Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

MMF: Više od Hrvatske za mirovine izdvaja samo sedam zemalja

Kao najefikasniju mjeru ograničavanja troškova mirovinskih sustava, MMF ističe povećanje zakonske dobi umirovljenja.
09. veljače 2012. u 10:00 68 komentara 225 prikaza
'karlovac odrzana je kestenijada u karlovackom domu umirovljenika sveti antun,umirovljenici su uzivali u drustvu,svirci i svjeze pecenim kestenima,081009 photo: dominik grguric/VLM'
Foto: 'dominik grguric'

Reforma mirovinskog sustava naznačena je kao jedan od glavnih prioriteta u preporukama MMF-a hrvatskoj Vladi za smanjenje proračunskih rashoda. U istraživanju MMF-a ističe se da će, u sklopu fiskalne konsolidacije, većina vlada morati racionalizirati rashode za mirovine, koji čine znatan dio ukupne javne potrošnje.

Od 1970. do 2010. udio javne potrošnje na mirovine u BDP-u porastao je 3,5 postotnih bodova u razvijenim zemljama (sa 5 na 8,5 posto). U zemljama u razvoju u razdoblju od 1990. do 2010. taj udio porastao je 1 do 1,5 postotnih bodova, pri čemu je u europskim zemljama skočio sa 7,5 na 9 posto BDP-a, a u drugim zemljama sa 2 na 3 posto BDP-a.

Udio mirovinskih rashoda u BDP-u u Hrvatskoj je 2010. iznosio 10,6 posto, po čemu se nalazimo u svjetskom vrhu. Od 52 zemlje iz studije MMF-a, samo ih je sedam imalo veću javnu potrošnju za mirovine od Hrvatske: Poljska (11,3%), Grčka (12,1), Portugal (12,7) Francuska (13,3), Austrija (13,9), Italija (14,7) i Ukrajina (17,7% BDP-a). Promjena udjela potrošnje u BDP-u u razvijenim gospodarstvima posljedica je četiriju faktora: starenja stanovništva, uvjeta za odlazak u mirovinu, stope zamjene (udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći) i stope participacije radne snage. Od 1970. do 1990. stanovništvo je ostarjelo, stopa zamjene se smanjila, a zakonska dob za odlazak u mirovinu smanjila za jednu godinu, što je sve utjecalo na porast javne potrošnje.

Kao najefikasniju mjeru ograničavanja troškova mirovinskih sustava, MMF ističe povećanje zakonske dobi umirovljenja. Koristi od te mjere su brojne: veća razina zaposlenosti, veća osobna potrošnja, veće mirovine...

1,21 na jednog umirovljenika u Hrvatskoj

1,21 na jednog umirovljenika u Hrvatskoj je na kraju prosinca 2011. dolazio samo 1,21 zaposleni, na kraju 2010. odnos je bio 1:1,23, a potkraj 2009. godine 1:1,30

37,55 posto prosječne plaće iznosila je starosna mirovina na kraju prošle godine, dok je 2010. bila 38,76, a na kraju 2009. 40,20 posto, a prosječna mirovina je 2151 kunu

61 godina prosječna je dob u kojoj su hrvatski radnici išli u starosnu mirovinu u 2011., s prosječno 32 godine radnog staža, odnosno 29 godina staža s invalidninama

f
OSOBNO ISKUSTVO
Kako mi je LUNA 2 spasila pripreme za vjenčanje najbolje prijateljice

A1 izdvaja za Vas

  • Antiflašist:

    Da to je pravi nacin, povecanje dobi za mirovinu, pa cu tako ja za ekipicu koja je s 45 godina otisla u mirovinu raditi do smrti da bi zaradivao za njihovu mirovinu a necu moci docekati svoju. Ma bravo. Najpostenije ... prikaži još! bi bilo americki okrutni model, nema uplate za mirovine prinudno. Ako hoces plati ako neces nemoj. Na kraju radnog vijeka ono sto si uplatio je tvoje , a ako si uplatio 2 kune, mirovina ti je dvije kune i gotovo.

  • Ugo Kajvez:

    Zato jer politikom zapadnih bankara i njima sl. uništena je hrvatska mogučnosti stvaranje viška vrijednosti ............. . Za EU i zapad uopće hrvatska je po njihovom valja samo kao tržište za njihovu robu ......... . I zato imamo mi probleme ...............

  • Antiflašist:

    Zlatice duso, jos uvijek ima vise umirovljenika iz 2. svjestkog nego iz domovinskog, daj se malo informiraj.