Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 29
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
EUROSTAT

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u

Zagreb: Zdravko Marić obratio se medijima nakon sjednice Nacionalnog vijeća
Foto: Robert Anic/PIXSELL
1/2
21.01.2022.
u 14:53

Hrvatska je i među zemljama EU-a koje su najviše smanjile javni dug iskazan udjelom u BDP-u u odnosu na kraj rujna 2020. godine, za 2,3 postotna boda.

Javni dug EU-a i eurozone iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u trećem tromjesečju 2021. godine, odražavajući ubrzani oporavak gospodarstva od koronakrize, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom, pokazuje izvješće Eurostata. 

Gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji i eurozoni snažno su porasle prošloga ljeta zahvaljujući intenzivnim programima cijepljenja protiv covida i paralelnom ublažavanju epidemioloških mjera.

Vlade su se i u ljetnom tromjesečju pojačano zaduživale kako bi financirale mjere potpore kompanijama i građanima, ali ubrzani gospodarski rast rezultirao je nižom razinom duga iskazanog udjelom u BDP-u.

Tako se na razini EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u u razdoblju od srpnja do rujna smanjio na 90,1 posto, s 90,9 posto u prethodna tri mjeseca, izračunao je europski statistički ured.

U eurozoni kliznuo je s 98,3 na 97,7 posto. U odnosu na treće tromjesečje 2020. godine javni dug iskazan udjelom u BDP-u uvećan je u EU uvećan za 0,9 postotnih bodova, te za 1,1 postotni bod u eurozoni.

11.10.2021., Zagreb - Prelazak sa kune na euro, ilustracija. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

Hrvatska uz Austriju i Mađarsku

Najvišu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna bilježila Grčka, gdje je bio dvostruko veći od BDP-a. U Italiji bio je otprilike upola veći od BDP-a, u Portugalu za 30 posto veći, a u Španjolskoj i Francuskoj premašio je BDP za 22 odnosno za 16 posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju rujna 2021. iznosio 344,7 milijardi kuna, što je odgovaralo 82,4 posto BDP-a. Na kraju lipnja iznosio je 340,8 milijardi kuna, što je odgovaralo 86,1 posto BDP-a. Prva je procjena pokazivala da je iznosio 87,5 posto BDP-a.       

Na kraju rujna 2020. godine iznosio je 326 milijardi kuna, što je odgovaralo 84,7 posto BDP-a.

Najbliže su Hrvatskoj po javnom dugu iskazanom udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna Mađarska i Austrija gdje je iznosio 80,3 odnosno 84,1 posto. Najnižu razinu javnog duga bilježila je na kraju prošlogodišnjeg trećeg tromjesečja Estonija, od 19,6 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. 

Oporavak

Gospodarska aktivnost ubrzala je prošlog ljeta u većini zemalja, što se očitovalo u padu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u odnosu na prethodna tri mjeseca. Najviše je smanjen u Grčkoj, za 6,6 postotnih bodova.

Slijede Portugal i Hrvatska gdje je javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju rujna bio manji za 4,9 odnosno za 3,7 postotnih bodova nego na kraju lipnja.

Najviše je pak porastao u Mađarskoj, za 2,9 postotnih bodova, te u Francuskoj i Rumunjskoj, za 1,5 odnosno 1,1 postotni bod.

Cipar na čelu

Hrvatska je i među zemljama EU-a koje su najviše smanjile javni dug iskazan udjelom u BDP-u u odnosu na kraj rujna 2020. godine, za 2,3 postotna boda. Daleko je najviše smanjen na Cipru, za 6,4 postotna boda.

Slijede Irska sa smanjenjem javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za 3,6 postotnih bodova, te Nizozemska i Danska gdje je na kraju prošlogodišnjeg rujna bio manji za 2,5 odnosno za 2,4 postotna boda nego na kraju rujna 2020., pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najviše je pak porastao u Španjolskoj, za 7,8 postotnih bodova, te u Mađarskoj, za 6,5 postotnih bodova u odnosu na kraj rujna 2020.

VIDEO: Zdravko Marić o poskupljenjima u državi

Komentara 1

SE
serafin002
16:19 21.01.2022.

Najgori premijer svijeta slučajni sa svojom bagrom nas je zadužio za 72,6 milijardi kuna, a Plenković je do početka pandemije smanjio dug za 14,6 milijardi kuna

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije