Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Prezaduženi! Dramatičan 
rast loših kredita

I ove godine banke ostvaruju dobit, ali uz Rumunjsku i Mađarsku imaju najviše loših kredita
19. studenoga 2012. u 09:41 21 komentara 14 prikaza
'15.10.2009., Zagreb - Nepovoljni krediti koji se nude preko raznih oglasnika. ilustracija Photo: Antonio Bronic/VLM/PIXSELL'
Foto: 'Antonio Bronic/VLM/PIXSELL'

Od početka krize do kraja rujna ove godine iznos nenaplaćenih kredita banaka povećao se sa 12 milijardi na 40 milijardi kuna! Četrdeset milijardi je golem novac i za banke; to je, primjerice, trećina državnog proračuna ili sedam godišnjih proračuna grada Zagreba. Nedavno je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić digao na noge cijelu državu jer je Ministarstvo financija tražilo da u proračun uplati zaostatke od pet posto gradskog proračuna. Da Vlada nije popustila, naplata duga proizvela bi potpunu financijsku blokadu grada Zagreba.

Profit tri milijarde kuna

Uvriježeno je mišljenje da su banke jedine institucije koje nisu osjetile krizu. U prvih devet mjeseci ove godine ostvarile su i tri milijarde kuna dobiti, ali to im je pošlo za rukom u okolnostima koje su poražavajuće: svaki četvrti dužnik banke iz gospodarstva pao je na koljena i prestao je vraćati dug, jednako kao i svaki deseti dužnik među građanima. Udio loših kredita je sa 12,04 posto dostigao razinu najniže zakonske rezerve koju prema pravilima što vrijede u EU svaka banka mora imati. U Hrvatskoj se još nisu upalili alarmi zbog skoka loših kredita jer su te rezerve, mjerene stopom adekvatnosti kapitala, u hrvatskim bankama znatno više od zakonskog minimuma i iznose 20 posto. Slovenija, na primjer, ima sličan udio loših kredita kao i Hrvatska, i njihove se banke nalaze u velikim problemima jer im je stopa adekvatnosti na granici zakonskog minimuma te im hitno treba dodatni kapital.

Usporedba s drugima u Europi pokazuje da se i s visokim rezervama Hrvatska nalazi blizu opasnih granica. Španjolske banke, primjerice, imaju devet posto loših kredita u svojim plasmanima, Italija nešto manje od sedam posto, a među članicama Europske unije najlošije je stanje u Rumunjskoj i Mađarskoj, gdje se taj udio između 16 i 18 posto. Odmah nakon njih su Hrvatska i Slovenija, a najstabilnije ekonomije na jugoistoku Europe – Slovačka i Poljska – imaju četiri do pet posto loših kredita. Hrvatska je zadnji put imala takav udio 2008. godine, prije naleta krize. Tvrtke su prestale otplaćivati 28 milijardi kuna kredita, a stanovništvo 11,7 milijardi kuna, od čega 3,4 milijarde kuna iznose stambeni krediti.

Ovisnost o mamama

– Loše je, ali očekivao sam i gore podatke zbog stanja u gospodarstvu. Rast nenaplaćenih kredita tipičan je za krizne situacije, a Hrvatska odskače po udjelu loših kredita od drugih zemalja zbog velike nelikvidnosti i neplaćanja – komentira dr. Žarko Primorac.

Pogoršanje u naplati zapelo je za oko MMF-u koji u posljednjem izvješću o stanju u Hrvatskoj problematizira nisku stopu pokrivenosti loših kredita rezervacijama za gubitke po kreditima od 42 posto. Poljske banke rezervacijama su pokrile 70 posto gubitaka. MMF upozorava da velika izloženost dužnika valutnom i kamatnom riziku izlaže banke znatnom kreditnom riziku. Osim toga, snažna ovisnost hrvatskih banaka kćeri o njihovim maticama iz europodručja izlaže hrvatske banke riziku zaraze, što može imati znatan utjecaj na rast ekonomije.

Upozorenje MMF-a: Smanjenje rasta kredit

Upozorenje MMF-a: Smanjenje rasta kredita od 1% utječe na pad BDP-a za 0,15%

U strahu od novih gubitaka banke su uglavnom zaustavile novo kreditiranje tvrtki i orijentirale se samo na državu, a procjene članova misije MMF-a za Hrvatsku upućuju da bi svako smanjenje realnog rasta kredita za jedan postotni bod umanjilo rast BDP-a oko 0,15 postotnih bodova. Premda je HNB potvrdio MMF-u da je vrednovanje kolaterala otežano zbog nelikvidnosti na tržištu nekretnina, poručili su im i da opće rezervacije od 0,85-1,2 posto dobrih kredita pružaju dodatnu zaštitu od gubitaka.

Ivan Đikić
TEŠKE OPTUŽBE
Đikić žestoko prozvao Beroša: 'Zašto ne odgovorite tko je iz Vladina savjeta zaradio na testovima'
Samo na Večernji TV-u
Financijski stručnjak Igor Škrgatić otkriva kako se riješiti ovrha i ostalih financijskih problema
  • Avatar andro_livi
    andro_livi:

    Ma kvragu i kredite, kome je jos to na pameti. Bitno je da imamo cistu Oluju, bogate generale, poiticare i tajkune. Njih 200 na koje smo tako ponosni.

  • Avatar WindFucker
    WindFucker:

    Uvriježeno je mišljenje da su banke jedine institucije koje nisu osjetile krizu. _____________________________________________________________ Ispravak netočnog navoda; uvriježeno je mišljenje da jedino bankari nisu osjetili krizu! Naravno da banke jesu osjetile krizu, ali krediti su idealan poligon za izvlačenje i/ili pranje ... prikaži još!je novca, u kojem aktivno sudjeluju i bankari, pa s toga, bankari jedini nisu osjetili krizu, dok njihove kuće krizu osjećaju.

  • stefj:

    Ma kako ne kužite, to Linić preko privrede i građana reketari banke. Ljudi i firme nemaju za porez, pa dignu kredite da ga plate. Kasnije ostanu bez svega i onda gledamo SDPovski upravljanje medije o tome kako su banke grozne ... prikaži još! i deložiraju ljude ili zatvaraju poduzeća... Na kraju će nam svima ostati ugledati se u gospođu, koja je uzela pištolj u ruke i krenula pljačkati banke. A zašto? Samo da bi Liniću platila poreze, za sve ima uredne potvrde. Tako ćemo i svi mi za koju godinu...