Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis TOP 505 kompanija

Konzum se uz pomoć Velproa obranio od naleta Schwarz grupe

Epidemiološke mjere posve su preokrenule potrošačke navike i izmijenile strukturu potrošnje, online kupnja, ‘pick up’ opcije i dostava na kućni prag postali su imperativ za preživljavanje biznisa u pandemiji.
12. listopada 2021. u 13:11 0 komentara 188 prikaza
Konzum se inovativnim opcijama kupnje brzo prilagodio ‘novom normalnom'
Foto: PD
Pogledajte galeriju 1/3

Epidemiološke mjere i ograničenja koja su uslijedila kao odgovor na pojavu Covid-19 pandemije utjecala su na gotovo sve aspekte svakodnevice, od odlazaka na posao i organizacije školske nastave do putovanja, društvenih okupljanja, pa i kupovnih navika.

Mnogi govore o promjeni strukture potrošnje, a online kupovini okrenulo se i dosta onih koji joj prije nisu bili skloni. Trgovci robom široke potrošnje tijekom proteklih godinu i pol svjedočili su različitim manifestacijama promjena navika potrošača.

Ekspresna prilagodba

“Rjeđe se odlazilo u trgovine, počelo se birati drugačiji miks proizvoda, povećala se prosječna košarica. Internetski kanal prodaje lani je bilježio visok dvoznamenkast rast, a stopama rasta u strukturi prodajne mreže istaknuli su se super formati”, neka su od zapažanja koje je u godišnjem izvješću apostrofirala Uprava Konzuma, i dalje najveće maloprodajne kompanije u Hrvatskoj.

Prilagođavajući se promjenama navika i preferencija kupaca, s “novo normalnim” pokrenuli su, kažu, dodatne mogućnosti i opcije dostave i preuzimanja proizvoda, poput usluga Pokupi za online naručivanje uz preuzimanje u prodavaonici bez čekanja u redu, te usluge Dostava partnera razvijene u partnerstvu s Uberom.

Poput glavnih konkurenata, i Konzumu na rezultate značajno utječe ljetna sezona odnosno turistička potrošnja. Lani je to donijelo pad u sezonskim regijama, a jednako tako u njima je ove godine izraženiji rast odnosno oporavak.

Poprilična je i lista organizacijskih i tehničko-tehnoloških izazova i prilagodbi pred koje su stavljeni trgovci s uvođenjem epidemioloških mjera. Neke, poput ograničenja maksimalnog broja kupaca u trgovinama i zaštite zaposlenika, i dalje su na snazi.

No, neke su već pomalo zaboravljene: narušen protok robe, osiguranje deficitarnih roba za početnog vala pojačanog stvaranja kućnih zaliha, pa premoštavanje smanjene raspoloživosti vozača u vrijeme dvotjednih karantena i samoizolacija, ograničenja radnog vremena, dnevne stanke za dezinfekciju…

Kranjčić

Ukidanje rada nedjeljom u trgovinama KTC-a predstavljalo je velik poslovni rizik. Iako smo imali veliku podršku naših djelatnika, kupaca i šire zajednice, doza neizvjesnosti bila je prisutna. Kada tome dodamo, godina iza nas bila je bitno drugačija od svih dosadašnjih, ali na kraju možemo reći da smo zadovoljni.

U međuvremenu se spektar usluga i pogodnosti kojima ponajprije veći formati trgovina privlače kupce nastavlja širiti. Uz razne programe vjernosti, sve su češće tu i paketomati, e-punionice, mogućnosti plaćanja računa, dostavne sheme.

Kao i kod niza drugih ekonomskih pokazatelja, i oni o ukupnom maloprodajnom prometu ove su godine u međugodišnjim usporedbama u znaku dvoznamenkastih stopa rasta.

Promet trgovine na malo u prvih je sedam mjeseci, prema državnim statističarima, bio 14,5 posto nominalno i 12,6 posto realno veći nego u istom razdoblju lani. Uz te brojke, doduše, idu napomene o utjecaju baznog efekta, jer je lani potrošnja kućanstava (kao i ukupno gospodarstvo) zabilježila snažan pad.

Ukupan je maloprodajni promet, naime, okopnio oko šest posto. Neki su segmenti maloprodaje pali više, neki manje, a u nekoliko tzv. trgovačkih struka su i rasli, s tim da sada uglavnom veće godišnje stope rasta bilježe oni koji su lani jače potonuli.

