Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

‘Pripremne radnje za obnovu su napravljene i natječaji kreću’

Niti jedna odluka u zadnjih šest mjeseci se nije donijela, a to neće biti niti u budućnosti, a da se nije saslušala struka i uvažile njezine primjedbe
26. veljače 2021. u 12:55 0 komentara 144 prikaza
Foto: Screenshot
Pogledajte galeriju 1/2

Iako je svima očito da je ljudima kojima su kuće oštećene ili srušene u potresu i par dana čekanja previše, a ne nekoliko mjeseci ili godina dana, stručnjacima je jasno da sustav mora biti uređen jer bi se u protivnom moglo dogoditi da neka tvrtka obavi posao, obnovi ili izgradi kuću i zgradu, a da joj se za to ne može platiti dvije ili tri godine, kazao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat na otvaranju konferencije Obnova i revitalizacija koja se u petak u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u Zagrebu.

“Dosta vremena smo potrošili na regulatorni okvir kako bi se proces obnove napravio transparentno i kvalitetno. Moralo se urediti kako će se povlačiti i koristiti novac iz EU fondova, a isto tako i od donacija te samog državnog proračuna na pošten i transparentan način. Pripremne radnje su napravljene i natječaji kreću. U ovih šest mjeseci je napravljen sustav za povlačenje novca iz EU fondova, a što je bio posao od 2,5 godine. Italija je zbog katastrofalnog potresa prije par godina povukla značajna sredstva iz istih mehanizama kao sada i Hrvatska, no zbog loše uređenog sustava je dobar dio tog novca morao biti vraćen u Bruxelles”, kazao je ministar. Horvat ističe da su razmjeri štete veliki.

 

“Šteta od potresa u Zagrebu je bila procijenjena na 86 milijardi kuna, od čega je planirano ulaganja 42 milijarde, a na to se dogodila katastrofa na Banovini. Ove brojke o kojima razgovaramo su još uvijek jedna imaginarna stvarnost. O kakvim veličinama se radi dovoljno govori činjenica da je najveći desetljetni projekt u Hrvatskoj, cestogradnja, bila vrijedna ukupno 39 milijardi kuna, a za sanaciju Zagreba i okolice ćemo trebati 42 milijarde. Štete na Banovini neće biti puno manje od tog iznosa”, navodi ministar Horvat. Na komentare da li politika, odnosno politikantstvo ima utjecaj na obnovu i da li to predstavlja problem čitavom procesu, ministar ističe da glavnu riječ vodi struka.

“Tehnički savjet koji vodi ovaj proces broji 23 člana ima svega tri političara, a svi ostali su stručnjaci što daje garanciju da će se u ovako šarolikoj ekipi doći do najkvalitetnijih rješenja koja neće biti vezana uz politikantstvo. Niti jedna odluka u zadnjih šest mjeseci se nije donijela, a to neće biti niti u budućnosti, a da se nije saslušala struka i uvažile njezine primjedbe”, kazao je Horvat. Dodao je da je aplikacija od 5,1 milijardu kuna dobivena iz EU sada sastavni dio proračuna i spremna za pravdanje troškova koje je država imala u raščišćavanju, spašavanju i interventnoj pomoći ugroženima.

Panel ‘Snaga hrvatske građevine – kako obnoviti Zagreb i Baniju’

Iako će obnova, posebice Zagreba, biti skupa i dugotrajna, to bi mogao biti okidač za obnovu, modernizaciju te generalnu revitalizaciju čitavog centra hrvatske metropole, rečeno je na panelu “Snaga hrvatske građevine – kako obnoviti Zagreb i Baniju” koji se održao u sklopu konferencije Obnova i revitalizacija u petak u organizaciji Poslovnog dnevnika u Zagrebu.

Ivica Rovis iz Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, upozorava na kompleksnu birokraciju oko procedura za obnovu koja zbunjuje ljude te građani često ne znaju što moraju predati, kome, da li su predali kompletnu ili nepotpunu dokumentaciju i sl. “Bilo bi puno efikasnije kad bi javna tijela bila bolje povezana i kada bi ona proaktivno nastupala prema građanima jer takve državne i lokalne institucije mogu puno lakše doći do dokumenata koji su bitni za obnovu. Ovako je sve malo kaotično, a vrijeme ide, u Zagrebu je prošla već gotovo godina dana od potresa, a ne događa se ništa”, kazao je Rovis.

