. Iza takve "uspješne" priče stoje ... prikaži još!oje stotine sudbina čija je imovina ovršena ili na bubnju uostalom na internetu se lako pronađe tko je vlasnik koje čestice ili nekretnine?

Message