Velik raspon utjecaja pandemije

Uz nisku lanjsku osnovicu, ovogodišnji je rast potrošnje građana općenito podržan i povoljnijim kretanjima u turizmu, kao i očuvanjem raspoloživog dohotka, čemu su uvelike pridonijele i potpore za zaposlene u djelatnostima pogođenim Covid-19 pandemijom te novo porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak, reći će analitičari.

Ipak, unutar trgovine raspon pandemijskog utjecaja na pojedine trgovačke struke je povelik. Dok je u trgovini (pretežito) prehrambenim proizvodima, lijekovima te kozmetičkim i toaletnim proizvodima i sličnim nužnim potrepštinama kućanstava i lani zabilježen rast prometa, neprehrambena trgovina ostvarila je pad, pri čemu je pandemijski pečat najjači bio u trgovini odjećom i obućom s padom za više od 20 posto.

Najveći trgovački lanci s velikom prodajnom mrežom super i hipermarketa već poslovično drže nekoliko pozicija među 10 najvećih poduzeća u Hrvatskoj prema prihodima. Lani su se u toj skupini našle četiri maloprodajne kompanije. S ukupnim prihodom nešto iznad 10 milijardi kuna Konzum plus je prošle godine učvrstio prvu poziciju na domaćem tržištu.

No, to je u dobroj mjeri rezultat poslovnog pripajanja veleprodajnog segmenta Fortenova grupe, tvrtke Velpro-centar plus, zbog čega ni rezultati 2020. nisu posve usporedivi s prethodnom godinom.

Za predstavljanja polugodišnjih rezultata 2021. iz Uprave Fortenove su kao objašnjenja poboljšanja u Poslovnom području Maloprodaje, u koje su napokon integrirali i Mercator, naveli sinergijske učinke, bolje opće uvjete poslovanja, ali i to što se segment veleprodaje u Konzumu počeo snažno oporavljati nakon popuštanja epidemioloških mjera i otvaranja HoReCa kanala.

 | Autor : PD Foto: PD

Nijemci bujaju

Već nekoliko godina atribut drugog po veličini maloprodajnog lanca u Hrvatskoj pripada Lidlu koji je lani prihodima premašio šest milijardi kuna (6,05 mlrd.). To predstavlja godišnji porast od 1,5 posto, što bi se još donedavno smatralo skromnim, no u pandemijskom ambijentu svaki “plus” je sasvim dobar rezultat. Blagi porast prihoda ostvario je prošle godine i Spar, koji je nakon 4,8 mlrd kuna prihoda u predpandemijskoj 2019. godini lani podebljao realizaciju za 3,2 posto stigavši tako nadomak pet milijardi (4,96 mlrd.) koje ga učvršćuju na trećem mjestu među trgovačkim lancima.

I Plodine su zadržale poziciju koju otprije drže, četvrtu, s tim da su im prihodi imali i nešto jači rast, od 3,7 posto, s kojim su im prihodi osnažili za 260 milijuna, na ukupno 4,53 milijarde. Kaufland se pak, kao i godinu prije, zadržao na nešto ispod četiri milijarde kuna prihoda (3,9 mlrd.).

Picek

Dm je prva i jedina drogerija u Hrvatskoj s online shopom koji nam je omogućio dodatnu prilagodbu situaciji na tržištu i navikama kupaca koji sve više kupuju putem interneta.

Kako se zbog činjenice da on i Lidl imaju istog vlasnika, često se odnosi snaga na maloprodajnom tržištu hrane odnosno mješovite robe široke potrošnje (tzv. FMCG) sagledavaju kroz Schwarz grupu kojoj pripadaju. Njemačka je grupacija, tako gledano, pretprošle godine prvi put zapravo pretekla Konzum, no kako je pod njegovim okriljem sada i Velpro, Konzum je za nekoliko desetaka milijuna kuna prihodima u Hrvatskoj opet jači od Schwarz grupe.

Ipak, i ove su godine u Upravi Konzuma, koju od lanjskog odlaska Slavka Ledića na čelnu funkciju u Krašu predvodi Zoran Mitreski, prilikom zatvara jedne osječke prodavaonice podcrtali kako je to dio “poslovne strategije optimiziranja prodajne mreže sukladno tržišnim okolnostima i s ciljem povećanja efikasnosti cjelokupnog sustava”.

Trgovački lanci koji u Hrvatskoj posluju kao dio međunarodnih grupacija češće pak podcrtavaju podršku koju pružaju domaćim dobavljačima kroz prodaju njihovih proizvoda na europskom tržištu zahvaljujući svojoj razgranatoj prodajnoj mreži.