Upozorio je na dodatni problem da Zagreb ne odlučuje o svojoj obnovi jer je sve prebačeno na državu, a sam Grad može nastupati eventualno s nekom humanitarnom ili stručnom pomoći svojim građanima

 | Autor : Screenshot Foto: Screenshot

. “Obnovu u Zagrebu nije jednostavno i jednostrano odraditi. Ne možete neku zgradu u centru obnavljati, a da prije toga niste regulirali promet u tom dijelu grada zbog zatvaranja prometnica i sl.”, ističe Rovis. Ivana Belić iz regionalne energetske agencije REGEA ističe da ova situacija prilika da se prilikom obnove i nove gradnje inzistira i na energetski učinkovitoj gradnji. “Ono čemu svjedočimo je nedostatak vizije i jasnog plana obnove. Da bi očekivali aktivaciju građevinskog sektora, mi tome sektoru trebamo dati jasan plan – što će kada i kako graditi i kada će za to dobiti novac”, upozorila je Belić. Dodaje da u REGEA-i smatraju da bi u Zagrebu bilo pogrešno imati točkastu obnovu zgradu po zgradu nego bi se trebalo krenuti u obnovu čitavih četvrti.

Jadranka Rajić Bradavica iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pojasnila je da je do sada odobreno 50 milijuna kuna s tvrtkama za interventno rješavanje glomaznog i građevinskog otpada na Banovini.

“Za sada je detektirano malo građevinskog otpada uslijed rušenja nekih zgrada, no ima brojnih zahtjeva za zbrinjavanje velikih količina miješanog i glomaznog otpada iz javnih i drugih institucija koje su oštećene ili srušene. Lokalni komunalci se zbog tolike količine otpada nisu mogli sami snaći te im je Fond morao izaći u susret”, kazala je Rajić Bradavica. Upozorila je da je bitno najprije selektirati predmetni građevinski otpad jer se dio cigle može očistiti i ponovno iskoristiti, a dio tog materijala se može iskoristiti za neke druge građevinske radove.

Danko Deban, predsjednik Uprave Ingre smatra da se pri obnovi i izgradnji nakon potresa treba stremiti novim tehnologijama te da ne vidi da ima puno smisla koristiti ciglu iz srušenih zgrada za ponovnu gradnju stambenih i javnih zgrada na Banovini. “Ako sredstva za obnovu nisu problem, onda sam uvjeren da građevinska operativa neće biti usko grlo. Još nismo došli u tu fazu da su projekti pripremljeni i da idemo na gradilište, ali mislim da će u datom trenutku domaće kompanije biti u stanju efikasno realizirati projekte”, kazao je Deban. Sven Müller, direktor Strabaga Hrvatska, naglašava da je oporaba postojećeg materijala iz potresa moguća, ali neisplativa.

“Ako se cigla izvadi, očisti, selektira, to je jako puno posla te je pitanje koliko to u datim okolnostima kad se sve mora obaviti što brže i kvalitetnije može biti optimalno. Müller upozorava da je zbog korone u lani uvelike pao investicijski val te da sve građevinske tvrtke žude za novim projektima kao što je obnova. “Veliki problem je birokracija jer ne postoji sustav i ljudi ne znaju što, kada i kome trebaju podnijeti te zapravo nikome nije jasno tko na što ima pravo”, kaže Müller. I on se slaže da hrvatska građevinska operativa može, a i mora, sama odraditi posao obnove.

“Zapadne tvrtke nam neće dolaziti jer imaju dovoljno posla kod sebe, a i Hrvatska je malo i neatraktivno tržište za njih. S druge strane, konkurenciji s istoka također nismo nešto posebno zanimljivi jer su nas oni preskočili i preko nas otišli na zapad”, kazao je Sven Müller, direktor Strabaga Hrvatska. Dodaje da su nas uslijed ovog potresa dostigli problemi koje imamo već puno vremena, a sada su izašli na vidjelo – nesređene zemljišne knjige, društvena klimu te kontrola. “Svima mora biti jasno da oni sa zelenom naljepnicom neće dobiti ništa, oni sa žutom nešto malo, a oni s crvenom ćemo još vidjeti. Ljudima moramo pojasniti da će takvima s crvenom država i grad financirati 80% priznatih troškova, no nitko ne kaže o koliko novca se radi i koliko će dodatno morati osigurati sami vlasnici”, rezolutan je direktor Strabaga.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

 

Ivan Ljubičić
hollywoodska priča
Prepoznajete ga? Kao izbjeglica došao iz Banje Luke u Hrvatsku, a danas je težak milijune eura
Pevex
NOVO RUHO DOMA
Istražujemo – kako se pripremiti za proljetne renovacije
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.