Do kraja godine očekuje nas realan pad neto plaće do dva posto i povećanje registrirane stope nezaposlenosti prema 17 posto, procjenjuje analitičarka PBZ-a Ana Lokin u najnovijim tjednim analizama te banke.
Privatni reagirali brže
Toliku stopu nezaposlenosti Hrvatska je posljednji put imala potkraj 2006. godine, kada je na burzi bilo od 290 do 300 tisuća nezaposlenih - 50 tisuća više nego sada.
Ove godine najveći pad zaposlenosti, više od šest posto, bilježe krizom snažno pogođeni prerađivačka industrija i građevinarstvo, a najveći rast zaposlenosti (18 posto) ima djelatnost pružanja smještaja, zatim područje umjetnosti i rekreacije (4,6 posto), zdravstvo (jedan posto) i administrativne usluge (0,9 posto). Analitičarka upozorava da je ljetos u djelatnosti pružanja usluge smještaja radilo 10 posto manje zaposlenih nego lani.
Sve pokazuje da se privatni sektor brže i bolje prilagodio krizi, pri čemu je veća prilagodba provedena putem zaposlenosti. U privatnom je sektoru broj zaposlenih u kolovozu bio niži 2,3 posto, a u javnom sektoru 0,9 posto prema kraju 2008. godine
Analitičari PBZ-a vjeruju da će četvrto tromjesečje donijeti jači pad ekonomske aktivnosti, zbog čega bi se stopa nezaposlenosti s kolovoških 14,2 posto mogla približiti 17 posto, što je malo tko dosad prognozirao. Ako se to dogodi, pokazat će se istinitima najave poduzetnika s početka godine da će Hrvatska izgubiti sto tisuća radnih mjesta. U rujnu je bilo gotovo 16 tisuća umirovljenika više nego u siječnju, od toga 5875 korisnika starosnih mirovina, a ostalo su prijevremena umirovljenja.
Teško i u eurozoni
Eurozona se približava nezaposlenosti od 10 posto, a Španjolska i Letonija rekorderi su s 18 i 19 posto nezaposlenih. Koliko je recesija snažno udarila na tržište rada vidi se, navodi A. Lokin, upravo na primjeru tih dviju država: Španjolska je lani imala 11, a Letonija sedam posto nezaposlenih. Irska je sa šest posto povećala nezaposlenost na 12,5 posto, ali većina ostalih članica EU nije imala tako oštar rast. MMF vjeruje da je riječ o različitim stupnjevima zakonske zaštite zaposlenika.
U Španjolskoj je zaštita visoka, ali samo za ugovore na neodređeno, zato imaju velik udio zaposlenih na određeno. MMF prognozira da će se iduće godine nezaposlenost u eurozoni povećati na 11,7 posto.
Analitičari PBZ-a očekuju da će se istopiti rast neto plaće koji je zabilježen u prvom dijelu godine, i to zbog kriznog poreza i inflacije. Krizni je porez u prosjeku smanjio prosječnu neto plaću u Hrvatskoj 2,8 posto te će i u sljedećim mjesecima povući prema dolje stopu promjene plaće u usporedbi s prošlom godinom. Isto tako, u dolazećim mjesecima analitičari PBZ-a očekuju rast stope inflacije zbog povećanja stope PDV-a i uvođenja trošarina na mobilnu telefoniju te zbog niže prošlogodišnje baze.
Stoga PBZ ocjenjuje da nas u ovoj godini očekuje realan pad neto plaće do dva posto. Pad neto plaće i rast nezaposlenosti najavljuju nam zaista tešku jesen.
Niže plaće, nezaposlenost se penje prema čak 17 posto
Ove godine najveći pad zaposlenosti, više od šest posto, bilježe krizom snažno pogođeni prerađivačka industrija i građevinarstvo, a najveći rast zaposlenosti ima djelatnost pružanja smještaja.
Komentara 2
Pitam se gdje je bio krizni porez kad se vodio rat. Danas, 15 godina kasnije plaća se krizni porez i tako moj ćaća, npr. odvaja od svojih usta da bi gospoda po državnim službama mogla dobiti božićnicu i da bi im se ispoštovao kolektivni ugovor. Naglašavam: rata nema, što znači da je \"harač\" čista krađa i cijeđenje jadnog puka koji, iako puca po šavovima, još ne diže revoluciju!!!
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Niže plaće su zbog kriznog poreza i zato jer je vlada svima smanjila plaće u državnim tvrtkama ali to je samo napravljeno kako bi se prebrodila ova kriza i bolje je da se ljudima smanje plaće nego da ljudi izgube posao.Nezaposlenost se penje jer su svi sezonski radnici vratili na burzu.