Potporu domaćoj proizvodnji kao stratešku odrednicu ističu i u Konzumu. Navode “suradnju s više od 4000 malih i velikih domaćih proizvođača voća i povrća, kojom su kupcima osigurali preko 80 posto voća i povrća uzgojenog i proizvedenog u našoj zemlji”.

Slično naglašava i Tommy, tržišni lider u Dalmaciji i šesti lanac u Hrvatskoj prema ukupnim prihodima. Zastupljenost hrvatskih proizvoda u mreži splitske kompanije koja broji 217 prodajnih mjesta raznih formata u osam hrvatskih županija je, kažu, više od 70 posto. Usto, kroz povezana društva Tommy grupe ulažu i u prehrambeno-prerađivačku proizvodnju (Petason, Bobis).

U izazovnoj 2020. Tommy je ostvario 3,15 milijardi kuna prihoda, što je malo, ali ipak više nego godinu prije. Prilagodili su poslovanje novim okolnostima i realizirali projekte kojima su unaprijedili poslovanje, tvrde.

“Implementirali smo i niz novih dodatnih usluga za kupce; naručivanje i dostavu putem Glovo aplikacije, plaćanje računa na prodajnim mjestima, preuzimanje paketa u odabranim poslovnicama. Dodatno smo unaprjeđivali asortiman i ponudu, uz intenzivniju suradnju s domaćim dobavljačima čime smo se prilagodili novim zahtjevima u lancu nabave. Usto, posljednjih nekoliko godina znato su unaprijeđeni uvjeti rada zaposlenika, putem većih plaća i ostalih materijalnih uvjeta, ali i putem sustava razvoja kadrova”, ističu u Tommyju.

U ovoj godini računaju na nastavak rasta i razvoja poslovanja. Neki lani započeti projekti su realizirani, a najznačajniji od njih je implementacija novog centralnog informatičkog sustava s ciljem optimalizacije poslovanja, bolje učinkovitosti i modernizacije procesa. Među velikim trgovačkim lancima trend je i instaliranje e-punionica uz odabrane veće formate prodajnih mjesta. Tako ih je i splitski trgovac u suradnji sa strateškim partnerom instalirao na odabranim poslovnicama, a do kraja ove godine cilj je i realizacija projekta online prodaje.

I prodajna mreža Studenca većim je dijelom rasprostranjena duž jadranske obale, a otkako je taj maloprodajni lanac preuzeo poljski fond Enterprise Investors razvija se ubrzanim tempom, dijelom zahvaljujući i akvizicijama. Unatoč izazovima koje je donijela pandemija koronavirusa, u sedmom po veličini FMCG lancu u Hrvatskoj zadovoljni su i prošlogodišnjim rezultatima, a isto kažu i za dosadašnja ostvarenja u 2021.

Lani su, naime, prihode povećali za čak 9,3 posto ili 150 milijuna kuna, na 1,85 milijardi. Toliki rast osjetno je veći od rasta ukupnog tržišta. U povećavanju tržišnog udjela nastavili su se oslanjati i na akvizicije. “Studenac je uspješno preuzeo biogradski lanac Bure Trgovina, a u svibnju je stigao i u hrvatsku središnjicu, gdje planira i daljnje širenje”, kaže Michal Senczuk, predsjednik Uprave. Posebno ističe upravo pogodnosti koje nude zagrebački Studenac marketi.

“Naime, prateći posljednje FMCG trendove kupcima smo omogućili dućan malog formata, ali mnogobrojnih mogućnosti koji, posebno svojom TO GO ponudom i posredstvom platformi za dostavu, odgovara potrebama dinamične sredine”, objašnjava Senczuk.

Odustali od nedjelje

Na tragu usmjerenja prema lokalnoj zajednici i imidža “prave trgovine-susjeda” je, kaže, i planirana inicijativa donacija za udruge i organizacije, kao i projekt Korak bliže prirodi.

I križevački KTC, obiteljska tvrtka u vlasništvu Ivana Katavića kojoj je trgovina osnovna djelatnost (supermarketi, poljoljekarne i benzinske postaje), ali se bavi i bavi ugostiteljstvom i turizmom, osluškuje puls lokalne zajednice. No, u tom smislu u javnosti je KTC ponajprije prepoznat kroz odluku o ukidanju rada nedjeljom i državnim praznicima u trgovini. Ta je odluka donesena još krajem 2019. i s njom se ušlo u 2020. godinu.

“To je svakako predstavljalo velik izazov i poslovni rizik. Iako smo imali veliku podršku naših djelatnika, kupaca i šire društvene zajednice, određena doza neizvjesnosti bila je prisutna. Kada tome dodamo pandemiju i sve što je ona donijela sa sobom, godina iza nas bila je bitno drugačija od svih dosadašnjih, ali na kraju možemo reći da smo zadovoljni”, kaže Daliborka Kranjčić, predsjednica Uprave.

Društvo je prošlu godinu zaključilo s 1,6 milijardi kuna prihoda ili oko 1,4 posto manje nego godinu prije, ali Kranjčić objašnjava da su u trgovini, usprkos svemu, uspjeli ostvariti rast od 4 posto i to smatra velikim uspjehom. U ostalim djelatnostima kojima se tvrtka bavi, a to su ugostiteljstvo i prodaja goriva, pad prometa je posljedica lockdowna, kaže, dok su poljoprivredne ljekarne zadržale istu razinu prometa.

Danas sve veći izazov vidi u prijetećoj inflaciji “kojoj svakodnevno svjedočimo i za koju, kao i u slučaju posljedica koje sa sobom nosi pandemija, ne možemo predvidjeti što će nam donijeti u budućnosti.

Kako kažu u KTC-u, strategija im nikad nije bila “lov na brojke”, bilo prihoda bilo tržišnog udjela, a tako će biti i u buduće. “Stabilnost tvrtke, održiv rast i zadovoljstvo djelatnika bio je temelj našeg poslovanja od samih početaka”, zaključuje Kranjčić.

Pevex je otprije vodeći lanac u Hrvatskoj u ‘do-it-yourself’ segmentu | Autor : Milan Šabić/Pixsell Foto: Milan Šabić/Pixsell Pevex je otprije vodeći lanac u Hrvatskoj u ‘do-it-yourself’ segmentu

I za Lonia trgovinu, trgovački dio kutinske Lonia Grupe, glavni su izazovi protekle godine bili povezani s neizvjesnošću i problemima u FMCG distribucijskom lancu zbog Covid-19 krize te zatvaranja i/li ograničenja koje je ona donijela. No, usporedno s tim u tom su se poslovnom sustavu bavili i internim preslagivanjima.

Statusnom podjelom Grupa je podijeljena na trgovački i nekretninski dio poslovanja (Lonia trgovina postala je nositelj maloprodajnog, a Lonia d.d. nekretninskog biznisa), a usto je dovršena i integracija akvizicije Sloga trgovine (70-ak dućana), realizirane krajem 2019.

“U kompliciranim uvjetima poslovanja uspjeli smo povećati ukupne prihode za 19 posto na godišnjoj razini, zadržati rast ‘isto za isto’ iznad šest posto te 19. mjesto u industriji maloprodaje i 10. među maloprodavačima hrane”, kaže direktor Dragan Munjiza. Uz poštivanje epidemioloških preporuka Stožera, kaže, u svih 300 prodajnih mjesta raznih formata u sedam županija na sjeverozapadu Hrvatske osigurali su opskrbu stanovništva. Uza sve, s obzirom na rasprostranjenost mreže, potresi u Zagrebu i Banovini uzrokovali su velike štete na imovini i osnovnim sredstvima Lonije, kao i njezinih zaposlenika i potrošača.

Ipak, Munjiza kaže kako je Lonia trgovina (i) ove godine fokusirana na zadržavanje postojećeg trenda rasta prodaje i prihoda, jačanje mreže u svih 7 županija u kojima djeluje, te daljnu digitalizaciju i automatizaciju poslovanja. Ukratko, plan je kutinske tvrtke zadržati tržišne udjele.

No, dok neka novija istraživanja trendova u FMCG segmentu sugeriraju solidne perspektive za manje formate trgovina prilagođene današnjim zahtjevima kupaca, opća je ocjena da je pandemija znatno jače pogodila trgovinu neprehranom, iako i tu postoje nemale razlike u pogledu trgovačkih struka.

Oporavak u 2021.

Prema podacima iz sustava fiskalizacije, u prvih osam ovogodišnjih mjeseci vrijednost izdanih računa u tzv. nespecijaliziranim prodavaonicama (pretežito) hranom, pićem i duhanskim proizvodima premašila je 35,2 milijarde, što je ugrubo za oko 6,5 milijardi kuna više i u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu.

Istodobno, kako je u ostatku trgovine na malo u promatranom razdoblju fiskalizirani promet prošle godine pao, na razini ukupne trgovine na malo (bez motornih vozila) vrijednost fiskaliziranih računa u prvih osam mjeseci (70,3 mlrd.) premašuje usporedive predpandemijske brojke za 5,2 milijarde, što je za oko 1,2 milijarde kuna manji porast nego kad se promatraju samo evidentirani prometi nespecijaliziranih prodavaonica pretežito hranom i pićem, odnosno super i hipermarketa.

Jedan od maloprodajnih lanaca koji je solidno prebrodio specifične utjecaje pandemije je i dm sa svojom mrežom drogerija od oko 160 prodavaonica u Hrvatskoj.

U poslovnoj godini 2019./2020. dm je ostvario rast ukupnog prometa, rast prometa u odjelu bezreceptnih medicinskih proizvoda, kao i rast prodaje proizvoda dm marke čime smo potvrdili vodeću poziciju na hrvatskom tržištu, kaže Gordana Picek, prokuristica i voditeljica Nabave i marketinga.

Senzcuk

Studenac je uspješno preuzeo biogradski lanac Bure Trgovina, a u svibnju je prvi put stigao i u hrvatsku središnjicu - Zagreb, gdje planira i daljnje širenje.

Od listopada 2020. dm je, kaže, prva i jedina drogerija u Hrvatskoj s online shopom, a rezultatima tog iskoraka u kompaniji su izrazito zadovoljni. Online shop omogućio je dodatnu prilagodbu situaciji na tržištu i navikama kupaca koji sve više kupuju putem interneta, ističe Picek.

 

Najavljujući nastavak razvoja i unaprjeđenja dm online shopa i prodajne mreže, kao i ulaganja u “zadovoljstvo i edukaciju djelatnika koji su bili i ostat će temelj uspjeha i ugleda”, dm-ova prokuristica podcrtava i fokus na stabilnost cijena kroz koncept Dobre cijene u svako vrijeme te na programu nagrađivanja vjernosti.

Kad je riječ o neprehrambenim trgovačkim nišama, razloga za zadovoljstvo imaju i u Pevexu, koji je otprije vodeći lanac u Hrvatskoj u do-it-yourself segmentu. Nakon što je u 2019. gotovo dvoznamenkastim rastom prihoda premašio iznos od dvije milijarde kuna (2,14 mlrd.), prošle je godine ostvario gotovo 6-postotni rast, na 2,26 milijardi. Bauhaus je pak nakon 11-postotnog rasta u predpandemijskoj 2019. i 1,32 milijarde kuna prihoda lani zabilježio neznatno smanjenje, na nepunih 1,31 milijardu.

Nasuprot tome, u trgovačkim nišama kojima su epidemiološke mjere na neko vrijeme lani bile zatvorile vrata uglavnom je prekinuta dotadašnja uzlazna putanja prihoda. Tako su se Emmezeta i Lesnina koje su se u godinu prije pandemije prema prihodima prvi put našle u “klubu milijardera”, nakratko opet spustile ispod milijarde kuna. Oba ta lanca u 2020. su ostvarila pad prihoda nešto veći od osam posto. U isto vrijeme Ikea je u svom hrvatskom centru prihodovala 11 posto ili blizu stotinjak milijuna kuna manje nego godinu prije.

Jedan od češće navođenih primjera niša kojima su epidemiološke mjere značajno utjecale na poslovanje su veliki šoping centri. Potvrđuju to i u Westgateu.

“Sveukupno gledajući 2020. godinu, trgovački centar Westgate je zabilježio pad i posjećenosti i prihoda. Kako smo u godinama prije bilježili godišnji rast od 25 posto, gubitke u 2020. možemo vezati isključivo uz epidemiju koronavirusa: kratkotrajni lockdown, epidemiološke mjere (posebice obveza nošenja maski), promjenu potreba potrošača i smanjenje kupovne moći potrošača”, navodi Denis Čupić, čelni čovjek kompanije zadužene za upravljanje centrom.

Ipak, kaže i kako treba reći da su trgovci odnosno trgovački centri u Hrvatskoj, ponajprije zbog provođenja blagih mjera Vlade, prošli bolje nego oni u drugim zemljama u okruženju.

“Upravo faktor slabijih mjera u odnosu na okruženje dao nam je temelj za fokus poslovanja u 2020. i 2021. godini na privlačenje novih zakupaca. Tako smo u prošloj godini, nakon svibanjskog lockdowna, otvorili čak 6 novih trgovina i 1 ugostiteljski objekt. Riječ je o približno 2000 kvadrata novoiznajmljene površine”, ističe.

Dodaje i da su lani potpisali ugovore za niz otvorenja koja su uslijedila ove godine ili će se tek dogoditi u sljedećim tjednima. Među najznačajnijim ostvarenjima ističe otvorenja Half Pricea i sportske trgovine 4F, dva brenda koja dosad nisu bila prisutna na hrvatskom tržištu.

U segmentu preostalog poslovanja u okviru F.O. / Grupe i Redserve na svim tržištima gdje posluju, Čupić ističe kako je vidljivo ubrzanje trenda reindustrijalizacije u EU: “U posljednjih 12 mjeseci vrlo smo angažirani na nizu masterplanova kao i vođenju kompletnih projekata u segmentu logističkih parkova i tzv. light industry odnosno industrijskih parkova fleksibilnih za smještaj industrije koja traži lokacije unutar EU u trendu skraćivanja opskrbnog lanca i dovođenja proizvodnje bliže krajnjem kupcu”. Taj trend polako se okreće i prema Hrvatskoj, ali i prema BiH. Sve u svemu, unatoč lanjskom gubitku volumena poslovanja, prošlu godinu zapravo smatra uspješnom jer će postignuta ostvarenja donijeti rezultate na srednji i dulji rok.

“Uspjeh u okviru asocijacija u koje sam uključen da s državom ispregovaramo realne mjere koje su omogućile stabilno poslovanje trgovačkog sektora itekako se vidi i ovih dana”, kaže. Naime, upravo je argument realnih mjera prevagnuo da dva nova trgovačka lanca uređuju i uskoro otvaraju prve poslovnice u Hrvatskoj (a Half Price i prve u međunarodnoj trgovini) te da odabir bude ona a ne Austrija i Njemačka, zaključuje Čupić.

Četiri ‘stupa’ ulaganja

Ipak, ukupno gledano, jačem koncentriranju potražnje na kupnju “osnovnih roba” u uvjetima pandemije, kao i izraženijem okretanju kupnjama putem interneta (s 12,6 posto nominalnog rasta u 2020.) dio malih trgovaca nije mogao parirati. Broj pravnih osoba u trgovini lani je smanjen za 4,4 posto.

Tempo gospodarskog oporavka u Hrvatskoj, koji se pokazao jačim nego što se prvotno očekivalo nesumnjivo djeluje ohrabrujuće i za poduzetnike u sektoru trgovine.

Prema terenskim istraživanjima u okviru jedne od novijih analiza Deloittea, maloprodavačima se uputnim smatra razmotriti ulaganja u četiri područja. Preporuke za promišljanja idu u smjeru opskrbnih lanaca i boljeg upravljanja zalihama, zatim drugačijeg pogleda na troškove i profitabilnost, potom sigurnost i zdravlje kao prioritet u poslovanju smjera i, četvrto, razvoj digitalnog poslovanja i elektroničke trgovine.

Iako će fizičke trgovine i dalje biti omiljeno mjesto kupnje potrošačim, ulaganje u internetsku trgovinu i razvijanje vlastite web trgovine, prema Deloitteu, i ubuduće je poželjno je kao dodatni kanal prodaje.

Konačno, u posljednjoj sektorskoj analizi Ekonomskog instituta posvećenoj trgovini na malo, autor Ivan-Damir Anić je, pozivajući se na istraživanje koje je pokazalo da je u Hrvatskoj kupnja putem mobilnih uređaja još uvijek skromna, istaknuo i velik potencijal mobilne trgovine. Sudeći prema naglascima nekih od vodećh maloprodajnih lanaca, tehnološki iskoraci itekako su im na umu.

Magazin Poslovnog dnevnika U nedjelju 10. listopada u Večernjem listu magazin 'Top 505 kompanija u Hrvatskoj' UVODNIK Svijet biznisa u psihološkom trileru s happy endom Top 505 Građevinski sektor Cjenovni pandemijski bumerang pomrsio račune potentnoj branši: ‘Nikad nije bilo ovako’
Sarajevo: Umirovljenici unatoč pandemiji koronavirusa svakodnevno uživaju u partijama šaha
VEČERNJI DOZNAJE
Radnici stariji od 65 zbog novog zakona ostaju bez prava na otpremninu, donosimo detalje
INA Klub volontera
Volontiranje u Hrvatskoj
Deseti im je rođendan otkako su svoje vrijeme nesebično počeli ulagati u dobrobit zajednice
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.